Istaknuti američki zvaničnici nisu govorili istinu o ratu u Afganistanu tokom 18-godišnje kampanje, iznoseći "ružičaste izjave" za koje su znali da su lažni i prikrivajući nepogrešive dokaze da je rat u toj zemlji nemoguće dobiti, piše Washington Post

List je to objavio na osnovu poverljivih dokumenata vlade, nazvanih "Avganistanski papiri", do kojih je došao.

Dokumenti su prikupljeni u okviru federalnog projekta koji se bavio ključnim greškama u najdužem oružanom sukobu u istoriji SAD.

U pitanju je više od 2.000 strana ranije neobjavljenih zabeleški intervjua sa ljudima koji su imali direktnu ulogu u ratu, od generala i diplomata do humanitarnih radnika i avganistanskih zvaničnika, navodi list.

Američka vlada je, kako se dodaje, pokušala da zaštiti identitet većine intervjuisanih i prikrije skoro sve njihove izjave, a "Vašington post" je posle trogodišnje pravne bitke dokumenta objavio shodno Zakonu o slobodi informacija.

U intervjuima, više od 400 insajdera govorilo je o tome šta je pošlo naopako u Avganistanu i na koji način su SAD bile uvučene u sukobe koji su trajali skoro dve decenije.

- Bili smo lišeni osnovnog razumevanja Avganistana - nismo znali šta radimo. Šta smo pokušavali tamo da uradimo? Nismo imali blage veze u šta se upuštamo - rekao je 2015. godine Daglas Lute, general sa tri zvezdice koji je služio za vreme administracija Džordža Buša i Baraka Obame.

- Da je američki narod znao za obim ove disfunkcionalnosti...2.400 života je izgubljeno - rekao je Lute, koji je za smrt američkih vojnika optužio birokratske nesuglasice između Kongresa, Pentagona i Stejt departmenta.

- Ko će reći da je ovo bilo uzalud? - zapitao je Lute.

Od 2001. godine, kada je napadnut Avganistan, više od 775.000 američkih vojnika je raspoređeno u toj zemlji. Od njih, 2.300 je poginulo, a 20.589 ranjeno, pokazuju podaci Ministarstva odbrane.

Nadzorno tijelo američkog ministarstva pravosuđa objavilo je da su pronađene brojne pogreške - iako ne i dokazi političke pristranosti u istrazi FBI-ja o navodnim kontaktima predsjedničke kampanje Donalda Trumpa i Rusije 2016.

Glavni inspektor Michael Horowitz utvrdio je da je FBI imao utemeljeni pravni razlog zatražiti sudsko dopuštenje da počne nadzor nad Carterom Pageom, Trumpovim savjetnikom u kampanji.

Ali Horowitz je također pronašao ukupno 17 temeljnih pogrešaka i propusta u originalnom zahtjevu i u svim nadolazećim obnovama zahtjeva upućenim Sudu za strani obavještajni nadzor (FISA). Te su pogreške učinile da slučaj izgleda snažniji nego je bio, tvrdi Horowitz.

FBI-jev direktor Christopher Wray složio se sa svim glavnim tezama izvješća glavnog inspektora Horowitza. Državni odvjetnik William Barr rekao je da izvješće "pokazuje jasnu zloporabu procesa FISA".

"Izvješće glavnog inspektora sada jasno pokazuje da je FBI pokrenuo agresivnu istragu američke predsjedničke kampanje na najmršavijoj sumnji koja je, po mojem mišljenju, bila nedovoljna da bi opravdala poduzete mjere", kazao je Barr u priopćenju.

"Isto tako je jasno da su od njezina početka dokazi prikupljeni istragom bili dosljedno oslobađajući. Bez obzira na to istraga i nadzor su nastavljeni za cijelo vrijeme kampanje i duboko za vrijeme administracije predsjednika Trumpa", dodao je Barr.

FBI-jevu istragu pokrenutu u ljeto 2016. uoči izbora u studenome, preuzeo je u svibnju 2017. bivši šef FBI-ja Robert Mueller nakon što je Trump otpustio James Comeya.

Talijanska javna televizija RAI našla se u nezgodnoj situaciji - dobila je ekskluzivni intervju sa sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom, ali nije sigurna želi li ga emitirati.

Monica Maggioni, bivša dopisnica s Bliskog istoka i šefica RAI-ja, dobila je taj intervju, ali nijedan program vijesti niti postaja RAI-a zasad nisu pristali emitirati ga.

"Nijedan program RAI-a nije to naručio. Stoga nije mogao biti unaprijed dogovoren datum emitiranja", rekao je glavni direktor RAI-a Fabrizio Salini.

Po izjavi koja se pripisuje sirijskom predsjedništvu i koju je na Facebooku objavio portal Syriana Analysis, Maggioni se sastala s Asadom 26. studenoga.

Intervju je trebao istodobno biti emitiran na RaiNews24 i sirijskim nacionalnim medijima 2. prosinca, ali su Talijani već nekoliko puta tražili odgodu, navodi se u izjavi.

RAI nije ponudio novi datum, navodi sirijsko predsjedništvo, "za emitiranje intervjua niti je dao objašnjenja, što bi moglo značiti da intervju neće biti objavljen".

U izjavi se kaže da je to "još jedan primjer pokušaja Zapada da sakrije istinu o situaciji u Siriji" te da će sirijski mediji objaviti intervju u ponedjeljak u 19 sati po GMT-u ako ga RAI nastavi odgađati.

Glasnogovornica je rekla da RAI još uvijek razmatra što da učini s intervjuom. Sindikat novinara RAI-ja pozvao je talijansku javnu televiziju da hitno razjasni taj "sramotni skandal".

Jedna od najnezahvalnijih zadaća je demantirati vijest korporativnih zapadnih medija, a koju su već proširili takozvani "objektivni portali s određenom dozom simpatija prema otporu kojeg slobodan svijet pruža imperijalizmu i neoliberalizmu". Tako je jedan hrvatski portal citirao State Department i objavio vijest "kako su Amerikanci u Arapskom moru zaplijenili iransko oružje i rakete, najvjerojatnije namijenjeno Jemenu".

"Prema navodima State Departmenta oružje je zaplijenjeno 25. studenog, kada je američki vojni brod obavio nadzor jednog trgovačkog broda u međunarodnim vodama ispred jemenskih obala", stoji u vijesti objavljenoj 6. prosinca.

Zapravo, ovu su vijest od zapadnih medija objavili samo Voice of America, Reuters, Associated Press i još neke agencije, te katarska Al-Jazeera, saudijska Al-Arabiya sa svojim ograncima u Europi, te izraelski Haaretz. Neki navode kako to oružje "ima veze s Iranom", ali ne i da je iransko, dok drugi tvrde kako je upravo iranske proizvodnje.

Kakogod bilo, ovo "otkriće" je bilo povod da odbjegla "vlada" Mansura Hadija prijavi Iran za kršenje međunarodnog embarga, što je učinio i američki State Department.

Takozvana "jemenska vlada" koju podržava Saudijska Arabija sa saveznicima je pozvala u subotu Ujedinjene narode na poduzimanje čvrstih koraka protiv Irana kako bi prestao opskrbljivati oružjem Huti "pobunjenike", kako jemensku vojsku i njihove saveznike iz redova šiitskih narodnih milicija zovu na Zapadu, pa i mnogi u našim medijima, čvrsto se držeći narativa State Departmenta.

"Oduzimanje iranske pošiljke oružja namijenjene Hutima, od strane američke mornarice u Arapskom moru, potvrđuje kontinuirano krijumčarenje oružja od Irana kako bi se ubijali Jemenci, gađale susjedne zemlje, prijetilo regionalnom i međunarodnom pomorskom prometu", stoji u izjavi odbjegle vlade Mansura Hadija.

I istoj optužbi se dodaje kako je "brod je zaplijenjen u jemenskim teritorijalnim vodama pokraj otoka Kamarana, a preliminarne informacije govore da je trebao istovariti oružje u blizini otoka na malim ribarskim brodicama".

Na internetu nisu dostupne slike zaplijenjenog broda, a nije ih objavio ni State Department. Odnosno, objavio je samo fotografije oružja iz skladišnog prostora unutar broda, koji je mogao biti usidren bilo gdje.

Izvršni odbor Svjetske antidopinške agencije (WADA) odlučio je Rusiji oduzeti pravo sudjelovanja u velikim međunarodnim sportskim događajima na četiri godine, uključujući Olimpijske igre i svjetska prvenstva. To je izvijestio TASS.

Konkretno, izvršni odbor WADA je kaznu izrekao zbog ruske antidopinške agencije i njezina nepoštivanja Svjetskog antidopinškog kodeksa.

Kako je pojasnio ured za odnose s javnošću agencije WADA: "Preporuka našeg Odbora za ocjenu sukladnosti odobrena je jednoglasno."

Podsjetimo, krajem studenog je zamjenica generalnog direktora Ruske antidopinške agencije (RUSADA) Margarita Pahnotskaja priznala da se situacija sa statusom agencije razvija dramatično, ali predvidljivo. Prije toga je Odbor za ocjenu sukladnosti Svjetske antidopinške agencije (CRC WADA) pozvao izvršni odbor da prizna kako RUSADA nije djelovala sukladno antidopinškom kodeksu.

Stručnjaci su tada primijetili da bi takav razvoj događaja mogao koštati ruske sportaše sudjelovanja na međunarodnim natjecanjima na sljedeće dvije Olimpijske igre. Prema ovoj odluci, ruski sportaši neće moći sudjelovati na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020.

Trumpov odvjetnik Rudolf Giuliani je rekao da je u Ukrajini, uz sudioništvo američke veleposlanice Marie Yovanovitch i Obamine administracije opljačkano oko 5,3 milijardi dolara američke pomoći Ukrajini.

Većina novca prebačena je u nevladine organizacije povezane s američkim veleposlanstvom u Kijevu, a kada su se pojavile informacije, američko veleposlanstvo i osobno veleposlanica Yovanovitch su vršili pritisak na ukrajinske vlasti da blokiraju istragu o "neprimjerenom trošenju sredstava".

Obamina administracija pretvarala se da se ništa nije dogodilo, iako prema Giulianiju, američki zakon, ali su prije svega američki ustav, nalagali Obami da pokrene istragu o korupciji u Ukrajini u kojoj su sudjelovali američki dužnosnici.

Giuliani i dalje inzistira na zajedničkoj američko-ukrajinskoj istrazi koja će razotkriti američko-ukrajinske korumpirane dužnosnike, što je bila i želja Donalda Trumpa, zbog čega je pokrenut proces opoziva protiv američkog predsjednika.

Što su bliži američki predsjednički izbori, to ćemo čuti ljepše objave na temu politike američkih demokrata u Ukrajini, posebno zato što je Biden do sada kandidat "broj jedan" među demokratima. Ako to i ostane, naučit ćemo puno o tome kako su se demokrati, zajedno s Porošenkom, nosili s pljačkom u Ukrajini u kojoj su i sami sudjelovali.

Dakle, stvar je puno gora od nekoliko desetaka tisuća dolara koliko je Bidenov sin Hunter primao kao savjetnik u jednoj od ukrajinskih energetskih kompanija. Ovdje govorimo o 5,3 milijarde dolara, novac koji je, kako tvrdi Giuliani, preusmjeren na račune nevladinih organizacija povezanih s američkim veleposlanstvom. Ogroman novac, ako u obzir uzmemo priznanje Victorije Nuland da je Washington za prevrat u Ukrajini potrošio 5 milijardi dolara.

U Parizu danas počinje dugoiščekivani sastanak tzv. normandske četvorke, prvi nakon gotovo trogodišnjeg prekida susreta u tome formatu, kojega čine predsjednici ili šefovi vlada Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine. Razgovarat će se o načinima riješenja sukoba u Donbassu, istočnom dijelu Ukrajine pod nadzorom proruskih pobunjenika. Ovaj sastanak, koji će se održati u Elizejskoj palači, zanimljiv je po tome što će se po prvi put neposredno sastati ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelensky koji tu dužnost obnaša nepunih godinu dana. Osim što ovaj sastanak prate velike mjere sigurnosti, stanje je dodatno usložnjeno i masovnim, višednevnim štrajkom u Francuskoj zbog planirane provedbe mirovinske reforme, koji je potpuno poremetio pa i paralizirao promet tom zemljom. Do Pariza se protežu kolone automobila duge preko 600 kilometara, nema goriva na brojnim benzinskim postajama, blokirana su brojna raskrižja i td. itd.

Današnji sastanak će se najprije održati u tzv. dvojnom formatu: najprije će odvojeno razgovarati kancelarka Angela Merkel i predsjednik Vladimir Putin (koji su, zapravo, i "kostur" formiranog normandijskog pregovaračkog procesa iz 2015.g. (u međuvremenu su se promijenili i francuski i ukrajinski predsjednici), a paralelno će razgovarati predsjednici Emmanuel Macron i Volodimir Zelensky. Nakon toga Vladimir Putin će razgovarati s Emmanuelom Macronom, a kancelarka Merkel s predsjednikom Zelenskyim, nakon čega će se svi četvoro naći za istim stolom.

Najvažnija tema razgovora svakako će biti ona, vezana uz sporazume iz Minska i upravo s te pozicije, kako je priopćeno iz Moskve, u Pariz dolazi ruski čelnik, tvrdo fokusiran na nužnost ispunjenja tih sporazuma oko kojega su se, prije svega od strane EU, često mijenjali stavovi ovisno o stanju u samoj Ukrajini.

Ovaj se sastanak trebao održati još u rujnu ove godine ali je tada bio odgođen za prosinac jer nije bilo nikakvoga smisla "sastančariti" sastanka radi, bez bilo kakve mogućnosti za postizanje napretka. A hoće li do njega sada doći saznat ćemo vrlo brzo. Jer uvjeti u kojima se on odvija dramatično su se promijenili: u SAD traje velika politička afera upravo vezana uz Ukrajinu, zbog čega je i pokrenut proces opoziva tamošnjeg predsjednika Donalda Trumpa; 31. prosinca istječe desetogodišnji rusko-ukrajinski ugovor o tranzitu ruskog plina u EU; u Ukrajini se ponovo radikalizira političko i usložnjava gospodarsko i socijalno stanje te se stalno prijeti nekakvim "novim Majdanom" - ovoga puta protiv aktualnog predsjednika Zelenskog; složeno je sigurnosno stanje i u samoj EU, uz spomenute štrajkove u Francuskoj tu su još i "vječna" izbjeglička kriza, Brexit, nesređeni odnosi s velikim prekoatlantskim saveznikom SAD-om, raspao se Sporazum o raketama malog i srednjeg dometa između SAD-a i Rusije koji se najviše tiče upravo europske sigurnosti i td. i td. U tim i takvim okolnostima dodatna radikalizacija stanja u Ukrajini i eventualno novo zaoštravanje odnosa s Rusijom je ono najmanje što Europi sada treba.

Američki sportisti ni ne idu na doping kontrolu, jer Stejt dipartment za njih garantuje da su čisti. Nova odluka VADA odmazda je protiv Rusije, kaže za Sputnjik Vladimir Vanja Grbić, slavni srpski odbojkaš.

Grbić ocenjuje da je odluka izvršnog komiteta VADA da se Rusija suspenduje sa učešća na svim međunarodnim takmičenjima ogroman poraz za sport i prilika da politika ponovo dođe u prvi plan na sportskim manifestacijama.

Izvršni komitet VADA uveo je četvorogodišnju zabranu učestvovanja na međunarodnim sportskim događajima rukovodstvu Olimpijskog i Paraolimpijskog komiteta Rusije.

VADA ne bi trebalo ni da odlučuje

Grbić za Sputnjik kaže da je pre svega važno razumeti ulogu ove organizacije.

"VADA je agencija koja nije u okviru ni u sastavu Međunarodnog olimpijskog komiteta. To je agencija koja vrši uslužno određene testove. Ako bismo posmatrali konkretno njih, oni ne bi trebalo da imaju nikakvu odluku niti važnost u domenu donošenja odluka, već samo analize. Doduše, s obzirom na to kako su do sada vodili procese, odnosno, na koji način su do sada radili testove i sprovodili sve, veoma je simptomatično i veoma pod sumnjom celokupno njihovo delovanje", objašnjava član odbojkaške Kuće slavnih.

Tel Aviv je više puta optuživao Teheran da je rasporedio svoje trupe i oružje u susjednu Siriju s ciljem napada na Izrael. Teheran je negirao optužbe, inzistirajući da je samo poslao vojne savjetnike za pomoć Damasku.

Izraelski ministar obrane Naftali Bennett upozorio je Iran da Sirija može postati trajan i neugodan rat u kojim ne mogu pobijediti, uspoređujući to s Vijetnamskim ratom u koji su se SAD uputile u drugoj polovici 20. stoljeća - i na kraju su izgubile.

"Kažemo Irancima: Sirija će postati vaš Vijetnam. Ako ne odete, ukočit ćete se i iskrvarit ćete jer ćemo bez oklijevanja raditi na uklanjanju agresivnih snaga iz Sirije", izjavio je Bennett.

Njegova upozorenja dolaze uslijed izjava izraelskog ministra vanjskih poslova Izraela Katza, koji je u intervjuu talijanskom listu Corriere Della Sera izjavio da Tel Aviv nije isključio vođenje napada protiv Teherana ako izgradi vlastito nuklearno oružje.

"To je opcija. Nećemo dopustiti Iranu da proizvodi ili nabavlja nuklearno oružje. Ako nam je kao jedina opcija ostala vojna opcija, mi ćemo djelovati vojno. Prijetnja sankcijama nije dovoljna. Jedino odvraćanje od napada je vojna prijetnja usmjerena protiv [iranskog] režima ", rekao je Katz.

Tel Aviv je ranije napao susjedne države pod tvrdnjom da im sprječava nabavu nuklearnog oružja. U lipnju 1981., u operaciji Opera izraelski zrakoplov je uništio irački nuklearni reaktor u izgradnji nedaleko od Bagdada. Tel Aviv je tvrdio da je djelovao u samoobrani, sugerirajući da bi reaktor koristilo Sadam Husein za proizvodnju nuklearnog oružja.

U jeku operacije Opera, Tel Aviv pokrenuo je takozvanu doktrinu Begin (za bivšeg izraelskog premijera Menachema Bega), koja sugerira da napad nije anomalija i da će buduće izraelske vlade nastaviti s praksom preventivnih napada i zračnih napada na susjedne nacije koje žele dobiti oružje za masovno uništenje.

Američki ustav kaže da se tranzicija vlasti mora provesti na miran način i na izborima, a do opoziva predsjednika može doći samo zbog teških zločina. Međutim, kako piše Scott S. Powell za American Thinker, demokrati, iako su u manjini, zloupotrebljavaju moć i vode SAD na putu "banana republika", gdje se političke prepirke događaju jedna za drugom.

U svom vrlo zanimljivom uratku, Powell je slučajno skovao novi termin za takozvanu "radikalnu lijevu frakciju" u Demokratskoj stranci, iako takvo što u Sjedinjenim Državama ne postoji od vremena prije Drugog svjetskog rata, kada je bilo nekih "crvenih komešanja" među američkim radnicima i intelektualcima, ali je sve brzo i uspješno eutanazirano, da bi i samu pomisao na "lijeve radikalne" ideje u Americi potpuno iskorijenio bivši senator Joseph McCarthy.

"Čini se da američka Demokratska stranka želi da SAD zalutaju i postanu "banana republika" u kojoj se politička moć određuje državnim udarima, a ne izborima", piše Scott Powell u članku za American Thinker, što je vrlo zanimljiv stav, ako u obzir uzmemo sve državne udare koje su prevele CIA i druge američke obavještajne agencije.

Logično razmišljajući, američki agenti i visoki obavještajni dužnosnici i sada rade ono što su oduvijek radili, samo na vlastitom teritoriju i protiv vlastitog predsjednika, za račun Demokratske stranke ili, ako opoziv ne uspije, kao pomoć vjerojatnom protukandidatu Donalda Trumpa na izborima 2020 Josephu Bidenu.

Prema Scottu Powellu, "stječe se dojam da su američki demokrati spremni dovesti u pitanje integritet i stabilnost svoje zemlje samo kako bi povratili vlast i kontrolu".

U međuvremenu, autor članka podsjeća da legitimitet vlasti u SAD-u "dolazi od naroda" i demokrate bi trebalo podsjetiti na to. Ponovimo, ako niste razumjeli: "Legitimitet vlasti u Sjedinjenim Državama dolazi od naroda!" Nije vic, već tako stoji u temeljnom aktu Sjedinjenih Američkih Država, ako i nije tako, kao da je važno.

Powell pokušava otkriti razloge zbog kojih, umjesto na svoje dužnosti u Kongresu, demokrati troše svoje vrijeme i resurse na proces opoziva Trumpa, posebno nakon rezultata Muellerove istrage koja je dokazala da nema nikakvih nepravilnosti u izboru Trumpa za američkog predsjednika, a posebno nema njegovih "veza s Rusijom".