Mohammed al-Halbousi
Mohammed al-Halbousi

Irački parlament je 15. rujna izabrao sunitskog zastupnika Muhameda Al-Halbusija za svog novog predsjednika i zemlja se, nakon nekoliko mjeseci napetih pregovora, bliži uspostavi nove vlade.
Al-Halbusi od dana izbora ima 90 dana da dovrši proces formiranja nove vlade.

Za čelno mjesto u parlamentu je za najmlađeg zastupnika, sunita iz pokrajine Anbar, glasalo i političko krilo iračke šiitske armije, blok Fateh pod vodstvom Hadija Al-Amirija.

Prvi zamjenik predsjednika parlamenta je Hassan Karim, predstavnik koalicije šiitskog klerika Moqtada Al-Sadra, čija je koalicija Sairun osvojila najveći udio zastupničkih mjesta na općim izborima u svibnju.

Na drugom je mjestu koalicija Fateh Hadija Al-Amirija, a na trećem koalicija premijera u odlasku Haidara Al-Abadija.

Iran je pozdravio izbor iračkih zastupnika, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Bahram Qasemi je 16. rujna poručio kako je Teheran "uvijek podržavao iračku demokraciju, teritorijalni integritet i nacionalnu suverenitet susjedne zemlje". Poruka iz Irana je uslijedila nakon što je više iračkih agencija navelo da se institucionalna kriza riješila zahvaljujući ponovnom dogovoru Moqtada Al-Sadra i Hadija Al-Amirija, koji su nakon izbora bili na pragu zaključivanja većinske koalicije, ali su se razišli zbog neslaganja oko nekih važnih pitanja u unutarnjoj i vanjskoj politici.

No, sada su nesuglasice prevladane i prvo se mora izabrati predsjednika zemlje, koji će vođi najvećeg bloka dati mandat da formira vladu i imenuje premijera.

U nastojanju da se smire sektaške napetosti i suparništva, mjesto predsjednika iračkog parlamenta je rezervirano za sunitskog zastupnika, premijer će biti šiit, a predsjednik pripadnik iračke kurdske manjine.

Nasilni prosvjedi posljednjih tjedana u južnom gradu Basri, na kojima su se prosvjednici pobunili protiv korupcije vlade, a prema brojnim političarima šiitskog juga su potaknuti iz američkog konzulata u Basri, na kraju su polučili rezultat suprotan onome kojeg su željeli u Washingtonu.

Promjena u kursu političkih sila u Iraku je nakon prosvjeda u Basri na kraju ojačala poziciju Irana i potkopala položaj Sjedinjenih Država i njihovih štićenika. Čak je i britanski tisak bio prisiljen priznati da su od prosvjeda, koji su formalno bili usmjereni protiv Irana, najviše štete pretrpjeli politički kandidati Sjedinjenih Američkih Država i američki interesi.

Naime, nasilni prosvjedi u Basri su zapravo uništili šanse premijera Haidara Al-Abadija da osigura drugi mandat i tako su nestale nade Washingtona u odabiru ministara u formiranju sljedeće vlade.

U nasilnim prosvjedima protiv prekida opskrbe električnom energijom i pitkom vodom, loših usluga i očigledne korupcije u Basri je život izgubilo 15 ljudi, od kojih su mnogi ubijeni u sukobu sa sigurnosnim snagama. Nakon eskalacije nasilja je uveden policijski sat i na ulice je izašla vojska.

Politički saveznici i čelnici utjecajnih vjerskih krugova su optužili Abadija za izbijanje krize, čime je ugrozio najavljeni savez s narodnim predstavnikom, klerikom Moqtadom Al-Sadrom.

Savez sa Sadrom, čiji je blok Sairun dobio najviše glasova na izborima u svibnju, nije uspio formirati vladu i Abadi je vidio šansu za ostanak na mjestu premijera.

Ali onda dolazi zaokret i Moqtada Al-Sadr osuđuje Abadijevo upravljanje krizom u Basri i sada je iznova u završnoj fazi pregovora s koalicijom Fateh, koju vodi zapovjednik šiitske armije iza koje stoji Iran, Hadi Al-Amiri. Izvori bliski pregovorima su za Reuters rekli da bi se uskoro mogao formirati novi savez i da Abadi ispada iz igre.

Sporazum između Fateha i Sairuna će Iranu dati priliku da stekne veći utjecaj u Iraku, svom najvažnijem arapskom susjedu.

"Razgovori između Fateha i Sairuna su ozbiljni i mogu dovesti do brzog raspleta političke krize", izjavio je zastupnik Razak Al-Hariri, član Amirijeve skupine u parlamentu.

Dvije strane još uvijek pregovaraju o pojedinostima, priopćili su izvori. No visoki izvor iz Fateha je izjavio kako postoji sporazum o kompromisu u kojem će obje strane predstaviti svoje vodeće kandidate za mjesto premijera.

"O tome smo se dogovorili Sairun i Fateh, pa je Amiri povukao svoju kandidaturu, a dogovorili se kako ni Abadi ne može izabrati na drugi mandat", rekao je izvor.

Sadr i Amiri su se u srijedu dogovorili da ubrzaju formiranje vlade i krenu rješavati probleme u zemlji. Pojedinosti o njihovim pregovorima nisu poznati.

"Neuspjeh Abadija da se nosi s krizom u Basri je Moqtada Al-Sadra potpuno uvjerio da bi podrška premijeru ugrozila i njegov status i da bi mu pala popularnost među pristašama", rekao je analitičar iz Bagdada, Ahmed Younis.

Sjedinjene Države su podržavale Abadija, jer su ga smatrale umjerenim političarom koji bi mogao stabilizirati zemlju. No, Washington je napravio pogrešnu procjenu i nije podržao nijednu drugu frakciju, iako ni Sadr ni Amiri američku pomoć ne bi ni prihvatili.

Gubitak Abadijeve kandidature će smanjiti američki utjecaj na politiku u Iraku, zemlji u kojoj Washington nastoji suzbiti utjecaj Irana. Teheran povećava svoj utjecaj u susjednoj zemlji još od američke invazije protiv Saddama Husseina 2003. godine.

Prosvjedi na jugu Iraka, glavnom naftnom području, obilježili su odbijanje vladajuće političke elite da ode s vlasti, unatoč činjenici da nisu sposobne poboljšati živote ljudi.

Tijekom posjeta u ponedjeljak u Basri, srcu muslimanske šiitske većine Iraka, Abadija su dočekali prosvjednici koji su tražili da napusti grad. Ured premijera uopće nije htio komentirati ovu situaciju.

Politička korist od pobjede u mandatu Abadija nad teroristima Islamske države se pokazala kratkog vijeka. Problemi u Basri su posljedica dugoročne pogrešne državne politike.

"Poruka iz Basre je jasna i upućena svim političkim elitama. Shvatili su da je to tempirana bomba", rekao je Ali Al-Malawi, voditelj istraživačkog Al-Bayan centra u Bagdadu.

Sadr sebe prikazuje kao nasilnog nacionalista, govori protiv američkog i iranskog uplitanja u Iraku, ali će Iranu, kao regionalnoj sili, morati dati malo manevarskog prostora zbog partnerstva s Amirijem. Točno je da su mnogi birači koji su na izborima podržali Sadra razočarani u političke elite koje podržava Iran, koje optužuju za korupciju. Međutim, savez Sadra i Abadija je za njih još gora opcija i nestabilna je od samog početka. Ona je pukla i prije sporazuma Sadrovog bloka Sairun i proiranskog Fateha, kad su na izvanrednoj sjednici u Basri tražili Abadijevu ostavku.

"Iran pokušava očuvati svoje interese u Iraku i drugim zemljama Bliskog istoka nakon što je predsjednik Donald Trump SAD povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom i odlučio ponovno uvesti teške sankcije protiv svog protivnika", rekao je viši izvor u Fatehu, pravdajući logične poteze Irana u regiji i samom Iraku.

Jasno aludirajući na Abadija i druge vodeće šiitske klerike u Iraku, veliki ajatolah Ali Al-Sistani, čije izjave mogu uništiti moć političara, osudio je zanemarivanje Basre i pozvao "staru gardu" da odstupi.

Američki izaslanik Brett McGurk je posjetio Irak prošlog tjedna, pokušavajući među različitim frakcijama dobiti opću podršku za Haidara Al-Abadija. Ali je i Iran vukao svoje poteze. Visoka iranska delegacija je provela nekoliko mjeseci u glavnom gradu Bagdadu, pokušavajući uvjeriti podijeljene šiitske skupine da se ujedine oko jednog kandidata za mjesto premijera.

Mojtaba Hamnei, sin iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, također je posjetio Bagdad, gdje je razgovarao s Amirijem i bivšim premijerom Nurijem Al-Malikijem, izvijestila su tri politička izvora.

Iranski uspjeh je tim veći, jer su prosvjednici u Basri zapalili iranski konzulat i uzvikivali "Iran van!".

Iran i Sjedinjene Države su morale riješiti delikatnu zadaću pokušaja promicanja kandidata za premijere koji ne izgledaju previše ovisni o njima, a da ujedno nisu dio vladajuće političke klase koju mnogi Iračani krive za probleme u Basri.

"Amerikanci i Iranci sada gledaju u Irak i kako staviti svog čovjeka da kasnije kontroliraju zemlju", rekao je Rinad Mansour, ekspert za Irak u analitičkom centru Chatham House u Londonu.

Ova nova moguća koalicija kaže, barem sad Sadrove pristaše kažu, da neće biti problema u međunarodnim poslovima, ali Iračane više nitko ne može tretirati kao svoje marionete.

"Mi nismo vaši štićenici, nego vaši saveznici", poruka je iz Bagdada, tvrdi Rinad Mansour.

Teheran u takvim odnosom s Bagdadom očito ne vidi nikakvih problema, dok se za SAD to ne može reći.