Crnogorska javnost je i dvije godine od ulaska u NATO oštro podijeljena o benefitima članstva u Alijansi. Obični građani za sada ne osjećaju previše blagodeti od ulaska u NATO porodicu, pa sociolog Ilija Malović ocjenjuje da se slobodno može reći da je u stvari prošlo dvije godine od kako je "država Crna Gora kidnapovana za potrebe NATO-a".

Vlast tvrdi da je Crna Gora ulaskom u Sjevernoatlantski savez "učvrstila sigurnost i bezbjednost zemlje", "stvorila preduslove za razvoj i bolji život građana", te da je članstvo u NATO-u "garant dugovječnosti države", a brojne ankete, pa i ona koju je nedavno sproveo američki Nacionalni institut za demokratiju (NED), govore da u Crnoj Gori i dalje ubjedljiva većina građana ima negativan odnos prema Zapadnoj vojnoj alijansi.

Koliko zvanična Podgorica drži do NATO partnera govore i bizarni detalji poput onih da je u utorak jedna od glavnih vijesti u državnim medijima bila da će tri američka helikoptera "sletjeti na vojni aerodrom "Knjaz Danilo" u Golubovcima zbog punjenja rezervoara gorivom", ili ocjene ministra vojnog Predraga Boškovića da je "odluka o pristupanju Crne Gore NATO-u jedna od najboljih odluka u dugovječnoj istoriji crnogorske države i naroda".

Iako Kina uvozi relativno malo iz Sjedinjenih Država, ona u ovom trgovinskom ratu ima više raspoloživog oružja od svog protivnika
Baš kada je trgovinski sporazum između Sjedinjenih Država i Kine bio na vidiku, pregovarači su vratili na početak. Neposredan razlog za prekid pregovora bilo je insistiranje Kine na znatno izmenjenom nacrtu sporazuma, koji, prema administraciji američkog predsednika Donalda Trampa, nije u skladu sa prethodno dogovorenim uslovima. Ali glavni uzrok kineskih promena u nacrtu - razlog koji stoji iza njihovog oklevanja da se udovolji američkim zahtevima - leži u fundamentalno pogrešnoj proceni Trampove administracije.

Jednostavno rečeno, SAD su precenile svoju snagu. Sporazum koji je Kina izmenila bi obavezao kinesku stranu da donese neke zakonske izmene koje su zahtevale SAD, a sam sporazum je ispregovaran usred agresivne američke kampanje protiv kineskog telekomunikacionog giganta Huaveja. Ta kampanja je podrazumavala uvrštavanje te kompanije na američku trgovinsku crnu listu - što bi prekinulo njeno snabdevanje kritičnim tehnologijama - i pritiskanje saveznika da i oni izoluju kompaniju.

Kina sve više shvata važnost medija u savremenom svetu i počinje da širi svoje medijsko prisustvo od SAD do Afrike
Prošle godine, trgovinski rat između SAD-a i Kine dostigao je eksplozivnu fazu, gde su se čak i oni igrači koji ne učestvuju direktno u ekonomskoj konfrontaciji (uključujući organizacije kao što su EU, ASEAN i APEK) našli uvečeni u sukob.

Kako poslednja revizija Strategije nacionalne bezbednosti SAD-a ističe, Vašington prepoznaje Kinu i Rusiju kao akutne pretnje blagostanju svojih elita. Međutim, ono što je zanimljivo jeste to što je pored Moskve - koja je, zbog velikog broja očito rusofobnih ličnosti u američkoj spoljnoj politici, navikla da bude označena kao "loš momak" - za vreme predsednikovanja Donalda Trampa i Peking dobio sličan tretman. Da li onda treba da čudi to što je Stiv Benon zajedno sa brojnim istaknutim konzervativnim ličnostima odigrao ulogu u nedavnom oživljavanju Odbora za aktuelnu opasnost. U doba Hladnog rata ovaj odbor je iznalazio nove načine za suprotstavljanje SSSR-u, ali je sada izričito usredsređen na podrivanje Kine koja, kako tvrde članovi odbora, predstavlja egzistencijalnu pretnju za SAD.

Sukob između Sjedinjenih Država i Kine otišao je daleko izvan domena ekonomije, dosežući tačku medijskog i vojnog odmeravanja snaga. Stoga se on ne može svesti samo na carine opisane kao sankcije ili neki drugi ekonomski spor. Mi svedočimo rivlastvu za globalni uticaj između anglosaksonskog turbo kapitalizma i socijalno orijentisanog kineskog modela. Ovaj scenario znači da će, bez obzira na sporazume koje ova dva rivala uspeju da ispregovaraju, svi oni na kraju biti prekršeni.

Moskva poziva pokrovitelje Prištine da urazume rukovodstvo kosovskih Albanaca, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

"Mora se konstatovati da Kosovo ostaje glavni izvor nestabilnosti, potencijala za sukob u regionu. Ova teritorija je praktično nekontrolisana. Ona nije samo izvor nestabilnosti, već i potencijalno opasna, nekontrolisana teritorija u centru Evrope. Nadamo se da će pokrovitelji Prištine, koji se na Balkanu ne vode interesima zemalja i naroda koji tamo žive, već sopstvenim interesima, iskoristiti uticaj koji imaju kako bi urazumili kosovsko-albansko rukovodstvo, jer bi u suprotnom posledice mogle biti nepredvidive", istakla je Zaharova na brifingu.

"Hapšenje i premlaćivanje ruskog državljanina, službenika UN koji ima diplomatski imunitet, svedoči o atmosferi potpune nekažnjivosti u pokrajini, apsolutnom nepoštovanju međunarodnog prava i normi civilizovane međunarodne komunikacije. Rusija će nastaviti pažljivo da prati napredak istrage o incidentu i insistiraće na kažnjavanju počinilaca kroz čitav lanac komandovanja", dodala je ona.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je tokom neuspjelih razgovora o formiranju vladajuće koalicije prošlog mjeseca prihvatio i zahtjev ultraortodoksnih stranaka da se dozvoli rodno odvajanje na javnim mjestima, javljaju mediji.

U nacrtu sporazuma Netanyahuovog konzervativnog Likuda s partijom Ujedinjena Tora judaizam, koji je procurio u izraelske medije, navodi se da će "u roku od 90 dana vlada izmijeniti zakon tako da će biti dozvoljeno pružanje javnih usluga i (organiziranje) javnih događaja (između ostalog) u kojima su muškarci i žene razdvojeni".

U dokumentu se dodaje da odvajanje ne predstavlja diskriminaciju.

Također se zabranjuje pojedincima da tuže organizatore takvih događaja zbog rodne diskriminacije.

Ultraortodoksne grupe su i ranije vršile pritisak na rodno odvajanje u javnom transportu, na primjer, ali su sudovi presuđivali da se radi o diskriminaciji.

Odgovarajući na medijske izvještaje, Likud je objavio da dogovor o tome nije bio konačan i da je Netanyahu težio ublažiti zahtjeve, ne samo Ujedinjene Tore judaizam već i vjerske stranke Shas i Unije desnih stranaka o pitanjima države i vjere.

Liberman: Pretvaraju Izrael u državu vjerskog prava

Nacionalistička sekularna stranka "Izrael naš dom" Avigdora Libermana, koja je odbila ući u Netanyahuovu koaliciju do predviđenog roka 29. svibnja, čime su izazvani novi izbori zakazani za rujan, ocijenila je kako taj izvještaj novi dokaz da se lider Likuda "povinovao svim zahtjevima ultraortodoksnih u koalicijskim pregovorima".

Dok se u Kijevu raspravlja o mogućem bankrotu Ukrajine, Donbas ostaje pod udarima topništva ukrajinskih snaga na istoku zemlje. Najviše su na meti Jasinovataja, Gorlovka, Zajcevo, Avdejevka i područje zračne luke Donjeck.

U vrijeme kada se Vladimir Zelenski fotografirao na isturenim položajima ukrajinske vojske u Donbasu, oligarh Igor Kolomojski, kojeg mnogi drže za njegovog glavnog sponzora, daje intervjue u kojima preporučuje novoizabranom predsjedniku da proglasi bankrot i tako otpiše sve ukrajinske vanjske dugove. U isto vrijeme, Kolomojski predlaže da SAD i EU anuliraju dug od oko 80 milijardi dolara Međunarodnom monetarnom fondu, a da taj novac bude "naknada" za ono što je zemlja pretrpjela u razdoblju "protivljenja Rusiji".

Podsjetimo da je Kolomojski bio jedan od sponzora Maidana 2004. i 2014. i kum nacista "Desnog sektora", a sada isključivo brani svoje poslove i kompanije u Ukrajini i Rusiji, koje je stekao '90-ih s tipičnim metodama tog doba. Što se tiče Washingtona i Bruxellesa, odjednom je zauzeo stav kako je to "njihova igra i njihova geopolitika", te kako im "nije stalo do Ukrajine i služe se zemljom samo kao izgovorom da nanesu štetu Rusiji".

Reakcija premijera Vladimira Grojsmana i "plinske kraljice" Julije Timošenko na prijedloge Kolomojskog su bile kako beskrupulozni oligarh nije pogođen "sudbinom jednostavnih Ukrajinaca" koji će, kako kažu, biti prve žrtve u slučaj neplaćanja duogova, pogođeni hiperinflacijom i uništavanjem bankarskog i financijskog sustava, kao da se Ukrajinci nisu našli u trenutnoj tragičnoj situaciji "zahvaljujući" privatnim poslovima i politici jednih i drugih u posljednjih dvadeset godina.

S druge strane, ukrajinski mediji smatraju bankrot kao pokušaj Kolomojskog i drugih oligarha da zgrabe jeftinu imovinu i kako nije iznenađujuće da su svi, manje ili više otvoreno, stali na stranu Zelenskog. Ništa osobno, kako kažu, samo posao i želja da vrate ono što je im veliki gubitnik izbora Petro Porošenko oteo dok je vladao zemljom. O tome svjedoči primjer samoga Kolomojskog i njegovo bivše poslovanje u Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države pokušavaju da izgrade svetski poredak koji deluje na principu "ko je jači, taj je u pravu", piše u autorskom članku "O Danu pobede" ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, objavljenom na sajtu časopisa "Međunarodni poslovi".

"Danas, iskrivljujući prošlost, zapadni političari i propagandisti žele da javnost posumnja u pravdu svetskog poretka koji je utvrđen Poveljom UN na kraju Drugog svetskog rata. Vode politiku podrivanja postojećeg međunarodnog pravnog sistema i zamenjujući ga nekim 'poretkom zasnovanim na pravilima'. Oni žele da stvore ovaj poredak po principu 'ko je jači, taj je u pravu', prema 'zakonu džungle'", navodi Lavrov.

Ovo se, pre svega, odnosi na Sjedinjene Američke Države i na američku posebnost shvatanja istorije 20. veka, nastavio je ministar.

"Tamo je još uvek rasprostranjena predstava o 'dva dobra rata', nakon kojih je Amerika obezbedila vojnu dominaciju u Zapadnoj Evropi i nizu drugih regiona sveta, ojačala uverenost u svoje snage, doživela ekonomski bum i postala svetski lider", naglašava Lavrov.

Ruski ministar je skrenuo pažnju na činjenicu da Sjedinjene Američke Države sa entuzijazmom stvaraju sliku "militarističke Rusije".

Proteklih nekoliko decenija Sjedinjene Američke Države vode "arogantnu" i "katastrofalnu" spoljnu politiku, dok je verovatno najveći spoljnopolitički neuspeh Vašingtona ignorisanje neizbežnih posledica vojnih intervencija u drugim zemljama, piše "Nešenel interest".

"Američka spoljna politika u poslednjih 20 godina može se opisati kao katastrofalna, arogantna i ubilačka", smatra autor članka, bivši specijalni pomoćnik predsednika Ronalda Regana Dag Bandov.

Prema njegovim rečima, nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, Vašington je bio neobično vojno aktivan: izvršio je vojne intervencije u dvema zemljama, bombardovao nekoliko država, slao bespilotne letelice, raspoređivao snage za specijalne operacije, uvodio sankcije državama. Međutim, opasnost od islamskog nasilja i terorizma samo se povećavala.

Hrvatski pravni centar (HCP) nedavno je uputio otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem zahtijeva promijenu odluke Vlade o prijenosu ugovora o koncesiji "za crpljenje mineralnih voda i ugovora o koncesiji za crpljenje termalne vode za tehnološke potrebe i za prodaju na tržištu, s društva Jamnica d.d., Zagreb, na novog koncesionara Jamnica plus d.o.o., Zagreb.

Ovom odlukom, koju je Vlada usvojila na sjednici od 2. svibnja", Jamnica je kao kompanija s ogromnim tržišnim potencijalom predana u ruke stranaca. Naime, stanovitom nizozemskom holdingu prenijeta je koncesija na crpljenje do 280 milijuna litara na godinu do 2029. HPC upozorava kako se radi o političkom, dodajem i sigurnosnom pitanju, budući da je voda opće javno dobro i ljudsko pravo, a ne tržišna roba. Pitka voda zasigurno predstavlja najvažniji hrvatski prirodni resurs koji bi u narednim desetljećima u okolnostima globalnog zatopljenja i klimatskih promjena mogao snažno utjecati na sigurnost zemlje. Stoga, izvore pitke vode treba zaštititi, a u pismu HPC poziva Vladu da koncesiju povjeri javnom poduzeću.

Niz hrvatskih medija nastavio je s objavom alarmirajućih članaka o gubitku nacionalne kontrole nad najvećim izvorima pitke vode. Tako smo doznali (iako je riječ o staroj vijesti koja prolazi neopaženo, izvan radara javnosti) da četiri najveća izvora više nisu u hrvatskim rukama! Pored Jamnice, ostali smo bez Lipika, Svetog Roka i Cetine. Podravka je još 2016. prodala Lipički studenac slovenskoj tvrtki Radenska koja je u vlasništvu grupe Kofola sa sjedištem u Češkoj. Prijašnji vlasnik Svetog Roka završio je u stečaju (nije jasno kako mu je to uspjelo!), pa su punionicu preuzeli novi vlasnici iz sušne Saudijske Arabije. Četvrti izvor - Cetinu, pored domaćih poduzetničkih i lokalnih političkih snaga, preuzima offshore kompanija iz američke države Delaware, i to na 50 godina.

Najblaže rečeno, vrlo je neozbiljno da Vlada(e) sve to dopušta i mirno promatra. Razlog postajanja bilo koje vlade je zaštita nacionalnih interesa, kako javnih, tako i pojedinačnih. Stalna poskupljenja vode izravan su rezultat liberalizacije ove vrste komunalnih usluga i privatizacije izvora pitke vode.

Ujedinjeni narodi su 2008. godine proglasili pravo na vodu temeljnim ljudskim pravom. Međutim, s izuzetkom Slovenije, koja je prema Ustavu zabranila prodaju vlastitih vodnih resursa, čini se da zemlje u regiji nisu svjesne da loše i neodgovorno upravljanje vodama ugrožava jedno od temeljnih ljudskih prava njihovih građana.

Dana 31. svibnja je ruski kanal NTV prikazao dokumentarni istraživački film "Krvavo carstvo Mihaila Hodorkovskog", u kojem se, kako govori ime filma, otkrivaju detalji privatizacije naftnog diva Yukosa od strane Mihaila Hodorkovskog. Politički analitičar Ruslan Ostaško, glavni urednik internetske publikacije Politrussia, vjeruje da je film svakako vrijedan gledanja.

"Čak i ako znate sadržaj ovog filma, on će vam točno reći kako je Hodorkovski Yukos privatizirao državnim novcem. Naravno, pitam se što će biti tamo. Nisam siguran da ću ga moći gledati uživo, ali ću to definitivno učiniti", rekao je Ostaško uoči premijere filma.

Politički analitičar je naglasio da su takve istrage vrlo važne jer je bjegunac oligarh vrlo aktivan u borbi protiv Ruske Federacije i svi bi trebali biti svjesni toga.


"Mislim da je svim poštenim i razumnim ljudima to očito. Hodorkovski radi za SAD, strogo poštujući sve njihove upute. Protiv njega je u Rusiji već pokrenut kazneni postupak i mislim da će se pojaviti novi. Dugo su s Hodorkovskim bili blagi. Čak su ga pomilovali u nadi da će razumjeti kako ne bi trebao djelovati protiv vlastite zemlje. Pogotovo ne prema uputama Sjedinjenih Država. Ali on to nije razumio i sada naša novinarska zajednica čini sve što je moguće kako bi Rusi znali što dobivaju i za što se prijavljuju ako dobiju posao od njega", nastavio je politički analitičar.

Hodorkovski & Co. su iz Rusije u inozemstvo izvukli 51 milijardu dolara

Mihail Hodorkovski i njegovi partneri iz Yukosa su u inozemstvo odnijeli 51 milijardu dolara, navode autori filma.

U intervjuu novinarima je Salavat Karimov, savjetnik ruskog glavnog tužitelja, rekao da je Hodorkovski stekao kontrolu nad Yukosom privatnim prijenosom nekoliko stotina milijuna dolara od tadašnjeg vodstva.

Prema riječima predstavnika Ureda glavnog tužitelja, novac je primio prvi direktor tadašnjeg državnog Yukosa Sergej Muravlenko, prvi potpredsjednik Viktor Kazakov, potpredsjednik Viktor Ivanenko i jedan od osnivača tvrtke Jurij Golubev.