Poslanici gornjeg i donjeg doma ruskog parlamenta su iznenađeni izjavom američkog ministra unutrašnjih poslova da bi SAD mogle da blokiraju eksport ruske nafte na Bliski istok. Senator Aleksej Puškov smatra da bi to predstavljalo objavu rata.

"Šef MUP-a SAD (Rajan) Zinke je optužio Rusiju da namerava da isporučuje energente na Bliski istok (!?) i zapretio nam pomorskom blokadom. Osim što je to čista glupost, američka blokada Rusije je po međunarodnom pravu ravna objavi rata. Ako nemaš ništa pametno da kažeš, bolje ćuti", napisao je na Tviteru senator Aleksej Puškov.

Člana komiteta Državne dume za međunarodne poslove Antona Morozova obeshrabrila je izjava američkog ministra.

"Obeshrabruje što naši partneri, umesto da razgovaraju o aktuelnim međunarodnim problemima, opet uključuju režim pretnji, sankcija i nekih neprijateljskih akcija. Naravno, mi imamo način da odgovorimo... Međutim, to može da dovede do eskalacije napetosti između naših država", rekao je on.

Morozov je naglasio da se u cilju održavanja mira i bezbednosti Rusija zalaže za dijalog i saradnju, kako bi se adekvatno odgovorilo svim međunarodnim izazovima.

Ranije je Zinke saopštio da ratna mornarica SAD, ako zatreba, može da blokira Rusiju kako ne bi dozvolila isporuka energenata na Bliski istok. Ono što je čudno u ovoj izjavi jeste činjenica da su zemlje Bliskog istoka izvoznici energenata, a ne uvoznici.

Rusija će u Siriji implementirati sustave elektroničkog ratovanja (EW) za borbu protiv preciznog oružja. Ukupni EW sustav će biti ojačan u narednim tjednima, izjavio je za TASS Vladimir Mihejev, savjetnik prvog zamjenika generalnog direktora "Koncerna radioelektroničke tehonlogije".

"Konvencionalnim sustavima zaštite radara ćemo dodati sustave sposobne za ometanje preciznih oružja, navođenih bombi i projektila koje može koristiti Izrael, koji je već najavio da će nastaviti udare na objekte u regiji", rekao je Mihejev.

Prema njegovim riječima, "dodatni sustavi i sredstva bit će isporučeni kako bi blokirali sve sustave i nadzirali zrakoplovne i pomorske skupine. Ovo su sustavi za suzbijanje radio veze kratkih i ultrakratkih valova", rekao je Vladimir Mihejev.

Prema njegovim riječima, EW sustavi u Siriji bit će značajno prošireni i nadopunjeni u nadolazećim tjednima.

"Odluka je već neopozivo usvojna, kao što je rekao ministar Šojgu. Mislim da će u istom vremenskom okviru koji je određen za isporuku kopnenih sustava protuzračne obrane S-300 u Siriji, dakle u roku od dva tjedna, na novim položajima biti razmješteni i EW sustavi", dodao je visoki dužnosnik ruskog "Koncerna radioelektroničke tehonlogije".

Integracija s protuzračnom obranom

Prema Mihejevu, poboljšani sustav elektroničkog ratovanja bit će u potpunosti integriran sa sustavom protuzračne obrane.

"Klasični sustav protuzračne obrane podrazumijeva radarsko i radio izviđanje, protuzrakoplovne raketne sustave, sustave borbenog zrakoplovstva i EW sustave.

"Svi ovi EW kompleksi, bit će u potpunosti integrirani s automatiziranim sustavom nadzora sustava protuzračne obrane. Na temelju ovog sustava se stvaraju takozvani kompleksi za ometanje vatre koji će potpuno zatvoriti područja gdje su koncentrirane naše snage, ne samo od napada bespilotnih letjelica, nego i navođenih projektila i zrakoplova", rekao je Mihejev.

Ministar odbrane Velike Britanije Gavin Williamson izjavio je danas da London planira da pojača vojno prisustvo na Arktiku slijedeće godine zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije.

Wiliamson je za Sunday Telegraph rekao da britanska vlada priprema "odbrambenu strategiju za Arktik" koja podrazumijeva razmještanje 800 komandosa u Norvešku tokom 2019. godine i formiranje nove vojne baze u toj skandinavskoj zemlji.

List navodi da se vlada Theresa May odlučila na taj potez djelom zbog predviđanja da će Rusija nastaviti da širi svoje prisustvo na Arktiku, ali i zbog trke za naftom u toj oblasti gdje se led topi uslijed klimatskih promjena.

"Primjećujemo rusku podmorničku aktivnost koja je veoma blizu nivoa iz vremena Hladnog rata i ispravno je da počnemo da odgovaramo na to", kazao je britanski ministar.

Čelnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio kako bi izraelski napadi na području Međunarodne zračne luke Beirut u Libanonu bile ozbiljno kršenje međunarodnog prava.

Lavrov upozorio Tel Aviv da se Rusija protivi bilo kakvim kršenjima rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, izvještava TASS.

Podsjetimo da je ponedjeljak ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio prijenos u protuzračnih raketnih sustava S-300 u Siriju, a ministar Lavrov je potvrdio da je akcije prebacivanja sustava u tijeku.

Arapski je svijet pozitivno ocijenio ovu odluku Rusije. Prema izraelskim medijima, isporuka sustava S-300 Damasku će dovesti do ozbiljnih posljedica diljem Bliskog istoka i destabilizirati regiju.

Izjava ministra Lavrova dolazi nakon što je 27. rujna premijer Netanyahu na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, osim kritiziranja iranskog nuklearnog programa, pokazao slike tri navodne tvornice za proizvodnju projektila smještene u stambenim područjima Bejruta. Hezbollahove tvornice, prema Netanyahuu, ugrožavaju civile u glavnom gradu Libanona.


Libanonski ministar vanjskih poslova Gebran Bassil je izjavu izraelskog premijera protumačio kao izgovor za agresiju na Libanon.

"Izrael Ujedinjene narode koristi kao platformu za iznošenje izgovora za kršenja suvereniteta naroda", rekao je Gebran Bassil.

Osim toga, ministar vanjskih poslova Libanona je podsjetio da je Izrael zaboravio kako je Libanon slomio njegovu agresiju. Također je dodao da izraelski "novi prijatelji" od njega dugoročno ne bi imali koristi.

Ranije su agencije objavile informacije kako Izrael i SAD planiraju oštro pogoršati situaciju u Libanonu ove jeseni. Da bi poduprli ove akcije, američka borbena skupina koju predvodi nosač zrakoplova "USS Harry Truman" treba uploviti u Mediteran.

U Makedoniji će se u nedjelju održati referendum na kojem će građani glasovati žele li da se njihova zemlja zove Sjeverna Makedonija kako bi mogla ući u EU i NATO ili će Makedonija ostati izvan svih tih organizacija. U Bosni i Hercegovini će se 7. listopada također održati izbori.

Uoči ovih važnih događaja za politički život regije, istaknute osobe iz zemalja EU i Sjedinjenih Država su se doslovno sjatile na Balkan, ali zbog nekog nejasnog razloga Zapad optužuje Rusiju da se upliće u izborne procese.

Dok se u Bosni i Hercegovini i dalje vode rasprave o navodnom američkom i britanskom financiranju kako bi se utjecalo na izbore, prema kojima su za suprotstavljanje nepoželjnom kandidatu, Miloradu Dodiku, Amerikanci izdvojili 10, a Britanci 20 milijuna dolara, na kraju je posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova označen kao "uplitanje u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine".

Iz veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH su reagirali na optužbe da se miješaju u izborni proces u BiH.

"Sjedinjene Američke Države pokazuju svoju posvećenost i predanost građanima BiH više od dva desetljeća, a usprkos tome, neodgovorni akteri nas i dalje uvlače u teorije zavjere, neutemeljene optužbe i, doslovno, laži. Čvrsto vjerujemo da građani tijekom izborne kampanje trebaju imati priliku da raspravljaju o pitanjima koja će odrediti njihovu budućnost kao i budućnost njihovih obitelji", navode iz američkog veleposlanstva u BiH, uz posebnu zabrinutost za budućnost svih građana i budućnosti njihovih obitelji.

"Javnim diskursom u potpunosti dominira retorika utemeljena na strahu. To je neprihvatljivo, te je zbog ove veoma zatrovane atmosfere i stalnih napada, došlo vrijeme da progovorimo. Vlada SAD-a i veleposlanstvo SAD-a nisu neprijatelji BiH, njenih građana niti njena dva entiteta. Mi smo prijatelji svih građana koji žele bolju budućnost za sebe i svoje obitelji. Stvarni neprijatelji su, kao što svi znamo, korupcija, nezaposlenost, loše usluge u obrazovnom i zdravstvenom sustavu, te političari fokusirani samo na sebe, koji, umjesto da se bave ovim pitanjima, pokušavaju Sjedinjene Države i ostale prijatelje BiH pretvoriti u njene protivnike", bubnuše u američkom veleposlanstvu u Sarajevu i ostadoše živi.

Nemački list "Fokus", pozivajući se na neimenovane izvore iz Ujedinjene komande NATO-a za kontrašpjinuažu, objavio je da je bivši ruski dvostruki agent Sergej Skripalj do 2017. godine radio za obaveštajne službe četiri države-članice Alijanse.

Kako se navodi, tokom rada Skripalj je razotkrio nekoliko aktivnih špijuna ruske vojne obaveštajne službe (GRU).

Takođe, list navodi da je Skripalj 2012. godine, u pratnji pripadnika britanske službe MI6, navodno otputovao u Prag i obavestio lokalne organe državne bezbednosti o aktivnosti ruske obaveštajne službe, budući da je pojedince poznavao još iz doba kada je sam bio aktivan.

Pored toga, "Fokus" tvrdi da je sredinom 2016. godine Skripalj predao precizne informacije estonskim službama kako bi tamošnji organi razotkrili trojicu "ruskih špijuna", među kojima je bio i jedan oficir estonske vojske.

Navodi se i da je Skripalj radio za španske službe obaveštavajući ih o kriminalnim kontaktima ruske mafije u regionu Kosta del Sol sa uticajnim političarima iz Moskve.

Savet Ujedinjenih nacija za ljudska prava usvojio je u petak na sednici u Ženevi novu rezoluciju o ljudskim pravima u Siriji, ne uzevši u obzir amandmane koje je predložila Rusija.


Rezoluciju je podržalo 27 od 47 aktuelnih članica Saveta, četiri su bile protiv, a 16 suzdržano.

Dokument sadrži zahtev Damasku da sarađuje s Nezavisnom međunarodnom komisijom za istragu u Siriji, neosnovane optužbe na račun sirijske vlade o upotrebi hemijskog oružja, kao i poziv da se pod hitno prekine nasilje u Idlibu i da se poštuje zona deeskalacije kako bi se sprečili dalje stradanje civila i šteta na civilnim objektima, kao i da bi se izbegla humanitarna katastrofa.


Moskva je ponovo pozvala da se u dokument unese tačka u kojoj se zahteva od drugih zemalja da ne podržavaju DAEŠ, Nusra front i druge terorističke organizacije u Siriji i da se toj zemlji ukinu jednostrane sankcije.

Sirijske vlasti zadovoljne su situacijom u pokrajini Idlib, izjavio je sirijski ministar spoljnih poslova Valid Mualem.

On je rekao da je Damask zadovoljan situacijom, da humanitarni koridori funkcionišu, ali da, nažalost, teroristi ne dozvoljavaju civilima da napuste Idlib.

- Teroristi moraju da napuste Idlib, pokrajina ne bi trebalo da bude u rukama stranaca. Ne znam da li teroristi već napuštaju područje i nadam se da je taj proces već počeo - istakao je Mualem.

Idlib je poslednje veće uporište ilegalnih naoružanih grupa u Siriji. Bezbjednosna zona u Idlibu formirana je 2017. godine. Nakon što Damask konačno vrati kontrolu nad Idlibom, bit će to kraj sukoba većih razmjera u Siriji, piše TASS.

Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Stafan de Mistura izjavio je da se u području Idliba trenutno nalazi oko 10.000 militanata Nusra fronta i Al Kaide.

U nedelju, 30. septembra, već oko 20 časova biće jasno da li je intenzivna referendumska kampanja vladajuće koalicije u Makedoniji, na čelu sa premijerom Zoranom Zaevom, koja je građane Makedonije trebalo da ubedi da izađu na referendum i glasaju "za" ulazak te zemlje u NATO i EU i za prihvatanje sporazuma Makedonije i Grčke, dala rezultate.

Da bi referendum o promeni imena Makedonije uspeo potrebno je da na birališta izađe 50 odsto plus jedan, odnosno oko 903.000 građana, od kojih većina mora da se izjasni za sporazum Skoplja i Atine.

Prof. dr Nano Ružin, univerzitetski profesor i bivši ambasador Makedonije u NATO-u, za Sputnjik kaže:

"Za mene je optimistički scenario da izađe više od 900.000 glasača u Makedoniji, koji bi na izvestan način ispunili cenzus. Međutim, treba biti realan i ukoliko VMRO-DPMNE stvarno bojkotuje ovaj referendum, onda su mali izgledi da će cenzus biti ostvaren. Naime, analizirajući izjave njihovih vodećih političara, koji, iako su kazali da će ostaviti pravo svim građanima i njihovim simpatizerima da se sami izjasne, ipak su sa druge strane u velikoj kampanji kako bi referendum propao. Međutim, za Makedoniju će biti vrlo značajno ako izađe i 700 ili 800 hiljada, od kojih bi 600.000 reklo - da. U tom slučaju referendum bi uspeo i to bi bio veoma dobar signal za poslanike u Parlamentu", objašnjava Ružin.

Da će Vlada teško obezbediti ispunjenje cenzusa predviđenog Ustavom Republike Makedonije smatra i prof. dr Židas Daskalovski, sa Univerziteta Kliment Ohridski.

"Mislim da će velika većina Makedonaca koji u nedelju izađu na referendum glasati 'za', ali trend anketa javnog mnjenja ukazuje da će izlaznost biti oko 40 odsto. Dakle, oni koji se protive sporazumu i referendumskom pitanju bojkotovaće referendum. Međutim, premijer Zaev i šef diplomatije Dimitrov rekli su da će u Sobranju nastaviti postupak ustavnih promena, tako da očekujem da će za njih referendum biti uspešan čak i ako izađe samo 40 odsto građana", napominje Daskalovski za Sputnjik i dodaje da je veliko pitanje da li će biti sve regularno i da li će Vlada pokušati da na neki način utiče na rezultat referenduma, kako bi se uvećala izlaznost.

Kako prenosi list Hürriyet, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan je priopćio "kako je povlačenje radikalnih skupina od nove demilitarizirane zone u sirijskoj regiji Idlib već počelo".

U intervjuu kojeg je za Reuters dao 25. rujna, dok je boravio u New Yorku na godišnjoj Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, Erdogan je rekao kako je mirovne napore u Siriji nemoguće nastaviti sa sirijskim predsjednikom Basharom Al-Assadom na vlasti.

"Turske sigurnosne službe igraju važnu ulogu u provedbi sporazuma o stvaranju demilitarizirane zone u sirijskoj pokrajini Idlib, a najveći teret snosi Nacionalna obavještajna organizacija (MIT)", kazao je Erdogan i dodao "kako je iznimno važno uništiti teška oružja radikalnih skupina u pokrajini".

Erdogan je također zabrinut zbog mogućeg priljeva izbjeglica koji b u Tursku mogli doći u slučaju ruske i sirijske vojne operacije na granici.

"Radimo na povratku izbjeglica u Siriju. Jučer se oko 50 do 60 ljudi vratilo u svoje domove", objasnio je Erdogan i dodao kako je o vjerojatnosti vojne akcije u Idlibu razgovarao s Moskvom.

"Nadamo se da se to neće dogoditi. Ruski predsjednik Vladimir Putin nam je dao jamstva", rekao je turski čelnik.

Predsjednici Rusije i Turske su se 7. rujna dogovorili o uspostavi demilitarizirane zone u Idlibu široke od 15 do 20 kilometara. Ovaj bi teritorij trebali nadgledati turski vojnici i ruska vojna policija.

Islamistički militanti su pozvani da predaju oružje, opremu i raspuste sve strane plaćenike. Do 10. listopada Ankara planira razoružati sve skupine na dogovorenom teritoriju, a od 15. listopada bi tim "koridorom" počele rusko-turske ophodnje.