Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan saopštili su danas u Sočiju da su se dogovorili da uspostave demilitarizovanu zonu u sirijskoj provinciji Idlib, duž linije dodira pobunjeničkih i vladinih snaga.

Putin je, poslije razgovora sa Erdoanom, rekao da će ta zona, širine od 15 do 20 kilometara, biti uspostavljena do 15. oktobra, a da će njome patrolirati ruske i turske snage, prenosi Rojters.

Ruski predsjednik je rekao i da će iz demilitarizovane zone, do 10. oktobra, biti povučeno teško naoružanje.

Takođe je naveo da se iz te zone moraju povući radikalno nastrojeni pobunjenici uključujući Nusra front.

Prema njegovim riječima, sirijska vlada podržava ovaj pristup.

"Održaćemo uskoro dodatne konsultacije sa sirijskim vlastima", rekao je on, prenosi ruska agencija.

Putin je zaključio da su razgovori sa Erdoganom pomogli da se postigne ozbiljan napredak u rješavanju problema sa ekstremistima u sirijskom Idlibu.

Erdoan je, poslije razgovora s Putinom, upozorio da teroristi u Siriji ne kontrolišu samo Idlib, prenosi Tass.

"Na sastanku smo se saglasili da teritorija koju kontrolišu teroristi u Siriji nije ograničena samo na provinciju Idlib. Ova teroristička organizacija je izvor destabilizacije u istočnij Evropu. Neophodno je istrebiti tu terorističku organizaciju", rekao je turski predsjednik.

Američki predsjednik Donald Trump poslao je poruku sudionicima summita Inicijative tri mora u Bukureštu, potvrđujući američku snažnu potporu razvoju energetske, prometne i digitalne infrastrukture na području između Jadrana, Baltika i Crnog mora, objavilo je u ponedjeljak američko veleposlanstvo u Bukureštu.

"SAD će ostati snažan saveznik i partner te inicijative", istaknuo je Trump u svojoj poruci poslanoj rumunjskom šefu države Klausu Iohannisu, domaćinu summmita koji u ponedjeljak kasnije poslije podne počinje poslovnim forumom a nastavlja se plenarnom sjednicom inicijative u utorak.

Na summitu sudjeluje i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je prvi puta 2015. iznijela ideju o toj neformalnoj političkoj platformi kojoj se ubrzo priključio i poljski predsjednik te se danas projekt boljeg, prije svega infrastrukturnog povezivanja 12 država percipira kao hrvatsko-poljska inicijativa.

Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik dao joj je politički zamah. Bukureštanski summit bit će posvećen provedbi konkretnih projekata.

Američki ministar obrane doputovao je u ponedjeljak u Skoplje s upozorenjem da se Rusija pokušava umiješati u referendum o promjeni imena Makedonije, među ostalim i širenjem dezinformacija.

Makedonci će na referendumu 30. rujna glasovati o promjeni imena države u Republika Sjeverna Makedonija. Tome je prethodio sporazum Atene i Skoplja o imenu Makedonije poslije nekoliko desetljeća dugog spora. Atena je zbog toga prijepora Makedoniji blokirala i put u Europsku uniju i NATO savez.

Grčkoj je smetalo to ime jer tvrdi kako se njime impliciraju teritorijalne pretenzije na istoimenu sjevernu grčku pokrajinu. Zbog grčkog prigovora Makedonija je primljena u Ujedinjene narode pod privremenim imenom Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije (FYROM).

Mattis je zadnji u nizu zapadnih čelnika, uključujući kancelarku Angelu Merkel, koji je došao u posjet Skoplju kako bi ga pozvao da prihvati sporazum.

Američki ministar obrane, koji će boraviti u Skoplju samo nekoliko sati, trebao bi se sastati s makedonskim premijerom i ministrom obrane a također i predsjednikom Gjorgeom Ivanovom koji se protivi sporazumu.

"Mi samo pratimo kako oni oblikuju svoju vlastitu budućnost... a ne da ju oblikuje netko drugi", rekao je Mattis maloj skupini novinara na putu za Skoplje.

"Ne želimo da Rusija tamo radi ono što je pokušala učiniti u tako mnogo zemalja", kazao je on dodavši da ga uplitanje Moskve zabrinjava.


Washington vjeruje kako proruske skupine aktivno rade na potkopavanju referenduma potkupljujući pojedince i šireći dezinformacije.

Nakon što je ranije ove godine nizozemsko istražno povjerenstvo navodno "dokazalo" rusku krivnju za obaranje malezijskog Boeinga leta MH-17 nad Donbasom 2014. godine, danas je Ministarstvo obrane Rusije detaljno analiziralo svoje i dokaze prezentirane od strane voditelja odjela za kaznenu istragu nizozemske nacionalne policije, Wilbert Paulissen, te utvrdilo kako projektil kojim je oboren zrakoplov nedvojbeno pripada ukrajinskoj vojsci.

Osim toga, za fotografije kojima je Paulissen "dokazao tajno premještanje ruskog sustava iz Kurska u Donbas" se utvrdilo da su "fotošopirane".

Sve se može vidjeti na snimci prezentacije u ruskom Ministarstvu obrane u kojoj se u nešto više od pola sata uništila nizozemska istina, koja je ionako bila puna rupa i nedorečenosti.

Prvo, prema serijskim brojevima rakete koja je oborila malezijski zrakoplov utvrđeno je da je proizvedena 1986. godine i poslana u ukrajinski dio Sovjetskog Saveza. Nakon slanja u Ukrajinu projektil nikada, ni privremeno, nije vraćen u Rusiju.

Tko prati odnose između Rusije i Ukrajine, sjeća se da je Vladimir Putin naložio vladi da u prosincu 2013. odobri Ukrajini zajam od 15 milijardi dolara i odmah je isplaćena prva tranša od tri milijarde. Kasnije se Kijev žalio, tvrdeći da je to bio "privatni kredit" Putina svrgnutom predsjedniku Janukoviču, a onda je sve došlo pred sud u Engleskoj.

Kako piše ruski stručnjak Rostislav Iščenko, 14. rujna je Apelacioni sud Engleske i Walesa odlučio stati na stranu Ukrajine i presuditi u korist Kijeva u slučaju o spomenute tri milijarde dolara, što je dio zajma od 15 milijardi koje je Rusija 2013. osigurala vladi Viktora Janukoviča.

Ukrajina priznaje dug, ali želi da konačna odluka u obzir uzme presudu Arbitražnog suda u Stockholmu o navodnom "dugu" kojeg Naftogaz traži od Gazproma. Kijev vjeruje da ako oduzme od svog duga Rusiji ovu svotu, potom novac od "krađe Krima" i štete zbog ruske pomoći Donbasu, onda Moskva ne samo da neće dobiti svoje tri milijarde, nego će Kijevu morati platiti veliku svotu novca.

Iščenko podsjeća da je Arbitražni sud u Stockholmu, nakon što je razmotrio uzajamne tvrdnje stranaka u sporu, "zadovoljio" obje strane tako da je Ukrajini od višestruko tražene svote odobrio odštetu od 2,5 milijardi dolara.

Apsolutno nezamislivo obrazloženje, što je vjerojatno presedan u praksi Arbitražnog suda u Stockholmu, jest činjenica da su suci svoju odluku motivirali ne po sadržaju ugovora Naftogaza i Gazproma, već zbog lošeg ekonomskog stanja Ukrajine.

Ovakvo obrazloženje se nije čulo ni u najbesmislenijim i skandaloznim obrazloženjima presuda svih međunarodnih sporova koji su vođeni u povijesti. Konkretno, prema ugovoru Naftogaz nema pravo na odštetu, ali je Ukrajina u katastrofalnoj ekonomskoj situaciji, a Gazprom je dobrostojeći svjetski gigant, stoga nije sporno da nešto od novca pokloni ukrajinskim neradnicima. Točno tako, jer je od odlaska Rusije iz Ukrajine, konkretno Gazproma koji se brinuo za plinski tranzitni sustav ukrajinskog operatera, ukrajinski GTS u četiri godine na nekim dionicama oštećen i do 65%.

Izraelski Haaretz je objavio vijest koja je izazvala alarm u Pentagonu.

Naime, Izrael ključeve svoje najveće luke daje Kini i američka će mornarica najvjerojatnije napustiti Izrael, barem kao ključnu luku svoje Šeste flote.

Kina će koristiti luku Haifa, blizu koje se nalaze izraelske nuklearne podmornice, ali se čini da nitko u Izraelu nije razmišljao o strateškim posljedicama ove odluke, piše Haaretz.

Shaul Horev je prvi upozorio na ovo, ali ga nitko nije primijetio. Horev je rezervni brigadni general izraelskih snaga i služio je kao čelnik mornaričkog osoblja i predsjednik Komisije za atomsku energiju, prenosi izraelski list.

Naravno da preuzimanje luke Haifa od strane Kineza uzrokuje brige u Pentagonu, jer se ovom lukom koristi i američka mornarica.

Izraelska vojska je potvrdila rastuće ekonomske odnose između Izraela i Kine, posebice nakon što su Kinezi 2015. godine potpisali 25-godišnji ugovor da u luci Haifa mogu poslovati kineske tvrtke.

"Ali ako Kina kupi luku, pod izgovorom izgradnje trgovačkog puta iz Indijskog oceana preko Sueskog kanala do Europe, kao što su učinili u luci Pirej u Grčkoj, kako će se to odraziti na sigurnost zemlje?", pita se izraelski brigadni general Shaul Horev, koji je to rekao u intervjuu za novinsku agenciju Arutz Sheva.

General Horev je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg preuzimanja luke od strane Kine.

"Mi tu mogućnost ne važemo s dovoljno pažnje. Jedan od visokih američkih dužnosnika je na konferenciji postavio pitanje hoće li američka Šesta flota moći računati na Haifu kao na svoju matičnu luku? S obzirom na kinesko preuzimanje, ovo pitanje više i nije na dnevnom redu", rekao je Horev i poziva izraelski sigurnosni mehanizam da provjeri kineska ulaganja u Izrael i na Mediteranu, kako bi se osiguralo da oni ne štete sigurnosnim interesima Izraela i njegovim partnerima, kao što su Sjedinjene Američke Države.

Izrael je ispalio rakete na međunarodni aerodrom u Damasku, objavila je sirijska državna novinska agencija.

Neimenovani vojni izvor rekao je za agenciju Sana da se sirijska vojska suprotstavila izraelskom raketnom napadu. SANA navodi da je izvor rekao da je sirijska zračna odbrana uspjela da obori veliki broj lansiranih raketa.

Agencija je objavila video male eksplozije na noćnom nebu ali nije dala druge detalje o napadu.

Donosimo komentar američke novinarke Sophie Mangal, vanjske suradnice portala Geopolitika News, koja se aktivno bavi sirijskom i ukupnom bliskoistočnom problematikom:

Nedavne intenzivne borbe i ofanzivne akcije u Idlibu dokazuju gubitak ideje američkog vodstva. Štoviše, to je danas glavna tema koja govori o rizicima nove ere američkog izolacionizma i nedostatku američkog vodstva u svijetu.

Rat u Siriji uistinu najvjerojatnije ide do kraja. Bit će više nereda, s vjerojatnošću da ratovi skoro uvijek završavaju uništenjem - ali s jasnim ishodom. Islamska država, uz sektaške salafite financirane i naoružane od strane SAD-a ušli su u povijest, ali u povijest Sirije.

Washington bi u ovom trenutku napravio sve što je u njegovoj moći kako bi spasio svoj ugled. On će vjerojatno udariti po Assadovim objektima ili pokušati iskoristiti kurdsku kartu. Ukoliko bi Sjedinjene Države usvojile tradicionalnu britansku politiku "dijeljenja i osvajanja" za pokušaj etničkog i religijskog okupljanja kurdskih i sirijskih frakcija poduprjetih od Turske, okupacija SAD-a nikada neće moći stvoriti siguran teritorij.

Ali SAD su danas previše zabrinute kako će ostaci ISIL-a uskoro biti eliminirani u Idlibu i diljem Sirije. Zato su dužnosnici CIA-e i Pentagona sada na putu preusmjeravanja džihadista u koje su usmjerene materijalne investicije. Salafiti imaju previše znanja i oni će biti korisno upotrebljeni za destabilizaciju procesa konsolidacije demokracije u Afganistanu. Dakle, SAD će ubiti dvije ptice jednim kamenom. Dakle, dok ISIS-ovi ciljevi nestaju u Iraku i Siriji, američke vojne promjene se usredotočuju natrag u Afganistan, koji trenutačno pati od političke, socijalne i sigurnosne nestabilnosti zbog aktivnosti talibana i islamskih državnih terorista.

Činjenicu je dokazao načelnik iranskog glavnog stožera, general-bojnik Mohammad Hossein Baqeri. Optužio je SAD za prebacivanje ostataka ISIS-a u Afganistan. Kazao je kako će ISIS biti zadužen za preuzimanje kontrole prometa heroina u Afganistanu. Štoviše, nakon što je navodno ubijen Abu Sayed Orakzai, šef ISIS-a u Afganistanu, također poznat kao Sad Arhabi, novi val terorističkih napada zapljusnuo je tu zemlju. Islamska država u Khorasanu, afganistanskoj grani ISIS-a, intenzivirala je napade visokih profila u kojima su već ubijene stotine civila. Tako je agencija "IS" Amaq izvijestila kako je ISIL preuzeo odgovornost za napad buldožerom koji pripada afganistanskoj vladi u Jalalabadu, u Nangarharu. Broj poginulih penje se na 68 osoba u samoubilačkom napadu u Nangarharu, dok ih je 165 ranjeno, izvijestio je 1TVNews.

Američka kongresmenka Tulsi Gabard optužila je Trampovu administraciju da štiti teroriste Al-Kaide u Idlibu.

Prema njenim riječima, to je izdaja američkog naroda i žrtava napada Al-Kaide 11.septembra u Sjedinjenim Američkim Državama.

Gabard je tokom obraćanja u Skupštini 13.septembra prozvala američkog predsjednika Donalda Trampa i potpredsjednika Majka Pensa da štite Al-Kaidu u Idlibu.

"Prije dva dana su predsjednik Tramp i potpredsjednik Pens održali svečani govor o napadima 11.septembra, govoreći kako brinu o žrtvama napada Al-Kaide na našu zemlju. Međutim, oni se sada zalažu za zaštitu 20.000 - 40.000 terorista Al-Kaide u Siriji i prijete vojnom silom Rusiji, Siriji i Iranu ukoliko se usude napasti teroriste", naglasila je kongresmenka, prenosi Sputnik.

Gabard je okvalifikovala Trampovu administraciju u vezi Idliba kao "izdaju američkog naroda" naročito žrtava napada od 11.septembra i njihovih porodica.

Naglasila je da predsjednika treba osuditi svaki član Kogresa.

Dok se Damask priprema za ofanzivu na Idlib - posljednje utočište u Siriji za oko 70.000 terorista - Vašington nastavlja sa prijetnjama sirijskim vladinim snagama i njihovim saveznicima, nastojeći da na njih izvrši pritisak da odustanu od operacije.

(SaharBalkan)

U isto vrijeme kada je Luis Almagro, glavni tajnik Organizacije američkih država (OAS), u ime Sjedinjenih Država i Kolumbije zaprijetio vojnom intervencijom Venezueli, predsjednik Nikolas Maduro i delegacija visokih dužnosnika Bolivarske Republike su bili na dvodnevnom summitu Kina-Venezuela u Pekingu.

Vlade Venezuele i Kine su u petak potpisale ukupno 28 sporazuma o suradnji u strateškim područjima kao što su nafta, rudarstvo, tehnologija, obrazovanje i kultura.

Potpisivanje sporazuma je tijekom zatvaranja XVI Mješovite komisije na visokoj razini u Pekingu. Predsjednik Venezuele, Nicolás Maduro, istaknuo kako su u zajednički razvoj dogovorena ulaganja "milijardi dolara". Naravno, ne u američkoj valuti.

"Pronašli smo zajednički put za win-win odnos koji je tijekom godina postao model odnosa među zemljama", napomenuo je Maduro u pratnji na ceremoniji s kineskim kolegom Xi Jinpingom.

U tom kontekstu, Maduro je naglasio da će se zahvaljujući postignutim sporazumima Venezuela uspjeti nositi s ekonomskim poteškoćama koju zemlju potresaju posljednjih 36 mjeseci, a krizu su dodatno produbile američkim sankcije i one koje je Caracasu nametnula Europska unija.

Sa svoje strane, Wang Yi, državni tajnik Kine, naglasio je spremnost za jačanje odnosa s Caracasom i njihovo podizanje na sveobuhvatan strateški nivo, počevši s novim razvojem u odnosima oba naroda.

Sveobuhvatna suradnja

Jedno od temeljnih područja suradnje je naftna industrija. Ovom prigodom su Caracas i Peking potpisali su sporazume o povećanju proizvodnje ugljikovodika u naftnom pojasu Orinoco, gdje se nalaze jedne od najvećih rezervi nafte na svijetu.

Na naftnim projektila će raditi zajednički konzorcij Petrozumano, formiran između kompanija Petroleos de Venezuela (Pdvsa) i China National Petroleum Corporation (CNPC).