Izrael je dobio svog prvog ministra koji otvoreno priznaje da je homoseksualac, javlja BBC.

Premijer Benjamin Netanyahu imenovao je Amira Ohanu (43) vršiteljem dužnosti ministra pravosuđa. Ohana je inače član stranke Likud kojoj pripada i premijer te je podržao kontroverzan prijedlog zakona prema kojem se ne može zakonski goniti aktualni premijer. Naime, Netanyahua se istražuje zbog navodnog mita i prevare te bi uskoro protiv njega mogla biti podignuta optužnica.

Amir Ohana je aktivist koji se bori za prava homoseksualnih osoba i podupire pravo na istospolni brak, koji kao takav ne postoji u Izraelu te se priznaje jedino ako je sklopljen izvan države. Mada aktiviste koči jaka ortodoksna židovska zajednica u Izraelu, oni ipak u toj državi uživaju neka zakonska prava.

Ohana je samo jedan od više deklariranih gej zastupnika u izraelskom parlamentu, a prošle je godine u gradu blizu Tel Aviva izabran prvi gej gradonačelnik. Imenovanje Ohane na mjesto vršitelja dužnosti ministra pravosuđa uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je raspušten parlament uoči priprema za sljedeće izbore.

Tramp želi saglasnost Rusije za projekat Velikog Izraela, kao i njenu aktivnu pomoć u obuzdavanju reakcije protiv istog
Državni sekretar Pompeo je bio u Sočiju 14. maja kako bi razgovarao sa svojim kolegom Sergejem Lavrovim. U svom pozdravnom govoru, Lavrov je ocenio: "Verujem da je vreme da počnemo da gradimo novu, odgovorniju i konstruktivniju matricu toga kako posmatramo jedni druge. Mi smo spremni da to učinimo, naravno, ukoliko su i naši američki partneri zainteresovani za to... Činjenica da se sastajemo po drugi put u protekle dve nedelje izaziva određenu dozu optimizma. Hajde da pokušamo i vidimo šta će se desiti".

Predsednik Putin je zatim primio Pompea na kratku diskusiju, ističući: "Stekao sam utisak da je predsednik Tramp opredeljen za obnovu rusko-američkih veza i kontakata - kao i za rešavanje problema od uzajamnog interesovanja. Mi smo s naše strane mnogo puta rekli da bismo takođe želeli obnovu odnosa u punom obimu".

Jasno je da je Putinov utisak o mogućem američkom otvaranju izazvao telefonski poziv koji mu je Tramp uputio trećeg maja, prilikom čega je diskutovano o saradnji za obezbeđivanje strateške stabilnosti. Izjave Lavrova i Putina ukazuju na otvorenost i velikodušnost (npr. nazivanje američke administracije "našim američkim partnerima") koje su pomalo iznenađujuće kada se ima u vidu do koje mere Vašington sabotira sve što je Moskva u poslednje vreme pokušala da uradi.

Politička situacija u Sudanu izmiče kontroli - najmanje 30 ljudi je poginulo, a mnogo više ih je ranjeno u pucnjavi koja se u ponedeljak ujutro dogodila u glavnom gradu Kartumu, nakon što su snage bezbednosti upale u kamp demonstranata, koji se mesecima bore za uspostavljanje civilne vlasti.

Kamp je postao žarište sudanskog protestnog pokreta, nakon što je početkom aprila sa vlasti zbačen Omar el Bašir, a prelaznu upravu preuzela vojska. Vojska je tada proglasila vanredno stanje i objavila raspuštanje Nacionalne skupštine, lokalnih organa vlasti i suspenziju Ustava.

Vojno veće trebalo bi da tokom dve godine nadgleda tranziciju vlasti, ali demonstranti su odbili da se povinuju odlukama vojske i od tada traju svakodnevne demonstracije praćene sukobima vojske i demonstranata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je, u sklopu Međunarodnog gospodarskog foruma u Sankt Peterburgu, održao sastanak sa šefovima glavnih svjetskih informativnih agencija. Tom je prigodom upozorio na rastuću opasnost od globalne katastrofe zbog ignoriranja suvremenih ugroza u svijetu.

"Mi moramo imati u vidu u kakvom svijetu živimo... Ako ne budemo držali pod kontrolom tog "vatrenog zmaja", ako ga pustimo, ne daj Bože iz boce, to može dovesti do globalne katastrofe", kazao je Putin.

U tom je smislu kritizirao američko povlačenje iz Sporazuma o ograničenju sustava proturaketne obrane u 2001. godini, koji je, prema mišljenju ruskog čelnika, postao prvi korak za fundamentalno rastakanje globalne sigurnosti.

Ruski vođa uputio je kritiku i nazočnim šefovima svjetskih medijskih agencija, kazavši, kako nitko od njih nije kritizirao taj američki potez, već je o njemu vladala šutnja, a upravo su mediji morali pokrenuti pitanje o posljedicama toga poteza i u raspravu uključiti, onoliko koliko je to moguće u takvim stvarima, i široku javnost koja ima pravo znati što se događa.

Ruski je čelnik kazao kako je povijest prepuna ratova ali i da iza njih uvijek dolazi mir. Zato bi bilo dobro onemogućiti ratove pokretanjem dogovora. Izjavio je kako je upravo atomsko naoružanje bilo glavni razlog da svijet gotovo 75 godina nije bio izložen globalnom sukobu (s isključenjem onih regionalnoga karaktera). T

ako je podsjetio i na britanskog državnika i političara Winstona Churchila koji je najprije mrzio Sovjetski Savez, da bi početkom Drugog svjetskog rata Staljina nazivao "velikim revolucionarom", a već nedugo nakon završetka rata u svom znamenitom govoru u Fultonu zazivao je njegovo uništenje nuklearnim bombama. Nakon uspostave pariteta u atomskom naoružanju između Istoka i Zapada Churchil je pozvao na politiku suživota dvaju globalnih sustava, kazao je Putin, naglašavajući kako je Churchil bio pametan i pragmatičan političar, koji je polazio od realnoga stanja "na terenu". Zato u tom i takvom svijetu uvijek treba biti spreman reagirati na bilo kakve ugroze.

Vladimir Putin također je kazao kako niti Rusija neće produživati Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja START III ako njega nitko ne želi. Pri tom je naglasio kako ruski oružani sustavi u potpunosti mogu osigurati sigurnost zemlje na dugu perspektivu i da je Rusija pretekla svoje konkurente u modernom strateškom naoružanju kao i po pitanju nadzvučnog naoružanja.

Rusija i Kina otišli su se korak dalje od američkog dolara nakon što su dvije zemlje dogovorile razvoj bilateralne trgovine putem rublja i juana. To je bio samo jedan od velikih dogovora postignutih nakon pregovora predsjednika dviju zemalja Vladimira Putina i Xi Jinpinga u Moskvi, održanog u srijedu.

"Rusija i Kina namjeravaju razviti praksu transakcijskih rješenja u nacionalnim valutama", rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare o ishodu pregovora. Dodao je kako su ove države potpisale međuvladine sporazume o širenju korištenja Juana i rublja u bilateralnim financijskim transakcijama.

Ranije tijekom dana objavljen je nacrt vladine odluke o trgovini nacionalnim valutama. Dokument predviđa kako će Moskva i Peking surađivati na razvoju nacionalnih platnih sustava, kao i promicanju prekograničnih plaćanja u nacionalnim i drugim valutama.

Tijekom ceremonije potpisivanja postignuti su i drugi važni dogovori. Ruska državna nuklearna tvrtka "Rosatom" i Kineska nacionalna nuklearna energija sklopili su opći ugovor za izgradnju trećeg i četvrtog energetskog bloka nuklearne elektrane "Xudapu" u sjeveroistočnoj Kini.

Ranije je izviješteno kako je iznos transakcije vrijedan 1,7 milijardi dolara, a početak izgradnje je zakazana za listopad 2021. i kolovoz 2022. godine.

U drugom velikom sporazumu, potpisanom na temelju pregovora na visokoj razini, Ruski direktni investicijski fond, Kineski Alibaba i Ruska Mail.Ru grupa su pristali uložiti ukupno 382 milijuna dolara u zajednički pothvat e-trgovine. Grupa Alibaba mora osigurati oko 100 milijuna dolara, a ostatak će financirati ruska strana.

Ruski direktni investicijski fond, također je potpisao ugovor s tvrtkom China Investment Corporation za stvaranje zajedničkog fonda za znanstvene inovacije i uložiti će u njega 1 milijardi dolara.

"Očekujemo da će njegova aktivnost značajno pridonijeti razvoju i provedbi najnaprednijih tehnologija i rješenja za razvoj gospodarstva naših zemalja i daljnje jačanje našeg partnerstva", rekao je izvršni direktor RDIF Kirill Dmitriev.

Nakon moskovskih pregovora, predsjednici Putin i Xi Jinping idu u St. Petersburg kako bi sudjelovali u ključnom godišnjem poslovnom događaju Rusije. Očekuje se da će tijekom Gospodarskog foruma u St. Petersburgu, koji će se održati od 6. do 8. lipnja, biti potpisane desetine transakcija s više milijardi dolara povezanih s energijom, industrijom i financijama.

RT

Iscureli audio snimak državnog sekretara Majka Pompea navodno je izložio američke napore da se ujedini venecuelanska opozicija, čiji su lideri očigledno previše zaokupljeni moćnim igrama kako da neko od njih postane predsednik kojeg su odobrili SAD.

Lideri venecuelanske opozicije postaju sve jači kako bi preuzeli mandat predsedništva kada Nikolas Maduro bude svrgnut uz pomoć Vašingtona - a SAD se trude da ih nateraju da rade zajedno, objavio je "Vašington Post", pozivajući se na iscureli zvučni snimak. Snimak je navodno snimljen tokom susreta Pompea sa jevrejskim liderima prošle nedelje.

Pokušaj da se zajedno ujedini front protiv Madura nije stvar "ovih proteklih meseci", prema Pompeu. U toku je od kada je postao direktor CIA-e, odmah nakon što se Donald Tramp zakleo kao predsednik.

"Od dana kada sam postao direktor CIA-e, to je bilo nešto što je bilo u središtu onoga što je predsednik Donald Tramp pokušavao da uradi" - rekao je on.

Zadatak se "pokazao đavolski teškim", jer svi u opozicionom kampu traže svoje interese i žele da se bore protiv plena, a ne da se fokusiraju na zajednički uzrok državnog udara.

"Čim Maduro ode, svi će podići ruke i reći:" Uzmi me, ja sam sledeći predsednik Venecuele. " To će biti četrdeset i više ljudi koji veruju da su pravi naslednici Maduro-a " - rekao je Pompeo na snimku.

U pokušaju da prisili razne ljude iz Vašingtona da se udruže, Pompeo je tražio pomoć od verskih organizacija.

"Pokušavali smo da podržimo razne religiozne institucije da bi se opozicija okupila" - rekao je on.

Pompeo je okrivio nered između opozicije za neuspeh pokušaja udara na građane 30. aprila od strane grupe vojnika, koja je nestala u roku od 24 sata.

On je tvrdio da je Maduro u velikoj meri pod uticajem stranih pristalica, uglavnom Kube - ideje koja se često ponavlja u Vašingtonu i koja je nedavno koristila sankcije za Havanu. Venecuelanci ne vole Madura, ali se brinu za sebe umesto da rade prema ciljevima Vašingtona, požalio se.

Lider opozicije u Venecueli Huan Gvaido navodno putuje sa astrologom, dok pokušava da pridobije podršku za svrgavanje predsednika Nikolasa Madura, prenosi RT.

U tekstu o Gvaidu za Njujorker, pisac Džon Li Anderson, detaljno opisaju susret sa čovekom po imenu David, koji je za sebe rekao da je "predsednikov astrolog". Andersonu je odobren pristup venecuelanskom političaru, a David ih je pratio dok su obilazili venecuelansku državu Vargas u martu.

Tokom njihovih interakcija, David je osudio Madurove paravojne trupe, nazvavši ih "interakcijom zla" i "predstavnike đavola na Zemlji". On je takođe tvrdio da je Gvaido potomak poglavice iz 16. veka koji se borio protiv Španaca i da su Madurovi savetnici navnodno praktikovali Santeriju "mračne umetnosti".

Astrolog je istakao da ima dobre vesti za američkog predsednika Donalda Trampa. On je rekao Andersonu da je u kartama pročitao da će Tramp verovatno ponovo biti izabran za predsednika 2020. godine.

Sjedinjene Američke Države deluju nepromišljeno, učestvujući "u sporovima na ruskoj granici" i treba da prekinu sa tim provokativnim akcijama, izjavio je senator američke države Virdžinija Ričard Blek.

"Zaista smo postali veoma nepromišljeni, mešajući se u sporove koji se dešavaju na ruskoj granici. Predsednik i naša vlada uvek treba da imaju u vidu da, iako smo mi veoma jaki u pogledu naše ekonomije, kontrole bankarskog sistema i tako dalje, Rusija poseduje skoro istu količinu nuklearnog oružja kao i mi. Ne treba da budemo nesmotreni i izazivački nastrojeni u pogledu ruske granice. Uvek postoji šansa da nešto krene naopako", ocenio je Blek.

Geopolitika News nastavlja pratiti političko, vojno i sigurnosno stanje u Afganistanu - zemlji, u kojoj unutar NATO-ovog vojnog kontingenta aktivno sudjeluju i hrvatski vojnici, i koje, i zbog te činjenice zaslužuje pojačanu pozornost radi lakšeg snalaženja pri donošenju budućih političkih odluka službenog Zagreba s obzirom na daljnji razvoj stanja u i oko te zemlje. A ono je sve dinamičnije jer su u tijeku neki novi procesi koje je potrebno sagledavati iz širokog kuta kako bi se lakše shvatila punina te kompleksne problematike koja ne silazi s pijedestala međunarodne politike posljednjih desetljeća.

U međuvremenu, paralelno s pokrenutim političkim procesima glavnih vanjskih i unutarnjih igrača i kao znak njihove ozbiljnosti intenziviraju se i terorističke aktivnosti u glavnom gradu Kabulu. Tako je prošlog tjedna, nakon duže vremena, vozač samoubojica napao kolonu vojnika NATO saveza, ranivši četvoricu američkih vojnika, dok je šest civila poginulo.

Odgovornost za taj teroristički čin preuzeli su talibani, a napad na Amerikance, očito, ima važnu političku poruku s obzirom na američko-talibanske pregovore koji su upravo u tijeku i s njima povezane talibanske zahtjeve da svi strani vojnici moraju napustiti tu zemlju, kao preduvjet za postizanje unutar-afganistanskog sporazuma. O tome više nešto niže u tekstu, a sada se osvrnimo na riječi američkog vojnog zapovjednika vezane uz Afganistan.

Dok problem terorizma u Afganistanu ne bude riješen nema smisla postavljati pitanje o povlačenju američke vojske iz te zemlje, izjavio je prošli tjedan zapovjednik združenog stožera američke vojske general Joseph Dunford, čije je riječi prenio The Washington Times.

General Dunford, prijašnji zapovjednik američkog i NATO-ovog kontingenta u Afganistanu, izjavio je slijedeće: "Nitko nije predlagao povlačenje naše vojske iz Afganistana sve dok se naši interesi u borbi protiv terorizma nalaze pod ugrozom. O tome se ne raspravlja." Joseph Dunford je naglasio, kako, iako Sjedinjene Države vode pregovore s talibanima, ostaje nužnost zadržavanja vojne nazočnosti u toj zemlji. Također je kazao kako u posljednje vrijeme pojačanu aktivnost u tome smijeru vodi i Rusija.

Na portalu Geopolitika News još smo 22. veljače ove godine izvijestili da su tog istog dana u turskom glavnom gradu Ankari održani pregovori između američkih i ruskih predstavnika po problematici Afganistana - Zalmaya Khalilzada i Zamira Kabulova. Sastanak je održan u ruskom veleposlanstvu, iza zatvorenih vrata, a trajao je više od sat vremena. Dvije su strane razgovarale i o pripremi slijedećih konzultacija o Afganistanu u tzv. Moskovskom formatu, kao i o pokretanju unutar-afganistanskog političkog dijaloga.

Bivši djelatnik CIA-e i NSA-e izvještava da američka vlada iskorištava prirodne potrebe ljudskih bića da pripadaju grupama i komuniciraju kako bi dobili povjerljive podatke.

Američka vlada nastoji oteti i militarizirati inovacije u polju telekomunikacija, iskorištavajući prirodnu ljudsku želju da se komunicira i iskoristi je za stjecanje neograničene moći, upozorio je bivši zaposlenik CIA-e, Edward Snowden, koji je videovezom iz Moskve sudjelovao na konferenciji Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu, Kanada. Video njegovog cijelog govora objavljen je 31. svibnja na You Tube računu Sveučilišta Dalhousie.

"Uzeli su naš nuklearni kapacitet i pretvorili ga u najstrašnije oružje koje je svijet ikada vidio", rekao je Snowden, tvrdeći da se isto događa u XXI stoljeću, ali s računalnom znanošću.

"Mogućnosti računalne znanosti su neograničene, ali mjere zaštite nisu!", upozorio je Snowden.

"Najučinkovitije sredstvo društvene kontrole"

Edward Snowden, koji je 2013. otkrio vrlo povjerljive informacije o globalnim programima nadzora američkih obavještajnih službi, koja ga optužuju da je "izdajica", tvrdi kako moderne vojne tehnologije uz pomoć društvenih medija i tehnoloških divova dopuštaju vladama da u njihovoj sposobnosti praćenja postanu "svemoćne".

"Kroz korištenje novih platformi i algoritama, koji u nekim slučajevima mogu promijeniti naše ponašanje, oni su u stanju predvidjeti naše odluke, a mogu nas i gurnuti prema različitim ciljevima", objasnio je Snowden.

Prema riječima bivšeg djelatnika NSA-e, iskorištava se potreba ljudskih bića da pripadaju društvenim skupinama, budući da korisnici interneta dobrovoljno pristaju na davanje privatnih podataka potpisivanjem pažljivo napisanih sporazuma koje gotovo nitko ne čita.

"Imaju stotine i stotine stranica pravnih tekstova za koje nismo kvalificirani da ih čitamo i ocjenjujemo, ali se za nas smatraju obvezujućim, a sada su te institucije, koje su i komercijalne i vladine, strukturirale i ojačale da bi postale najučinkovitiji model društvene kontrole u povijesti naše vrste", zaključio je Edward Snowden u dijelu svog izlaganja na konferenciji na Sveučilištu Dalhousie u Halifaxu.