Kastellorizo, najudaljeniji grčki otok, smješten u neposrednoj blizini jugozapadnog dijela turskoga kopna (od najbližeg grčkog otoka dijeli ga 10 kilometara a od turskog teritorija 2 km), postao je nova zona napetosti u Istočnom Sredozemlju između Grčke i Turske. To je samo jedno od mnogih spornih područja kada je riječ o utvrđivanju konačne pomorske granice između dviju istočnosredozemnih država.

Najnovija eskalacija napetosti počela je, kada je, u utorak, turska hidrogrfska služba iz Antalije poslala međunarodnu obavijest Navtex o namjeri provedbe seizmoloških istraživanja južno i jugoistočno od spomenutog grčkog otoka, od 21. srpnja do 2. kolovoza. U njoj je navedeno kako će se u tom razdoblju tuda kretati istraživački brod Orcus Reis (inače, radi se o području za koje Atena smatra kako se nalazi u grčkom isključivom gospodarskom pojasu). Zajedno s tim brodom, u tu je zonu ušlo i 15 turskih vojnih brodova, zbog čega je grčka vojska stavljena u stanje bojeve pripravnosti na čitavom teritoriju zemlje, dok je Ankara pretenzije Grčke zbog njezinih istraživačkih radova ocijenila kao neutemeljene.

Istodobno, Atena je pokrenula i niz političko-diplomatskih aktivnosti, koje uključuju i telefonske razgovore njihovog premijera s pojedinim europskim i svjetskim državnicima, kao i upoznavanje s novonastalim stanjem pojedine međunarodne institucije. Tako je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis razgovarao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, grčki ministar obrane razgovarao je s američkim kolegom Markom Esperom i td. Diplomatska službe zemlje o svemu je službeno izvijestila i podigla sporno pitanje na razinu EU, NATO saveza i UN-a, a izvijestila je posebno i prijestolnice 5 stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

Sjedinjene Države jučer su izjavile kako "prate nastalo stanje" te su pozvale "tursku vladu na zaustavljanje svih planova u spornim vodama Istočnoga Sredozemlja, koji mogu dovesti do rasta nepetosti u regiji".

Vlada predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji uoči predsjedničkih izbora u studenom sve više govori o "zakonu i redu",u srijedu će objaviti planove za slanje saveznih snaga u još američkih gradova radi suzbijanja nasilja.

Trump će objaviti da program "Operacija legenda" širi na Albuquerque u državi Novi Meksiko kako bi savezna policija obuzdala val nasilnog kriminala pošto je akcije već najavila u drugim gradovima koji su uporišta demokrata.

Program podrazumijeva slanje pripadnika saveznih snaga kao pomoć lokalnoj policiji u suzbijanju, kako ocjenjuje ministarstvo pravosuđa, naglog rasta nasilnih zločina.

Republikanski predsjednik Donald Trump je ranije ovaj tjedan zaprijetio da će poslati pripadnike savezne policije (FBI) i druge federalne agente u Chicago, Philadelphiju, New York, Detroit, Baltimore i Oakland u Kaliforniji kako bi pomogli lokalnim vlastima da uguše nasilni kriminal koji je eksplodirao zadnjih tjedana.

Predsjednik SAD Donald Tramp smatra da su predsjednici Rusije, Kine i Turske, Vladimir Putin, Si Đinping i Redžep Tajip Erdoan, pametni ljudi britkog uma, te da su takve osobe potrebne i Americi.

"I mi moramo imati nekog takvog. Imamo posla s ljudima koji bi s nama učinili nešto veoma loše kada bi mogli. Treba biti pametniji od njih", poručio je Tramp.

On je za "Foks njuz" naveo da bi njegov najvjerovatniji suparnik na predstojećim izborima za predsjednika SAD Džozef Bajden trebalo da uradi test kognitivnih sposobnosti.

Tramp ocjenjuje da Bajden ne bi bio dobar američki lider.

On smatra da, s obzirom na kvalitete stranih lidera, predsjednik Amerike mora biti osoba oštrog uma.

Tramp ističe da je test kognitivnih sposobnosti koji je ranije radio bio veoma težak, ali da je ostvario dobar rezultat.

Predsjednički izbori u SAD biće održani u novembra.

Najizvjesniji suparnici su Džo Bajden, kao kandidat Demoratske stranke, te Tramp, koji je republikanac, prenosi "Sputnjik".

Američko-kineski odnosi, čini se, dotiču svoje dno - i to nepovratno. Naime, nakon što je prošloga tjedna američki glavni tužitelj William Barr izjavio kako je Kina počela "ekonomski blitz-krieg" kako bi postala vodeća svjetska država umjesto SAD-a, stigla je i nova vijest, koja se odnosi na američki zahtjev za zatvaranje kineskog generalnog konzulata u Houstonu u roku od 72 sata.

O tome se doznalo jutros, 22. srpnja, nakon izjave kineskog Ministarstva vanjskih poslova, u kojoj je rečeno, kako su Sjedinjene Države dan ranije od Kine "oštro zatražile zatvaranje generalnog konzulata u Houstonu". Taj je američki zahtjev proglašen "neviđenom eskalacijom odnosa između dviju država" i potez koji "ozbiljno krši pravila međunarodnog prava", kao i "konzularni sporazum između Kine i SAD-a".

Rečeno je i kako u posljednje vrijeme američka vlada provodi politiku "stigmatizacije" Kine i "neutemeljenih napada na socijalni sustav Kine, praćenja diplomatskih djelatnika i zastrašivanja i ispitivanja kineskih studenata, pa čak i njihovog zadržavanja bez osnove". Pritom je obećan kineski protuodgovor.

A kada su u pitanju potezi ovakvoga karaktera, moguć je samo protuodgovor u smislu pokretanja mjera reciprociteta. Da je tomu tako, svjedoči i najnovija vijest koju je objavio Reuters, i prema kojoj Peking razmatra mogućnost zatvaranja američkog generalnog konzulata u Wuhanu, kao odgovor na zahtjev Washingtona za zatvaranjem kineskog konzulata u Houstonu. Reuters također navodi i kako je glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus izajvila kako je američka administracija takvu odluku donijela "kako bi zaštitila američko intelektualno vlasništvo i osobne podatke Amerikanaca".

Danas je američka televizija Fox News objavila kako se pojavila vijest da su se sinoć u dvorištu kineskoga konzulata u Houstonu palili dokumenti, kao i to, da pripadnici američke policije i vatrogasaca nisu ulazili na teritorij konzulata.

Google je satima isključio glavne konzervativne i alt-medijske sajtove iz rezultata pretrage, skrivajući linkove za sajtove poput Breitbart i Red State čak i u potrazi po imenima sajtova - da bi se kasnije misteriozno vratili u normalu.

Konzervativni sajtovi u utorak ujutro bili su u panici, izvještavajući kako se čini da ih je Google uvrstio na crnu listu. Članci i stranice koje su objavili PJ Media, Daily Caller, The Blaze i mnoge druge web stranice bili su nedostupni čak i u pretragama po imena sajtova, zamijenjeni linkovima do Wikipedije i drugih web stranica koje govore o dotičnom sajtu - obično negativno.

Ruski dužnosnici odbacili su novo izvješće britanskog parlamenta o navodnom tajnom miješanju Moskve u britansku politiku, rekavši da nema dokaza za to i da se radi o rusofobiji.

Izvještaj londonskog Odbora za obavještajnu sigurnost, objavljen u utorak, pokazao je zapravo "ništa senzacionalno" i da je samo riječ o "rusofobiji lažnog oblika", rekla je Maria Zakharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Zamjenik predsjedatelja Odbora za vanjske poslove u ruskom parlamentu Aleksey Chepa izjavio je da dokument pokušava Rusiju okriviti za neuspjehe britanske vlade i da on "nije vrijedan ni penija".

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je, uoči službenog objavljivanja izvješća, da se kladio da će dokument biti "samo nova runda tvrdnji bez dokaza".

Peskov je napomenuo da su brojni pokušaji da se Rusiju stavi u središte povezanosti s izborima u drugim zemljama samo "urodili negativnim rezultatima i njima se ništa nije uspjelo dokazati". Dodao je da se Moskva nikada nije miješala u političke poslove drugih naroda te da je naporno radila na tome kako bi spriječila "inozemne igrače" da se ne miješaju u domaću politiku Rusije.

Dugo očekivano izvješće na 55 stranica tvrdilo je da Moskva vodi "kampanje utjecaja", koje su usmjerene na britansku politiku. Kampanja se navodno vodi korištenjem digitalnih medija, bogatih pojedinaca, ali i drugim sredstvima. Zastupnici su rekli kako je nacionalnoj obavještajnoj službi potrebno više zakonodavnih ovlasti i alata kako bi se suprotstavila "jedinstvenom izazovu" od strane Rusije.

Bivši savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, i osoba koja je prizemnim memoarskim uratkom u vidu prošloga mjeseca objavljene knjige blatio svog bivšeg poslodavca te mu u jeku predizbirne kampanje pokušao naškoditi, očito nezadovoljan u jesen prošle godine dobivenim otkazom - John Bolton - opet bi se bavio aktivnom politikom ili barem njezinim komentiranjem u ulozi eksperta.

Međutim, taj utjecajni "jastreb" američke politike iz krugova tzv. neokonzervativaca (neoconsa) u svom spomenutom memoarskom uratku, u kojemu izruguje aktualnog predsjednika ali ga i nastoji kriminalizirati, prikazujući ga kao osobu koja zlouporabljuje svoje ovlasti i šteti nacionalnim interesima SAD-a, gotovo da i sam izlazi izvan okvira zakonski dopuštenog djelovanja, objavljujući informacije za koje mnogi (i u američkim pravosudnim krugovima) tvrde kako spadaju u državne tajne i kako upravo njihova javna objava može štetiti američkim nacionalnim interesima.

Zato bi taj hladnoratovski izdanak američke politike još iz doba predsjednika Ronalda Regana, kojemu niti u XXI. stoljeću otvorene prijetnje uporabom atomske bombe protiv Sjeverne Koreje ili Irana nisu strane, trebao i zauvijek biti odstranjen iz bilo kakve ozbiljne američke političke djelatnosti. Međutim, on, očito, još uvijek dobiva medijski prostor kao "korisna budala", najvjerojatnije u kontekstu američkih jesenskih izbora, gdje svaka njegova pojava u javnosti tu istu javnost podsjeća na njegovo literalno "remek djelo" u kojemu na prizeman način blati njihovog i svog predsjednika i kandidata za istu dužnost i u iduće 4 godine.

Ovaj poduži uvod vezan je uz Boltonov intervju za španjolski medij ABC. Španjolce tradicionalno zanima Latinska Amerika - ta njihova kolonijalna ostavština u kojoj je Madrid i danas vrlo aktivan i gdje se (barem u jezičnom smislu, jer, osim Brazila, u tom je dijelu svijeta prvi službeni jezik upravo španjolski) on najbolje i snalazi kada je riječ o španjolskoj vanjskoj politici. A Bolton, svakako, o tome ima što reći.

On je bio Trumpov kurator po pitanju Venezuele. Upravo u Boltonovo vrijeme, od siječnja 2019. g. dolazi do naglog zaoštravanja ionako loših odnosa između Washingtona i Caracasa (Venezuela je već godinama, iz epohe pok. Huga Chaveza pod snažnim gospodarskim sankcijama SAD-a), što je kulminiralo pokušajem revolucionarnog instaliranja SAD-u vjernog oporbenog vođe Juana Guaida na mjesto omrznutog Nicolasa Madura.

Nacionalni sud pravde Ekvadora odbio je žalbu bivšeg predsjednika Rafaela Correa u slučaju "otežanog podmićivanja", potvrđujući osmogodišnju kaznu koju je Correa nazvao politički motivisanom.

Correa i još 17 ekvadorskih zvaničnika optuženi su i osuđeni u odsustvu u aprilu, pod optužbom da su primali mito i trošili ga na političke kampanje. Žalba bivšeg predsjednika odbačena je u ponedeljak i osuđen je na osam godina zatvora.

Reagujući na presudu na Twitteru, Correa je rekao da je takva odluka "očekivana", a čitav slučaj je nazvao "smiješnim". Takođe je osudio odluku suda kao "jednu od najmračnijih stranica" u istoriji Ekvadora.

Novi zeleni plan Europske unije (The European Green Deal) i ovih dana od strane Europske komisije donesena strategija za uvođenje vodika kao temeljnog goriva, koje u Europskoj uniji treba do 2050. godine zamjeniti goriva koja se danas koriste - neprovedivi su bez korištenja resursa Afrike i posebice Sjeverne Afrike.

Jednostavno rečeno, bez Afrike i njenih energetskih i prostornih potencijala, prije svega energije sunca i vjetra Sjeverne Afrike i južnog Sredozemlja, nema niti nove zelene Europske unije.

Ta činjenica europsku zelenu politiku podiže na razinu geopolitičke doktrine i čimbenika europske vanjske politike, jer je njen preduvijet politička, gospodarska i konačno fizička kontrola Afrike i regije MENA (Bliski istok i Sjeverna Afrika) na bilo koji način.

Već danas je u analizama think-tankova i lobističkih klubova koji kreiraju europsku politiku široko prisutna skraćenica EUMENA (Europa, Bliski istok i Sjeverna Afrika), kojom se naglašava postojanje agende geoekonomske i geopolitičke integracije tih prostora s Europom. Energetska politika i europski zeleni plan jedan su od ključnih razloga tih integracijskih procesa.

Nekadašnje zle slutnje legendarne talijanske novinarke Oriane Fallaci o planovima europske elite usmjerenih na stvaranje tzv. Eurabije, kako ju je ona nazvala, dugo proglašavane teorijom zavjere, sada, čini se, postaju stvarnost.

Europska zelena politika ovisi o afričkim političkim prilikama i činjenici tko kontrolira MENA-u i cijelu Afriku, a uvođenje pojma EUMENA jasno ukazuje na ambicije EU u tom smjeru. Potreba europskog nadzora nad tim prostorima otvara vrata žestokom nadmetanju regionalnih i globalnih sila i novim krizama, pa i ratovima za sunce i vjetar južnog Sredozemlja.

Naizgled kaotična zbivanja u Libiji, gdje su se praktički umiješali svi koji drže do sebe, od Italije, Njemačke, Francuske do SAD-a, Turske i Rusije, odvijaju se upravo u tom okviru. Ratno nadmetanje na libijskim prostorima ne vodi se samo radi osiguranja izvorišta nafte i plina za Europu nego i za buduće izvore energenata, sunce i vjetar i sam prostor koji je dovoljno velik za prihvat masivnih postrojenja za proizvodnju zelene energije i tzv. zelenih molekula, odnosno "zelenog" vodika kao novoga goriva.

Washington je sankcionirao brojne ruske državljane i entitete prema takozvanom Magnitsky zakonu, koji omogućava uvođenje ograničenja i nametanje sankcija pojedincima i entitetima za koje SAD smatraju da krše ljudska prava.

SAD je uveo sankcije šefu ruske čečenske republike, RamzanuKadirovu zbog navodnih kršenja ljudskih prava, izjavio je državni tajnik Mike Pompeo.

"Danas je Državni ured javno odredio sankcije Ramzanu Kadirovu, šefu Čečenske Republike unutar Ruske Federacije, u skladu s odjeljkom 7031 (c) Zakona o odobravanju sredstava za državne, inozemne operacije i u skladu sa Zakonom za povezane programe iz 2020.", rekao je Pompeo. "Ove sankcije nastale su zbog Kadirovljeve umiješanosti u gruba kršenja ljudskih prava, koja su se dogodila u čečenskoj republici", objavio je američki državni tajnik u priopćenju.

Pompeo je rekao da State Department posjeduje opsežne vjerodostojne podatke o tome da je Kadirov odgovoran za brojna kršenja ljudskih prava, uključujući mučenja i naručena ubojstva, koja datiraju više od desetljeća.

Nove sankcije odnose se i na suprugu glave čečenske republike Medne Kadirove i njegove kćeri Aishat i Karinu (odnosno Khadizhat) Kadirovu, prenosi Pompeo.

"Ohrabrit ćemo zemlje koje su povezane s tim zemljama da poduzmu slične mjere", rekao je državni tajnik.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova komentirala je to pitanje, rekavši kako će "biti teško odgovoriti recipročno, ali da će nešto smisliti".