Irački parlament je 15. rujna izabrao sunitskog zastupnika Muhameda Al-Halbusija za svog novog predsjednika i zemlja se, nakon nekoliko mjeseci napetih pregovora, bliži uspostavi nove vlade. Al-Halbusi od dana izbora ima 90 dana da dovrši proces formiranja nove vlade.

Za čelno mjesto u parlamentu je za najmlađeg zastupnika, sunita iz pokrajine Anbar, glasalo i političko krilo iračke šiitske armije, blok Fateh pod vodstvom Hadija Al-Amirija.

Prvi zamjenik predsjednika parlamenta je Hassan Karim, predstavnik koalicije šiitskog klerika Moqtada Al-Sadra, čija je koalicija Sairun osvojila najveći udio zastupničkih mjesta na općim izborima u svibnju.

Na drugom je mjestu koalicija Fateh Hadija Al-Amirija, a na trećem koalicija premijera u odlasku Haidara Al-Abadija.

Iran je pozdravio izbor iračkih zastupnika, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Bahram Qasemi je 16. rujna poručio kako je Teheran "uvijek podržavao iračku demokraciju, teritorijalni integritet i nacionalnu suverenitet susjedne zemlje". Poruka iz Irana je uslijedila nakon što je više iračkih agencija navelo da se institucionalna kriza riješila zahvaljujući ponovnom dogovoru Moqtada Al-Sadra i Hadija Al-Amirija, koji su nakon izbora bili na pragu zaključivanja većinske koalicije, ali su se razišli zbog neslaganja oko nekih važnih pitanja u unutarnjoj i vanjskoj politici.

No, sada su nesuglasice prevladane i prvo se mora izabrati predsjednika zemlje, koji će vođi najvećeg bloka dati mandat da formira vladu i imenuje premijera.

U nastojanju da se smire sektaške napetosti i suparništva, mjesto predsjednika iračkog parlamenta je rezervirano za sunitskog zastupnika, premijer će biti šiit, a predsjednik pripadnik iračke kurdske manjine.

Nasilni prosvjedi posljednjih tjedana u južnom gradu Basri, na kojima su se prosvjednici pobunili protiv korupcije vlade, a prema brojnim političarima šiitskog juga su potaknuti iz američkog konzulata u Basri, na kraju su polučili rezultat suprotan onome kojeg su željeli u Washingtonu.

Severna i Južna Koreja su se dogovorile da povuku vojsku iz demilitarizovane zone i razoružaju personal pograničnog grada Panmundžoma, kao i da prestanu sa održavanjem vojnih vežbi u blizini linije razdvajanja dveju zemalja, navodi se u sporazumu koji je potpisan na kraju samita u Pjongjangu na kom su učestvovali lideri Kim Džong Un i Mun Džae In.

"Obe strane su se dogovorile da u potpunosti povuku posmatračke punktove Juga i Severa na rastojanju bliže kilometar kao eksperiment za potpuno povlačenje posmatračkih tačaka iz demilitarizovane zone", navodi se u dokumentu koji su potpisali ministri odbrane Severne i Južne Koreje u prisustvu Kim Džong Una i Mun Džae Ina.

Sporazum predviđa i prekid velikih vojnih vežbi i vojnih naleta u blizini demilitarizovane zone od 1. novembra.

Kako se navodi iz zajedničke izjave lidera dveju država, Severna Koreja je obećala da će zatvoriti svoj raketni poligon Tončani i potpuno demontirati nuklearni objekat Jonbjon.

Šef službe unutrašnje sigurnosti Hans-Georg Maassen smijenjen je sa te dužnosti zbog sukoba s kancelarkom Angelom Merkel u vezi s antimigrantskim nasiljem u zemlji.

Kabinet Angele Merkel kratko je saopćio da je Maassen smijenjen i da će raditi na novoj poziciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova, prenijela je agencija AP.

Takva odluka, do koje došlo poslije sastanka lidera tri vladajuće njemačke partije, Kršćansko-demokratske unije, Kršćansko-socijalne unije Bavarske i Socijaldemokratske partije Njemačke, predstavlja poraz za konzervativce u savezu Merkel, navodi agencija.

Sumnjao u autentičnost snimka

Socijaldemokrate i pojedini članovi kancelarkine CDU tražili su da Maassen bude otpušten zbog stava prema krajnjoj desnici.

Maassen je bio izložen kritikama zbog toga što je iznio sumnje u autentičnost videosnimka u kojem se vide demonstranti, krajnji desničari, kako jure migrante nakon ubistva jednog Nijemca.

Svega nekoliko sati prije napada na Latakiju, što je dovelo do rušenja ruskog vojnog zrakoplova zbog - kako tvrdi i ruska vojska - djelovanja sirijske protuzračne obrane (S-200) protiv izraelskog agresora, izraelska vojska objavila je nešto što bi se moglo protumačiti kao još veća prijetnja Siriji. Naime, objavili su fotografije snimljene novim izraelskim špijunskim satelitom (Ofek 11), a na jednoj od tih fotografija jasno je prikazana i predsjednička palača u Damasku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarat će s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom o rušenju ruskog aviona sirijskom raketom, saopćio je Kremlj.Putin je izjavio danas da je obaranje ruskog vojnog aviona sirijskom raketom posljedica "spleta tragičnih okolnosti", nakon što je Ministarstvo odbrane u Moskvi saopćilo da su izraelski avioni "gurnuli" ruski na putanju rakete sirijske vojske.

On je naveo da ruski avion nadomak Sirije nisu oborili izraelski avioni, javlja agencija Reuters, prenosi Al Jazeera Balkans.

Ruski predsjednik je rekao da će Kremlj analizirati okolnosti rušenja aviona i najavio da će pojačati sigurnost ruskih trupa na području Sirije.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da će ruski predsjednik razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Peskov je naveo da je telefonski razgovor Putina i Netanyahua planiran za kasnije tokom dana, prenosi agencija Tass.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je na razgovor izraelskog ambasadora u Rusiji zbog incidenta s ruskim avionom Il-20, koji je oboren u Siriji.

Prethodno je Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo da je izviđački avion Iljušin Il-20 oboren sirijskom zemlja-zrak raketom iznad Sredozemnog mora u noći između ponedjeljka i utorka, javila je agencija AP.

Agencija je dodala da spasioci traže olupinu, ali da ne očekuju da pronađu preživjele.

Rusko Ministarstvo odbrane je, ranije danas, navelo da je avion slučajno pogodila jedna od raketa, namijenjena izraelskim borbenim avionima F-16 koji su vršili dejstva nad metama u pokrajini Latakija u Siriji.

Iako su brojni zapadni mediji i političari nakon nedavnog sastanka u Teheranu (7. rujna) između čelnika Rusije, Turske i Irana govorili o raskolu u odnosima tih triju zemalja (jamaca pregovaračkog procesa u Astani) zbog pokrenutih operacija sirijske i ruske vojske u regiji Idlib, kako smo i pretpostavili, iznova se radilo o pisanju radi pisanja ili miješanja željenog za stvarno.

Jer iako su u Teheranu na vidjelo izišle razlike u pristupu riješenja problema Idliba između Putina i Erdogana (takvih razlika bilo je i ranije glede pacifikacije ostalih zona deeskalacije: Istočne Gute, jugo-zapadnih predgrađa Damaska, Deraae i El-Quneitre na jugu uz izraelsko-jordansku granicu), naravno kako si ni Turska s jedne, niti Rusija i Iran s druge strane, sve i da hoće, u sadašnjim globalnim i regionalnim uvjetima i odnosima snaga ne mogu dozvoliti nekakve velike nesporazume, koji bi vodili ponovnom zaoštravanju međusobnih odnosa, a kako je to bilo neposredno nakon ulaska ruske vojske u sirijski sukob na poziv vlade u Damasku 30. rujna 2015.g. (sjetimo se samo turskog obaranja ruskog bombardera i svega onog što je Ankara nakon toga proživljavala). A u te tri godine novi regionalni partneri (Moskva, Ankara i Teheran) previše su toga prošli i previše iskustva stekli da bi dozvolili da ih, nakon toliko uloženih napora i postignutih uspjeha, posljednji veći dio sirijskog teritorija pod nadzorom terorista - Idlib - opet vrati na početak, a sirjski ratni sukob gurne u novi, nezaustavljivi vrtlog sektaškog i etničkog nasilja po libijskoj i iračkoj recepturi, što su pojedine međunarodne i regionalne silnice nedvojbeno priželjkivale.

Od svega toga neće biti ništa, a jučer postignuti dogovor na četveroipolsatnom sastanku ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog čelnika Recepa Tayyipa Erdogana u Sočiju to samo potvrđuje. Zapravo, sama dužina sastanka, kao i sastav delegacija dviju zemalja (najviši politički, vojni i obavještajni dužnosnici) ukazuje na složenost samih razgovora ali i na dogovor koji se mora razmatrati kao kompromisno riješenje. Najveći gubitnik sinoćnjeg rusko-turskog dogovora o Idlibu sigurno je Saudijska Arabija, a preko nje i one izvanregionalne zemlje koje su se proteklih godina oslanjale upravo na Rijad, kao ključno središte, čiji će utjecaj presudno djelovati na razvoj stanja i krajnji ishod sirijskog sukoba. A krajnji rezultat se za središnju vladu u Damasku pretvorio u konačnu vojnu pobjedu koju više nitko u svijetu niti ne osporava.

Na horizontu ostaju još jedino politički pregovori o budućem ustroju te zemlje (koji neće biti lagani), kao i individualne i teritorijalno izolirane povremene borbe protiv ovih ili onih ostataka razbijenih terorističkih organizacija koje će još dugo vremena ostavljati svoj krvavi trag ali bez bilo kakvog presudnog utjecaja na daljnji razvoj stanja u toj zemlji. Naravno, za riješiti ostaje i problem povratka izbjeglog sirijskog stanovništva i obnove zemlje, imajući pri tom u vidu kako SAD, a vjerojatno i veliki dio zapadnoeuropskih zemalja iz političkih razloga u njoj neće htjeti sudjelovati (dok je god "terorist" i "diktator" Assad na čelu zemlje).

Desetljećima nakon što je Saudijska Arabija stekla nezavisnost (1932. g.), a u njezinom se susjedstvu formirali postkolonijalni mini-emirati, regija Perzijskog (ili kako ga Arapi nazivaju - Arapskog) zaljeva iz pješćane i neperspektivne pustoši, na krilima petrodolara pretvorila se u dinamično financijsko središte.

Saudijska Arabija pokrenula je ambiciozne investicijske i razvojne projekte (gradi suvremene autoceste i bolnice, kulturne centre, goleme solarne elektrane), Katar je 2022.g. domaćin najvećeg globalnog sportskog događaja - svjetskog nogometnog prvenstva, UAE neprestano grade i svojim replikama znamenitih svjetskih građevinskih i kulturnih čuda (poput prošle godine otvorene filijale pariškog muzeja Louvre) nebrojene goste ostavljaju bez daha. Međutim, sve to zajedno ne znači previše ukoliko se velika sigurnosna kriza u toj regiji nastavi produbljivati, a sjena velikog iranskog prekozaljevskog susjeda poprimi sve jači obris neizbježnog vojnog sukoba sa Saudijskom Arabijom. Sukoba, koji bi u tren oka sve ranije nabrojano i postignuto pretvorio u ruševine, prah i pepeo, točnije, regiju vratio njezinom prirodnom stanju stvari - suncu, pijesku i pustinji.

Ovaj uvod bio je potreban s obzirom da je u četvrtak, u Londonu održana konferencija na kojoj su stručnjaci za međunarodno pravo i politiku na Bliskom istoku izvjestili, kako međunarodna zajednica mora razmotriti svoj stav prema saudijskom prijestolonasljednom princu Muhammedeu bin-Salmanu, kako bi se završilo sa sadašnjom krizom u Perzijskom zaljevu. Sudionici rasprave zaključili su, da će, ukoliko međunarodna zajednica ne poduzme odlučnije mjere, biti vrlo malo šansi da se tamošnja kriza uskoro riješi.

"Saudijska Arabija djeluje onako kako smatra nužnim, jer šutnju smatra šutljivim odobravanjem... Ne treba očekivati promjene ukoliko SAD njih podržava", izjavio je Carl Buckley, odvjetnik i direktor Guernica 37 International Justice Chambers.

Posebno je apostrofiran problem Katara, kojeg države članice GCC-a (Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva) ne mogu riješiti već 15 mjeseci i koji postaje sve veći. Podsjećamo: u lipnju 2017.g. Saudijska Arabija, a za njom i UAE, Egipat i Bahrein prekinuli su diplomatske odnose s Dohom i uveli ekonomski embargo protiv Katara zbog njegovog navodnog sponzoriranja regionalnog terorizma. Katarski problem snažno opterećuje odnose u GCC-u (čiji je i Katar član), gdje Kuvajt pokušava igrati ulogu navodno neutralnog posredinika između Rijada i Dohe, Oman također igra svoju igru vezano uz dobre odnose s Iranom s kojim nadzire strateški važan Hormuški tjesnac - ulaz u Perzijski zaljev, a preko omanskog teritorija odvija se i šverc roba i oružja za šijtske pobunjenike hute u susjednom Jemenu, što već dugo iritira Saudijsku Arabiju (naravno, dostavu oružja u Jemen Iran vrši i sa strane istočno-afričkih država, ne samo omanskog sultanata koji pri tom "zatvara oči").

Ruski vojni zrakoplov IL-20 je oboren nad Sredozemnim morem od strane sirijske protuzračne obrane. U zrakoplovu je bilo 15 ruskih vojnika. Na zrakoplov je otvorena prijateljska vatra, jer su se izraelski borbenim zrakoplovi F-16 služili njime kao "zaštitom", rekao je službeni predstavnik Ministarstva obrane Ruske Federacije, general Igor Konašenkov.

Rusija zadržava pravo da reagira na ovu akciju Izraela, priopćio je general Konašenkov.

Nakon što je u oslobođenom istočnom dijelu Aleppa bugarska novinarka Dilijana Gajtandžijeva pronašla ogromne zalihe bugarskog i oružja zemalja jugoistočne Europe, objavila je svoja otkrića i bugarsko pravosuđe je bilo prisiljeno pokrenuti istragu o porijeklu projektila i streljiva pronađenog u skladištim Al-Qaede.

Nekoliko mjeseci poslije je Gajtandžijeva pozvana na ispitivanje od strane bugarske Državne agencija za nacionalnu sigurnost (DANS), gdje su tražili da im kaže tko joj je dao dokumente koji dokazuju dostavu bugarskog, ali i oružja drugih zemalja antisirijske koalicije, islamističkim terorističkim skupina i Al-Nusra Frontu, sirijskom ogranku Al-Qaede. Novinarka je odbila otkriti izvore informacija, dok je u međuvremenu dobila otkaz u bugarskom listu Trud, za kojeg je radila nekoliko godina. Usput, istraga u Bugarskoj je zaključena tvrdnjom kako nema ničega ilegalnog i spornog u prodaji oružja naručitelju koji je imao sve potrebne dozvole i licence.


Nakon toga je Dilijana Gajtandžijeva počela raditi kao neovisna istraživačka novinarka i posvetila se istrazi američkog biološkog laboratorija u Gruziji.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je u utorak kako je ruski vojni zrakoplov s 14 članova posade nestao s radara iznad Sirije u isto vrijeme kad su izraelske i francuske snage izvodile zračne napade na ciljeve u toj bliskoistočnoj državi.

Američki dužnosnik u Washingtonu rekao je kako vjeruje da je zrakoplov Il-20 nenamjerno oborila protuzračna artiljerija kojom upravlja sirijska vlada, saveznik Moskve.

U vrijeme nestanka letjelice je sirijski grad Latakia koji se nalazi u blizini ruske zračne baze u koju se zrakoplov vraćao, bio pod napadom "neprijateljskih raketa", pa je odgovoreno protuzračnom artiljerijom, prenose sirijski državni mediji.

Rusko ministarstvo kaže kako se Il-20 vraćao u rusku bazu Hmejmim u Siriji u provinciji Latakia kad je oko 23 sata po lokalnom vremenu nestao s radara.

Zrakoplov se tada nalazio iznad Sredozemnog mora, oko 35 kilometara od sirijske obale, stoji u priopćenju ruskog ministarstva, a prenosi ruska državna novinska agencija TASS.

"Trag zrakoplova II-20 na kontroli leta nestao je tijekom napada četiri izraelska zrakoplova F-16 na sirijska postrojenja u provinciji Latakiji", priopćeno je.

"Ruska zračna kontrola je u isto vrijeme zabilježila lansiranja raketa s francuske fregate Auvergne koja se nalazi u toj regiji".

Sudbina četrnaestero članova posade je nepoznata, a iz baze Hmejmim je krenula operacija spašavanja.