Kim Yong-chol, sjevernokorejski dužnosnik za kojega se prošli tjedan pisalo da je poslan u provinciju Jagang u radni logor na tzv. kazneno "ideološko obrazovanje", ipak je, čini se, - na slobodi.

Kako je objavio BBC, Kim Yong-chol prošli vikend, točnije u subotu, pojavio se na jednom koncertu, a snimljen je u društvu Kim Jong-una i drugih dužnosnika.

Iako je njegovo lice na fotografiji donekle prekriveno rukama, više uzvanika s istog glazbenog događaja potvrdilo je kako je zaista riječ o Kim Yong-cholu.

Podsjetimo, ovaj bivši špijun, koji slovi kao desna ruka sjevernokorejskog vođe, u siječnju je otputovao u SAD kako bi se pripremio za drugi sastanak između Kim Jong-una i američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je održan u Vijetnamu.

A u izvješćima objavljenima prošli petak navodi se kako je Kim Hyok-chol, bivši izaslanik Sjeverne Koreje u SAD-u, pogubljen u zračnoj luci u Pjongjangu. On je pak bio još jedna ključna osoba u razgovorima uoči summita između SAD-a i Sjeverne Koreje koji su se održali u veljači.

Informacije o čistkama i pogubljenjima Sjevernokorejaca teško je dokazati pa je, barem zasad, nemoguće znati kakva je sudbina uistinu zadesila Kim Hyok-chola, koji prošlu subotu nije viđen na već spomenutom koncertu.

Prošlog tjedna je Bijela kuća objavila vijest "kako će se u lipnju američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat i tajnik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolaj Patrušev sastati u Jeruzalemu kako bi razgovarali o regionalnim sigurnosnim pitanjima".

U ponedjeljak je saudijski list Asharq Al-Awsat, koji inače izlazi Londonu, izvijestio kako vlasti Izraela i SAD-a planiraju ponuditi Moskvi sporazum za rješenje sukoba u Siriji. Govori se o ukidanju sankcija protiv sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada i priznanje njegove vlade u zamjenu za odgovornost ruske strane za ograničavanje utjecaja Irana u Siriji.

Nakon toga je američki predsjednik Donald Trump pozvao Moskvu, Damask i Iran da prestanu granatirati sirijsku pokrajini Idlib, jer od tih akcija samo pate civili.

The Wall Street Journal je objavio vijest pod naslovom "Izgubljena bitka - Rusija povlači vojne savjetnike iz Venecuele".

"Rusija je nedavno oštro smanjila broj vojnih savjetnika u Venecueli, što ukazuje da Moskva ne vjeruje u budućnost vlade predsjednika Nicolasa Madura", izvijestio je The Wall Street Journal, pozivajući se na "izvor blizak ruskom ministarstvu obrane".

Prema pisanju lista, posljednjih nekoliko mjeseci se broj specijalista državne korporacije Rostek, koja je odgovorna za obuku venecuelanske vojske i savjetovanje o ugovorima za nabavu oružja, smanjio s oko 1000 na nekoliko desetaka. Takav potez, prema autoru članka, može biti uzrokovan "nepostojanjem novih ugovora i priznanjem da Madurov režim više nema sredstava da nastavi plaćati usluge Rosteka vezane za prošle ugovore".

"Zatvaranje Rosteka pokazuje granice na kojima Rusija spremna napustiti južnoameričku državu u uvjetima kada se Moskva suočava s ekonomskim poteškoćama kod kuće, djelomično i pod utjecajem američkih sankcija. Odbijanje Rosteka od njegove stalne i privremene prisutnosti je ozbiljan gubitak za Madura, koji se često hvalio podrškom Rusije i Kine kao dokazom da su mu druge svjetske sile spremne pomoći u žestokom sukobu sa Sjedinjenim Državama", navodi The Wall Street Journal.

Ovu je odluku, prema pisanju lista, vodstvo Rosteka napravilo procjenjujući hoće li suradnja s Madurom donijeti političku korist Moskvi.

"Sigurni su da je bitka izgubljena", piše The Wall Street Journal, navodno citirajući svoj izvor.

Vijest je odmah bila prilično upitna, kako zbog samog autora Thomasa Grovea, tako i zbog izjave venecuelanskog ministra vanjskih poslova Jorgea Arreaze koji je 6. svibnja rekao kako bi se komisija vojnih stručnjaka iz Rusije, koja se nalazi u Venecueli, mogla proširiti.

"Moramo održavati opremu, dijeliti vojne i tehničke informacije. Taj posao traje od 2001. godine kada smo potpisali sporazum o vojnoj suradnji. Trenutno postoji komisija stručnjaka u Venecueli, koja se svakako može proširiti", rekao je Arreaza, ističući kako je Venecuela s ruskim oružjem stvorila respektabilan obrambeni kompleks.

Unatoč neuspjehu američke vanjske politike na Bliskom istoku u posljednja četiri desetljeća, čini se da je američka administracija uspjela izbjeći animozitet nove iračke vlade. Vođenjem ratova u Afganistanu i Iraku, okupirajući dio Sirije, bezuvjetno podupirući Izrael na štetu mira s Palestincima i jednostrano proglašavajući gospodarski rat Iranu, američka administracija je pokazala da ne uspijeva proizvesti učinkovitu i jasnu politiku na Bliskom istoku.

Ipak, aktualni premijer Adel Abdel Mahdi pomaže Sjedinjenim Državama da, unatoč značajnim regionalnim i domaćim izazovima, na temelju partnerstva uspostave dobre odnose s Irakom.

Irački premijer pokušava održati ravnotežu između odnosa svoje zemlje s dvije neprijateljske zemlje, sa Sjedinjenim Državama i Iranom. Teško je upravljati tom ravnotežom na području koje se nije u potpunosti oporavilo od posljedica godina terorističke dominacije i neobnovljene infrastrukture. Zadatak Abdala Mahdija je još veći. On mora osvojiti srca i umove stanovništva koje je duboko ranjeno posljedicama "rata protiv terorizma". Međutim, usred svih tih teških zadataka, Irak nudi savršen model za SAD da ga prati i reproducira u svojim odnosima s drugim "vrućim" dijelovima Bliskog istoka, omogućujući mu da se vrati u arenu kao partner, a ne da ostane neprijatelj.

Američka administracija će se uskoro pokoriti iračkom zahtjevu za izuzeće od američkih sankcija protiv Irana. Vlada Adela Abdela Mahdija inzistirala je na tome da joj se odobri početno oslobađanje od sankcija za rok od 90 dana kako bi Bagdad dnevno kupovao 28 milijuna kubnih metara plina iz Irana za opskrbu regije Diyala-Basra strujom. Irak je sada priopćio kako je njegova vlada zatražila neograničeno izuzeće od sankcija najmanje dvije godine, jer nema drugih mogućnosti za zadovoljavanje domaće potražnje za osnovnom električnom energijom, a mora je osigurati kako bi se izbjegli lokalni nemiri.

Ranije smo pisali kako Irak i Iran imaju i velike projekte eksploatacije zajedničkih naftnih polja, što ne podliježe sankcijama, ali će biti važna ruta za izvoz iranske nafte, obzirom da su iračke bušotine devastirane poplavama u ožujku, a Iran na svojoj strani već ima, ali gradi i dodatne crpne kapacitete.

Priča o »povijesnom planu« o Novoj Palestini zapravo počinje vidno da otklizava u propast, što su razumni u Americi i na Bliskom istoku od početka naslućivali
Niko nikada, vjerovatno, nije postigao sreću stalno namećući drugima silu ponavljajući time notorne greške, iz uvjerenja da mu se tako može jer na to, naprosto, ima pravo. Ta nebeska milost nije zapala, evo, ni vazda trijumfalistički nasmijanog Benjamina Netanyahua, isponova pobjednika na izborima u Izraelu prije samo pedesetak dana. A ni njegovog velikog prekookeanskog interesnog prijatelja Donalda Trumpa koji je »Bibiju« prije neki dan poslao toplu poruku Twitterom - predsjednik tako komunicira, čini se, i sam sa sobom - želeći mu brzo formiranje koalicije, i tako »čineći alijansu između Amerike i Izraela jačom nego ikad...«

U vrijeme kada je nastajala ova poruka, mladi preigrani »ideolog« Trumpove međunarodne sreće i vodič ka mjestu u povijesti, zet-savjetnik Jared Kushner pakovao je kofere za put u Maroko, Jordan i Izrael kako bi ovjerio »Plan stoljeća« za mir i sreću na Bliskom istoku. Ovaj pohod trebalo je potom nastaviti i po drugim vladarskim palačama unaokolo, te ga konačno trijumfalno ovjeriti krajem ovog mjeseca u Bahreinu. Tamo je konačno trebalo prebrojati milijarde svjetskih donatora što izviruju ispod skuta Washingtona, kako bi stara Palestina, konačno, bila povijesno i sretno upisana kao nepostojeća, u zamjenu za nešto što se zove Nova Palestina. Ova potonja bi bila sve samo ni nalik ovoj vječitoj, čak i nepriznatoj.

Američki profesor Karl Kvals izrazio je svoju zbunjenost zbog "pompe" u čast 75. godišnjice savezničkog iskrcavanja u Normandiji 1944. godine. Prema rečima istoričara, upravo sovjetske trupe su dale glavni doprinos pobedi nad nacističkom Nemačkom.


"Kao istoričar za Rusiju, umorio sam se zbog sve ove pompe oko 'Dana de' (dan iskrcavanja saveznika u Normandiji). Jeste, bilo je veliko, važno i razarajuće, ali Crvena armija se borila i ginula tri godine pre 'Dana de' i potiskivala naciste skoro četiri godine pre nego što se iko iskrcao na plažu Omaha", napisao je Kvals na svom nalogu na Tviteru.

​On je napomenuo da su Sjedinjene Američke Države i Evropa "smirivale" Adolfa Hitlera tokom 1930-ih i da je upravo Crvena armija na kraju učinila "za pobedu više nego bilo koja druga zemlja".

Takozvani "sporazum stoljeća" Sjedinjenih Država nastoji ignorirati pravo palestinskih izbjeglica na povratak i ostaviti ih u drugim zemljama, otkriva izvješće koje je objavio izraelski Haaretz.

Prema izraelskom listu, navodno mirovni plan Donalda Trumpa za rješavanje palestinsko-izraelskog sukoba na Bliskom istoku , kojeg sponzorira vlada SAD-a, namjerava locirati palestinske izbjeglice u zemljama poput Libanona, Sirije, Jordana i Iraka.

Washington će, kako piše list, pritiskati Libanon da odobri državljanstvo palestinskim izbjeglicama koje žive u toj zemlji.

Libanonski ustav, međutim, navodi da je teritorij zemlje nedjeljiv i da izbjeglice koje tamo borave ne smiju dobiti državljanstvo, a razlog za takav stav je da bi apsorpcija palestinskih izbjeglica naštetila njihovim zahtjevima o pravu na povratak u zemlju i domovinu Palestinu.

Ipak, SAD plan žele provesti obećanjem da će Libanon navodno izvući iz gospodarske krize s dugom koji se procjenjuje na više od 85 milijardi dolara i gotovo 155 posto BDP-a, objašnjava Haaretz.

Jordan je, sa svoje strane, užasnut samom mogućnošću da će Washington zahtijevati da da državljanstvo stotinama tisuća, pa čak i milijun palestinskih izbjeglica na svom teritoriju, piše Haaretz.

Haaretz je citirao istraživačku novinarku Vicky Ward, koja u jednoj od svojih knjiga piše da je sve to u američkom planu. Jordan se vidi kao teritorij za Palestince, a zauzvrat bi dobio dio saudijskog teritorija. Kako ne bi bilo oštećeni, Saudijci bi od Egipta dobili otoke Sanafir i Tiran.

Prema Vicky Ward, Egiptu se predlaže da napusti područje uz obalu Sinaja između Gaze i Al-Arishe, gdje će biti prebačen dio stanovništva Gaze. Zauzvrat, Izrael bi Egiptu dao teritorij jednake veličine u zapadnom Negevu, na jugu okupiranih palestinskih teritorija.

Haaretz također otkriva unosne projekte koje financiraju europske zemlje, SAD i bogate arapske države, posebno podmorski tunel koji će Izrael dopustiti da se iskopa između Saudijske Arabije i Egipta, a te dvije zemlje bi zauzvrat dobile 65 milijardi dolara, što bi pomoglo u jačanju njihovih gospodarstava.

Američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio je kako je Washington spreman na razgovore s Teheranom bez prethodnih uvjeta, ali da SAD moraju vidjeti da se Iran ponaša kao "normalna država".

"Spremni smo na dijalog bez preduvjeta. Spremni smo sjesti za pregovarački stol", izjavio je američki državni tajnik (info: Reuters). "Mi smo bezuvjetno spremni za taj razgovor kada Iranci dokažu da se žele ponašati kao normalna država", kazao je Pompeo na medijskoj konferenciji sa svojim švicarskim kolegom Ignaziom Kassisom.

Podsjećamo: prošli je tjedan američki predsjednik Donald Trump izjavio kako je sporazum s Iranom moguć čak i u uvjetima jačanja međusobnih napetosti. Također navodimo kako smo u našoj prošlotjednoj analizi (vidi link ) napisali slijedeće, a što i potvrđuje koja je, zapravo, intencija održanog sastanka ministara vanjskih poslova SAD-a i Švicarske:

"U tim i takvim okolnostima rizici su pregolemi i za SAD i njihove vojne i političke interese u regiji i šire. Nije stoga slučajno da su se posljednjih dana u Teheran uputili najprije kuvajtski, a nešto ranije i emisari iz susjednog Omana, nudeći mu svoje posredničke uloge sa SAD-om. Treba podsjetiti kako su se upravo u Omanu odvijali tajni pregovori američkih i iranskih predstavnika 2015. g. radi postizanja sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Međutim omanske diplomatske mogućnosti time su vjerojatno već iscrpljene, dok su katarske moguće zbog podjednako dobrih veza Dohe i s Washingtonom i s Teheranom. Ali vjerojatno najveću težinu, kao eventualnog pregovarača sada ima Švicarska, čiji je predsjednik prošlog tjedna stigao u Washington, gdje je Trumpu ponudio svoje posredničke usluge za dogovor s Iranom. Ako se to dogodi treba očekivati da u iranskom veleposlanstvu u Švicarskoj otpočnu prvi pregovori između SAD-a i Irana na nižim razinama."

Sam iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je nakon spomenute Trumpove izjave kako bi pregovori mogli početi ako SAD ukinu sankcije, a u nedjelju, 3. lipnja, izjavio je kako se SAD moraju vratiti za pregovarački stol i obnoviti ispunjenje preuzetih obveza iz sporazuma iz 2015. godine, jer ga je Washington prekršio (objavljeno na službenom portalu iranske vlade).

Odluka Stejt departmenta da traži od skoro svih podnosilaca zahteva za dobijanje američke vize da predaju svoja korisnička imena na društvenim mrežama, stare imejl adrese i brojeve telefona, predstavlja kršenje ljudskih prava, posebno prava na privatnost tih ljudi, ocenio je za Sputnjik režiser Stanko Crnobrnja.

Ova nova pravila odnose se na skoro sve podnosioce zahteva za dobijanje imigrantske i neimigrantske vize, a od njih su izuzeti jedino podnosioci zahteva za određene tipove diplomatskih i službenih viza.

"Nacionalna bezbednost je naš prioritet kada odlučujemo o zahtevima za vizu i svaki potencijalni putnik i imigrant u SAD prolazi detaljnu bezbednosnu proveru", navodi se u saopštenju Stejt departmenta.

"Amerika samo radi ono što želi da radi - i to je to. Kakva ljudska prava, o čemu mi pričamo? Oni uopšte ne priznaju međunarodne sudove, međunarodni pravni poredak i izlišno je pričati o ljudskim pravima kad je Amerika u pitanju", kaže Crnobrnja.

SAD ne priznaju nijedan međunarodni sistem i nijedan američki vojnik ne sme biti priveden ni na koji sud, podseća sagovornik Sputnjika.

Oštar napad lidera britanskih laburista Džeremija Korbina na američkog predsednika Donalda Trampa samo dan nakon što je nemačka kancelarka Angela Merkel kritikovala sve aspekte politike prvog čoveka SAD pred studentima Harvarda, stvaraju utisak o nekakvom jedinstvenom evropskom frontu protiv Amerike.

Džeremi Korbin je rekao da Trampova izjava da Borisa Džonsona vidi kao novog premijera predstavlja "neprihvatljivo mešanje u unutrašnje stvari Velike Britanije". Lider laburista je odbio poziv da prisustvuje zvaničnom banketu sa Trampom, ocenivši da je njegov pokušaj da odluči ko će biti novi britanski premijer "potpuno neprihvatljivo mešanje u demokratiju Britanije".

Merkelova je dan ranije održala je govor pred apsolventima američkog Univerziteta Harvard i u njemu kritikovala sve aspekte politike Donalda Trampa, a da ga nijednom nije spomenula. Nemačka kancelarka je dobila titulu počasnog doktora američkog elitnog Univerziteta i priznanje za svoju politiku prema migrantima.