Doktor Entoni Fauči, vodeći američki stručnjak za zarazne bolesti, rekao je da nošenje vizira ili naočara uz masku za lice pruža bolju zaštitu od virusa.

"Teoretski, trebalo bi da zaštitite sve mukozne površine (oči, nos, usta). Stoga, ako imate naočare ili vizir, trebalo bi da ih koristite", rekao je Fauči u intervjuu za Ej-Bi-Si njuz.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti već preporučuju nošenje maske za lice u javnosti, koja prekriva nos i usta, ali napominju da virus može ući i kroz oči.

Fauči je preporučio naočare za one koji žele "savršenu zaštitu" od kovida 19, ali priznaje da to nije "univerzalna preporuka", jer ljudi masku lako mogu da nabave ili sašiju, što nije slučaj sa naočarima i vizirima.

Iran je objavio da je uhvatio vođu antirežimske grupe organizirane u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Teheran je naveo da se radi o organizaciji koja je odgovorna za napade u Iranu, prenijela je Anadolija.

U saopćenju obavještajne agencije Irana navodi se da je uhvaćen vođa organizacije Tonder Jemshid Sarmehd.

"Obavještajna agencija uhvatila je vođu terorističke organizacije Tonder Jemshida Sarmehda, koji je iz SAD-a rukovodio oružanim akcijama i operacijama sabotaže u Iranu", navodi se.

Optuženi za napad u Shirazu

Organizacija Tonder, sa sjedištem u SAD-u, poznata po aktivnostima protiv iranskog režima, te kao zagovornik monarhije, optužena je za napad izveden 12. aprila 2018. godine u gradu Shirazu u kojem je poginulo 14, a ranjeno 215 ljudi, kao i za druge oružane akcije i sabotaže u Iranu.

Vođa ove organizacije Jemshid Sarmehd u SAD-u bavi se medijskim poslovima protiv režima u Iranu.

U američkim medijima pojavili su se izvještaji da su iranske obavještajne službe 2009. godine u Los Angelesu pokušale ubiti Sarmehda, za kojeg se navodi da je upravljao napadom u Shirazu.

U objavi na Fejsbuku povodom odluke Senata Italije da ukine imunitet Mateu Salviniju, lideru italijanske desničarske stranke Liga, ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto istakao je da Salvini zaslužuje "zahvalnost i pohvale" za svoje političko delovanje.

Dok liberalno nastrojeni mediji tu odluku predstavljaju kao pobedu, Salvini je taj koji "nije želeo da dozvoli ilegalnim migrantima, švercerima ljudi i njihovim saveznicima, takozvanim nevladinim organizacijama, da se smeju u lice italijanskim i evropskim zakonima, krše sve postojeće propise i prema sopstvenom nahođenju dolaze u italijanske luke, time ilegalno ulazeći u Evropu", istakao je u komentaru Sijarto, a prenosi mađarski MTI.

Sijarto je dodao da je Salvini, bivši italijanski vicepremijer i ministar unutrašnjih poslova, odlučio da zaštiti Italiju i Evropu i dokaže da se ono što je Mađarska učinila na zaštiti evropskih granica na kopnu takođe može učiniti na moru, dodao je Sijatro.

Salvini je razotkrio "briselsku laž" da je pomorske granice Evrope nemoguće zaštititi, i dokazao da je zapravo suprotno, istakao je Sijarto.

Sjedinjene Države i Kina sve više nepovratno tonu u međusobne hladnoratovske odnose. Međutim, za razliku od hladnoratovske epohe iz prošloga stoljeća između SAD-a (i Zapadne Europe) i SSSR-a, kada se njihov sukob odvijao u uvjetima koji su tada bili determinirani i čije su se posljedice projicirale isključivo na njih same, novi američko-kineski hladni rat ne može ostati u okvirima bilateralnih odnosa, već će imati dalekosežne posljedice po čitavi svijet s obzirom na utjecaj (prije svega onaj gospodarski) koje dvije zemlje imaju na globalnoj razini.

O tome zasigurno svjedoči i nedavno održani sastanak u Washingtonu između australskih ministrica vanjskih poslova i obrane Marise Payne i Linde Reynolds s njihovim američkim kolegama Mike Pompeom i Markom Esperom.

Sastanak je održan 28. srpnja, a dvije su zemlje tom prigodom izjavile kako će jačati međusobnu vojnu suradnju zbog jačanja napetosti s Kinom u Azijsko-Tihooceanskoj regiji, i kako će težiti izgradnji "jedinstvene fronte dvaju saveznika" (info: France-Presse (AFP). Australske su ministrice izrazile odlučnu potporu zaoštravanju politike Trumpove administracije prema Kini.

Američki državni tajnik Mike Pompeo je na zajedničkoj konferenciji za medije tada izjavio i slijedeće: "SAD znaju za opasnosti s kojima se suočavate vi i ostali slobodni svijet. SAD se nalaze uz vas, u našem nerazrušivom savezu."

Ministar obrane SAD-a Mark Esper pritom je pozdravio sudjelovanje 5 australskih vojnih brodova u zajedničkoj vojnoj vježbi s grupacijom američkog nosača zrakoplova i japanskim razaračem u Filipinskom moru prošloga tjedna. "Ta vježba ne samo što povećava operativno zajedništvo, već i šalje jasni signal Pekingu da ćemo mi letjeti, ploviti i djelovati svuda gdje to omogućuje međunarodno pravo, i štititi pravo naših saveznika i partnera za to isto", kazao je šef Pentagona.

Australska ministrica obrane Linda Reynolds izjavila je kako će dvije zemlje jačati odnose u različitim sferama obrane, uključno i u nadzvučnom naoružanju, elektroničkom i svemirskom naoružanju. Ta će suradnja, kazala je dalje, "proširiti naše mogućnosti u osiguranju regionalne sigurnosti i sprječavanju zlonamjernog ponašanja u našoj regiji".

Iran je pristao isplatiti odštetu zbog nenamjernog obaranja ukrajinskog putničkog aviona, ali detalji isplate još uvijek nisu ustanovljeni. Iz Kieva je poručeno da će, ukoliko Teheran bude odugovlačio, pokrenuti pravni proces.

Avion Ukraine International Airlinesa, let 752, oboren je u januaru nedugo nakon što je poletio iz Teherana. Pogodile su ga iranske snage odbrane, a razgovori obavljeni u Kievu ove sedmice su rezultirali dogovorom.

Teheran je pristao platiti odštetu za gubitak života i imovine, ali će biti potrebno vrijeme da se odredi suma zbog "tehničkih i pravnih aspekata", piše Russia Today.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba je rekao da su Iranci obećali da će provesti "transparentnu i objektivnu" istragu rušenja aviona te ispuniti sve svoje obaveze po međunarodnim dogovorima o sigurnosti avijacije.

On je kazao da "suma ne može biti određena tek tako".

Ukrajinski Boeing 737-800 se srušio nakon što je iranska vojska greškom zaključila da se radi o projektilu koji prijeti Teheranu. Svih 167 putnika i devet članova posade su poginuli nakon što je projektil zemlja-zrak pogodio avion.

Tragedija se dogodila dok su se Iranci pripremali za moguću američku osvetu zbog napada balističkim projektilima na američke vojne baze u Iraku. Ovi napadi su izvršeni kako bi Iran pokazao snagu kao odgovor na ubistvo iranskog generala Qasema Soleimanija. On je ubijen u američkom napadu nekoliko dana ranije.

Preliminarni iranski izvještaj je navodio velike vojne greške kao uzrok tragedije.

Sljedeći razgovor između Irana i Ukrajine će biti održan u oktobru.

S približavanjem odluke Ustavnog suda o ustavnosti izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i restriktivnih mjera Nacionalnog stožera Civilne zaštite, sve je žustrija i javna rasprava na tu temu. U nju su se već odavno upustili ustavni suci koji osporavaju legalnost rada Nacionalnog stožera, dok s druge strane dužnosnici Vlade i HDZ-a te sam ministar zdravstva Vili Beroš, oštro odbacuju kritike na račun tijela koje vodi njegov kolega iz resora unutarnjih poslova, Davor Božinović.

No, od neurokirurga koji je postao stručnjak za koronavirus, Beroš se pretvorio u ustavno-pravnog stručnjaka. On je, naime, u ponedjeljak, gostujući na Novoj TV polemizirao s predsjednikom države Zoranom Milanovićem koji se zalaže da Sabor dvotrećinskom većinom aktivira članak 17. Ustava i odluči koja se ustavna prava mogu privremeno suspendirati. Beroš je ustvrdio da Milanović griješi, jer se taj članak Ustava odnosi na neposrednu ratnu opasnost.

"O tome se ne radi u ovoj priči. Ovo je zdravstvena ugroza, postoji i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji definira epidemije kao problem. Taj Zakon je dao ovlasti Stožeru Civilne zaštite, da pod nadzorom Vlade, donosi racionalne mjere", objasnio je Beroš.

No, osim neposredne ratne opasnosti, u članku 17. se i kao razlog za ograničavanje pojedinih ustavnih prava i sloboda navodi - velika prirodna nepogoda. O slobodnoj interpretaciji, dakle, ovisi predstavlja li epidemija koronavirusa dovoljno veliku prirodnu nepogodu da bi Sabor primijenio članak 17.

No, Vlada i HDZ odlučili su limitirati dio ustavnih prava mimo Sabora i članka 17., piše Novi list. Čak štoviše, jedno su vrijeme zazivali i članak 16. koji propisuje da se "slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje". Ustavni sudac Goran Selanec na Facebooku je upozorio da se mjere Nacionalnog stožera nikako nisu mogle temeljiti na članku 16. Ustava te u kojim zakonima Nacionalni stožer ima podlogu za svoje djelovanje. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

Grupa zastupnika Evropskog parlamenta iz Velike Britanije, Francuske, Irske i Belgije objavila je u srijedu zajedničko saopštenje u kojem odlučno odbacuju, kako su rekli, izraelski "ilegalni plan" aneksije dijela okupirane Zapadne obale.

Parlamentarci, predvođeni Britancem Stephenom Kinnockom, dogovorili su se da učine sve kako bi spriječili provođenje kontroverznog plana izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Pozivajući i druge parlamentarce iz Evrope i SAD-a da potpišu njihovo saopštenje protivljenja aneksiji, grupa je dokument proslijedila i svojim lokalnim zastupnicima.

Dokument pod naslovom "Ne izraelskim planovima aneksije" dostupan je na internetu i otvoren za potpis političarima koji bi također željeli izraziti protivljenje planiranoj aneksiji.

SAD planira premjestiti 11.900 vojnika iz Njemačke i njihov broj s 36 tisuća smanjiti na 24 tisuće, što je više nego što se prethodno najavljivalo, rekao je u srijedu američki ministar obrane Mark Esper.

Blizu 5000 pripadnika vojske bit će razmješteno po zemljama NATO-a, dok će ih se 6400 vratiti u SAD, s time da će mnogi biti rotacijski razmješteni po Europi, rekao je Esper na konferenciji za medije.

Trump povlačenje najavio u lipnju

Dodao je da će se ovo provesti na "način koji će ojačati NATO i bolje odvraćati Rusiju", "pružiti sigurnost saveznicima" i "poboljšati američku stratešku fleksibilnost".


Američki predsjednik Donald Trump najavio je u lipnju planove djelomičnog povlačenja uslijed dugotrajne prepirke s Berlinom po pitanju troškova obrane.

Demokrati su pružali otpor protiv ovog poteza, kao i visokopozicionirani članovi Trumpove Republikanske stranke.

Trump je prošli mjesec najavio planove smanjenja broja američkih vojnika u Njemačkoj na 25 tisuća, kritizirajući blisku američku saveznicu da nije izdvajala dovoljno za NATO-ovu obranu te ju optuživši da je tržišno iskorištavala Ameriku.

Nizozemska vlada u srijedu je donijela odluku da javnosti neće savjetovati nošenje maski kako bi se usporilo širenje koronavirusa te tvrde, pozivajući se na mišljenje tamošnjeg Nacionalnog instituta za zdravlje, da njihova učinkovitost nije dokazana, piše Reuters.

Umjesto toga, vlada će od građana tražiti da se u što većoj mjeri pridržavaju socijalne distance, kazala je nizozemska ministrica zdravstva Tamara van Ark.

- Budući da iz medicinske perspektive nema dokazane učinkovitosti maski, vlada je odlučila da neće postojati obveza njihova nošenja - kazala je van Ark.

Ta odluka je suprotna odluci mnogih europskih zemalja u kojima je nošenje maski u trgovinama i prenapučenim mjestima obavezno. Uslijedila je nakon sastanka zdravstvenih i vladinih dužnosnika povodom porasta broja novozaraženih koronavirusom u toj zemlji.

Šef Nacionalnog instituta za zdravlje Jaap van Dissel kazao je da je njegova organizacija svjesna studija koje ukazuju da maske pomažu u usporavanju širenja ove bolesti, ali nije uvjeren da one mogu pomoći u suzbijanju koronavirusa u Nizozemskoj.

Ustvrdio je da nepravilno nošenje maski, zajedno s nepridržavanjem socijalne distance, može zapravo povećati rizik od prenošenja bolesti.

Maske su u Nizozemskoj potrebne samo u javnom prijevozu i u zračnim lukama.

Paket mjera za poticanje domaće farmaceutske industrije i smanjenje cijena lijekova stupio je na snagu ranije u srpnju, nakon što je predsjednik Trump potpisao četiri izvršne naredbe.

Američki predsjednik Donald Trump optužio je farmaceutsku industriju zbog, kako je rekao, "lažnih reklama" kojima se reklo da bi njegov novi plan, navodno, povećao cijenu lijekova za starije građane.

"Velike farmaceutske kompanije kreiraju reklame u kojima pokušavaju prikazivati kako ja podižem cijene lijekova za starije građane. Te reklame su laž! Ono što sam učinio dovest će do smanjenja cijena od najmanje 50 %, a ono što je činjenica jest to da velike farmaceutske kompanije nisu nimalo sretne zbog toga!", rekao je Trump.