Nakon dva dana nagađanja je li se susret uopće dogodio ili nije, potvrđeno je da su se čelnici Kine i Sjeverne Koreje susreli u kineskom glavnom gradu. Ovo je bio prvi međunarodni posjet Kim Jong-una od njegova dolaska na vlast.

Kineski predsjednik Xi Jinping primio je korejskog čelnika Kim Jong-una u Pekingu i održao neslužbene razgovore. Ovo je prva Kimova posjeta azijskom divu i savezniku i njegovo prvo putovanje u inozemstvo kao vođe Sjeverne Koreje.

Prema izvješćima, sjevernokorejski je čelnik stigao u Kinu kako bi osobno čestitao Xi Jinpingu na ponovnom izboru za predsjednik Kine.

"Imali smo dobre razgovore tijekom ove posjete", rekao je Xi Jinping u društvu Kim Jong-una, prenosi kineska državna agencija Xinhua .

Glasine o tajnovitom sastanku su objavljene prije nekoliko dana, kada su razni mediji izvijestili o "iznenađenju" zbog dolaska sjevernokorejskog lidera u glavni grad susjedne zemlje u "posebnom zelenom vlaku".

Posjet, koji se dogodio početkom tjedna, trajao je do 28. ožujka. Citirajući sjevernokorejske državne medije, AFP javlja kako je Xi Jinping je, nakon poziva Kim Jong-una, prihvatio posjetiti Sjevernu Koreju u bliskoj budućnosti.

Posljednji put je takav sastanak održan je 2011. godine, kada je otac sadašnjeg čelnika, Kim Jong-il, Kinu posjetio neposredno uoči njegove smrti.

U Moskvi je britansko veleposlanstvo 22. ožujka održalo prezentaciju dokaza o ruskoj krivnji u slučaju Skripal, trovanja bivšeg ruskog obavještajca i njegove kćerke u Salisburyu 4. ožujka koje je dovelo do najvećeg zaoštravanja odnosa Zapada s Rusijom proteklih godina.

Međutim, ispostavilo je da su navodni dokazi ruskom sudjelovanju u slučaju Skripal, koje su predstavnici stranih veleposlanstava dobili u britanskom veleposlanstvu u Moskvi 22. ožujka, zapravo priča Londona s ranijim izjavama o ovom slučaju i nikakvih dokaza zapravo nema.

Dokument od šest stranica s dokazima je naknadno objavljen u medijima, a Rusiju se proglašava "krivom bez ikakve sumnje" za trovanje bivšeg pukovnika ruske službe GRU Sergeja Skripala. No, ovi britanski argumenti još uvijek ne sadrže ni trag dokaza, iako je proglašen kao dokument od ključne važnosti, koji je kao takav podijeljen diplomatskom osoblju brojnih zemalja u Moskvi.

Taj je dokument 22. ožujka primilo 80 visokih predstavnika inozemnih veleposlanstava u Moskvi. Uručio im ga je osobno britanski veleposlanik u Moskvi Laurie Bristow. Američki veleposlanik u Rusiji, Jon Huntsman, u ponedjeljak je ovu prezentaciju nazvao "vrlo uvjerljivom".

Ruska strana, koju se optužuje kako je bez sumnje kriva za trovanje Sergeja i Julije Skripal, nije pozvana na prezentaciju.

Turska neće preduzete mere protiv Rusije, kojoj Velika Britanija pripisuje trovanje bivšeg dvostrukog agenta na "osnovu nekog navoda", izjavio je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, prenela je danas istanbulska štampa.

Ta izjava dolazi u trenutku kada su SAD i nekoliko zemalja Evropske unije, kao i NATO, čija je Turska članica, proterale ruske diplomate kao odgovor na trovanje dvostrukog agenta Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji.

"Ne planiramo slične akcije samo zato što su neke zemlje preuzele mere na osnovu nekog navoda", rekao je Erdogan, a prenose listovi Hurijet i Jeni safak.

Erdogan je rekao da "apsolutno ne dolazi u obzir da se Turska ponaša kao te zemlje".

Turska je ostala relativno rezervisana posle izbijanja afere Skripalj. Ministarstvo inostranih poslova osudilo je trovanje bivšeg agenta i njegove ćerke Julije ali Rusija nije pomenuta.

Erodgan ima dobre odnose s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, dok su se odnosi Turske sa zapadnim zemljama pogoršali poslednjih godinu i po dana.

Putin i predsednik Irana Hasan Rohani trebalo bi početkom aprila da posete Tursku u okviru pregovora o Siriji.

U intervjuu za Washington Post, krunski princ Mohamed bin Salman otkrio je da je Rijad širio vehabijsku ideologiju tijekom hladnog rata, na zahtjev svojih zapadnih saveznika. Cilj je bio suprotstaviti se SSSR-u.

Prema Mohammed bin Salmanu, vehabijska se ideologija proširila tijekom druge polovice dvadesetog stoljeća od strane Rijada, a na zahtjev svojih zapadnih saveznika kako bi se suprotstavilo utjecaju Sovjetskog Saveza na muslimanske zemlje. Mohammad bin Salman je dao ovu izjavu tijekom intervjua za Washington Post, a povodom svog diplomatskog posjeta Sjedinjenim Državama.

"Na zahtjev naših saveznika, investirali smo u stvaranje Kur'anskih škola, džamija i širenje vehabizma u muslimanskom svijetu", kazao je sugovornik. Mohammed bin Salman objasnio je, citiran od strane El Watana, da je svrha operacije "spriječiti Sovjetski Savez da ojača svoj utjecaj u muslimanskom svijetu".

"Naši saveznici su zahtijevali da koristimo naše resurse za postizanje ove zadaće". Također je priznao da su "sukcesivne saudijske vlade zalutale" i da je danas potrebno hitno "raditi na povratku u normalnost".

Što se tiče financiranja vehabizma, Mohammad bin Salman uvjerava da "ono dolazi u velikoj mjeri od strane privatnih institucija sa sjedištem u kraljevstvu" i da to nije bila državna politika.

Svakodnevno u svijetu gine na stotine, ako ne i tisuće ljudi u raznoraznim sukobima "zahvaljujući" interesima raznih država. Umire se na ulicama zapadnih i istočnih gradova. Terorizam je postao naša svakodnevica. Međutim, trovanje bivšeg agenta i njegove kćerke u Velikoj Britaniji, a za kojeg je osuđena Rusija, doista je presedan međunarodne političke scene. Za kaznu, solidarna skupina "suverenih" država odlučila je protjerati preko stotinu ruskih diplomata.

Dokazi se nisu čekali, niti su se respektirali već potpisani međunarodni ugovori o načinu ponašanja u sličnim situacija. Bilo je dovoljno da premijerka Velike Britanije donese presudu o ruskoj krivnji i da se stvori red poslušnika i branitelja "zapadnih vrijednosti". Običan čovjek to ne može ni razumjeti, jer što on zna što je međunarodni ugovor. On vjeruje dalekovidnici za kratkovidne.

Lista poslušnih zemalja koje su odlučile protjerati ruske diplomate je nebitna. O takvima povijest ne govori i brzo ih zaboravi. Bitni su oni hrabri koji u teškim situacijama donose ispravne odluke. Te odluke često koštaju, jer nitko ne voli istinu. Ona boli i smeta, a nerijetko se pojave kompromitirajuće informacije koje nosioca istine koštaju karijere.

Aktualna kriza je izdvojila dvije zemlje: Izrael i Sloveniju. Obje države su odbile solidarno protjerati ruske diplomate, čime su postale primjer kako se upražnjava državni suverenitet. O Izraelu ne treba puno pisati. Bez obzira koliko ga kritizirali za ono što čini Palestincima i svojim susjedima, Izrael je svjestan važnosti nacionalnih interesa.

Za balkanske države, Slovenija je u ovoj priči puno važnija. Radi se o maloj, ali nama vrlo bliskoj zemlji. Slovenija je već nebrojeno puta dokazala da veličina zemlje i broj stanovnika ne određuje suverenitet jedne zemlje.

I ovoga puta potvrda o nacionalnom osjećaju Slovenije nije nedostajala. Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec je bio vrlo jasan:

Rusija je optužula Sjedinjene Američke Države da vrše pritisak na države kako bi protjerale ruske diplomate zbog optužbi za napad na špijuna u Velikoj Britaniji, prenosi BBC. Ruski šef diplomatije Sergei Lavrov tvrdi da je riječ o "kolosalnoj ucjeni" SAD-a, koja pokazuje da je u "Evropi ostalo samo nekoliko nezavisnih država".

Protjerivanje 100 ruskih diplomata se smatra najvećim u historiji. Lavrov je rekao da je odgovor neminovan.

"Naravno da to nećemo tolerirati. Kada zemlje protjeruju jednog ili dvojicu naših diplomata, a na uho nam šapću izvinjenje znamo sigurno da je riječ o kolosalnom pritisku, ucjeni koja je glavni alat Washingtona", rekao je Lavrov.

Ovo pokazuje, kako je istaknuo, da je Rusija bila u pravu kada je rekla da je u Evropi ostalo samo nekoliko nezavisnih država.

Postoje barem dva gledišta na Zemlju. Jedno je ono o kojem obrazovni sustav uči djecu u školi - Zemlja je dio nežive Prirode. Drugo je ono kojem svjedočimo, za kojeg nema mjesta u obrazovnim programima i službenoj znanosti - Zemlja je živa, svjesna i inteligentna.

U ovisnosti o tomu što je naš pogled na Zemlju će ovisiti i naša percepcija stvarnosti. Pa i zemaljskih trzaja u vidu potresa, poplava, oborina, iznenadnih pucanja, čudnih zvukova, tsunamija. Imamo li kuću na brdu i gledamo poplave u nizinama, mislit ćemo kako samo dalekovidni i mudri što nismo napravili kuću u dolini. Sve do trenutka dok se brda, uzvisine na kojima smo sagradili kuću ne pretvore u klizišta.

Naše okolnosti, stvarali ih sami ili tek uskočili u njih, određuju i dobar dio naših pogleda na svijet oko sebe. Ako smo mudri, onda samima sebi nećemo pripisivati zasluge za ono za što zaslužni nismo. Nećemo ni svisoka gledati na one koji se trenutno nađu na strani koja ima manje sreće. Nekad nas događaji izvan nas i našeg dosega uvjere u ispravnost vlastitih stajališta, a nekad nam tek pokažu koliko smo daleko od objektivne istine, koja egzistira neovisno o nama i onomu što privatno držimo istinitim.

Međutim, naša potraga za srećom i naša potraga za istinom, u kakvim god deklaracijama bile zapisane kao naše pravo, u ovom i ovakvom svijetu nisu prepuštene slučajnostima, niti nama samima. To što još uvijek ne postoje ministarstva istine ne znači da ne postoje službene istine čije autore i zastupnike koji nastupaju s pozicija sile, države same nije briga jesu li te 'istine' istine ili laži okićene djelićima istine, stvorene za naše, u najmanju ruku pokoravanje. U gorem slučaju za našu regrutaciju u borbi za njihove interese, u pravilu suprotne našima.

Čini se da je posljednjih dana to nametanje službene istine prešlo u još agresivniju fazu od one kojoj smo bili dosad izloženi. Naime, ne živimo ni u kakvim enklavama odvojenim od ostatka svijeta, već u modernom dobu, u državama koje su već zauzele strane, udružile se u asocijacije, prethodno uvjerivši narode kako su asocijacije za njihovo dobro i njihov interes. Jedna od takvih asocijacija je i EU, nadnacionalni entitet kojem smo prepustili pravo donošenja naših politika i naših zakona. Udruživanjem smo dospjeli u poziciju da nerijetko moramo zastupati ideje, stavove, mišljenja koji su sasvim suprotni našim osobnim, državnim i nacionalnim interesima. Hijerarhija odlučivanja je posložena - neka od nadređenih institucija EU donese zaključke, smjernice, emisari nam prenesu, nacionalne Vlade i parlamenti to provedu kroz zakone ili uredbe kao lažni nacionalni interes.

Jučer je udarna vijest bila protjerivanje ruskih diplomata iz zemalja EU, Sjedinjenih Država, Kanade i Ukrajine, tako da je potpuno u drugi plan palo povijesno otvaranje trgovine naftom u kineskim juanima, valutu koju ulagači mogu zadržati za trgovinu za druge robe ili promijeniti za fizičko zlato na burzama u Šangaju i Hong Kongu.

Jučerašnje sklapanje ugovora za isporuke nafte u juanima je uzrokovalo veliki interes. Prvih minuta pokretanja ove trgovine na burzi Shanghai International Energy Exchange je volumen trgovanja nadmašio cijeli volumen nafte Brent u ostatku dana i uspostavljenja je dnevna referentna vrijednost cijene Brenta.

Ukupno je u prvoj sesiji sklopljeno ugovora za isporuku 62 milijuna barela, vrijednosti 27 milijardi juana, na koje ćete se morati naviknuti u izračunu, što je više od 4 milijarde dolara.

Među prvim kupcima ugovora za isporuke nafte u juanima su bili najveći naftni trgovci - Trafigura, Glencore i Freepoint Commodities.

Uz vrlo malo skeptika, koji se nisu posebno oglasili, većina stručnjaka vjeruje da će u budućnosti kinesko naftno tržište u juanima postati globalna referentna vrijednost, koje će na kraju od juana stvoriti glavnu rezervnu valutu, takozvani "petrojuan", koji će biti podržan zlatom, ne samo prisilnom ponudom i potražnjom kao što je slučaj američkim dolarom.

Postoje skeptici koji još uvijek sumnjaju da je takvo što moguće. Kao razloge navode činjenicu da kinesko gospodarstvo nije tržišno gospodarstvo i da se vlasti, kada se pojave prvi znakovi "mjehura" na tržištu, miješaju u tijek trgovanja.

Nakon što je oko pola Europe izrazilo solidarnost s Londonom u slučaju Skripal, postavlja se daleko ozbiljnije pitanje i trebaju li Europa i Rusija jedno drugo? Koja će od dvije strane izgubiti više u slučaju punog prekida kontakata i odnosa? Odgovor na ovo pitanje nije tako jednostavan, kako misle oni koji zagovaraju snažan i asimetričan odgovor Rusije, puno oštriji od onoga što će Moskva učiniti. Naime, iako je u službenoj izjavi rusko Ministarstvo vanjskih poslova bilo oštro i protjerivanje ruskih diplomata nazvala neprijateljskim činom, najvjerojatnije će odgovoriti istom mjerom i svakoj zemlji protjerati iz Rusije onoliko diplomata koliko su one protjerale ruskih.

Eskalacija sukoba s Rusijom kojeg je izazvao London, ne prikazujući apsolutno nikakve dokaze o ruskoj krivnji za trovanje Sergeja Skripala i njegove kćerke Julije bojnim otrovom početkom ovog mjeseca u Salisburyu, dovelo je do zajedničke izjave zemalja EU u kojoj je za trovanje Sergeja Skripala "vrlo vjerojatno" kriva Rusija. Prvo korak je bio povlačenje veleposlanika EU iz Moskve "na konzultacije kao politički znak solidarnosti s Londonom", a potom su SAD, Kanada i nekoliko europskih zemalja najavili protjerivanje ruskih diplomata.

Ove mjere su već izazvale osudu ne samo Moskve, nego i veliko nezadovoljstvo među Europljanima koji su snažno protive daljnjem pogoršanju odnosa između Europske unije i Rusije. Ono što je zanimljivo, prema istraživanjima medija i raznim anketama, čak i na portalima koji proteklih godina sustavno promiču antirusku histeriju, većina Europljana se ne slaže s mjerama koje donose njihove vlade.

Štoviše, mnogi ukazuju na hitnu potrebu za brzim poboljšanjem odnosa, izuzevši pri tome baltičke zemlje i Poljsku, iako u tim zemljama nije provedeno sustavno ispitivanje javnog mnijenja i ne može se sa sigurnošću tvrditi da se javnost slaže s potrebom daljnjeg zaoštravanja odnosa, uključujući i gomilanje ratne mašinerije NATO pakta na njegovim istočnim granicama.

S druge strane, Marine Le Pen je u Francuskoj rekla da EU vodi pravi Hladni rat protiv Rusije.

Razgovori o "Hladnom ratu" i "zidu između Europe i Rusije" vode se već četiri godine, koliko je prošlo od ujedinjenja Krima s Ruskom Federacijom, ali su uvijek doživljavani kao pretjerivanje. Prije svega zbog razumijevanja međusobne povezanosti i zajedničkog interesa dviju strana u širokom spektru međusobnih odnosa.

Velika Britanija, koja izlazi iz Evropske unije, eksploatiše faktor solidarnosti i nameće onima koji ostaju pogoršanje odnosa sa Rusijom, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusuje Marija Zaharova.

"Sada će početi 'parada suvereniteta' - podanička pojava političke podrške evropskih država Londonu", napisala je Zaharova na svojoj stranici na Fejsbuku.

"Znate šta je najbolje u tom iskrivljenom tumačenju solidarnosti? Sve što se sada bude dešavalo u javno-diplomatskoj sferi će se objašnjavati prestonicama EU 'solidarnošću' sa Londonom zato što to zahteva jedinstvena spoljna politika EU. Čak bismo mogli i da se složimo s tim (iako ne), setivši se parole 'svi za jednog, jedan za sve' da nema jednog 'ali'. Velika Britanija napušta EU. 'Bregzit' niko nije prekidao, i brakorazvodna parnica je u punom jeku. Odnosno, država koja odlazi iz EU, eksploatiše faktor solidarnostii namećući ostalima pogoršanje odnosa sa Rusijom", smatra Zaharova.

Prema njenim rečima, "kada London izađe iz EU, niko ga neće povezivati sa formiranjem jedinstvene spoljne politike".

"Moći će da biraju - ako požele da odigraju na zbližavanje, ako požele na udaljavanje, dok će zemlje iz EU biti vezane antiruskom solidarnošću koju su im nametnuli Britanci. Svi za jednog, i svi pod jednim - nova deviza koju je London poklonio Briselu", zaključila je ona.