Djevojčica iz Nizozemske, Noa Pothoven, tek 17 godina, koja je preživjela seksualno zlostavljanje, nakon višegodišnje borbe s depresijom i mentalnim bolestima je htjela skončati život u državnom programu eutanazije.

Međutim, Noa Pothoven je svoj život skončala u svom domu u Arnhemu u nedjelju, iako ne uz pomoć klinike za potpomognuta samoubojstva.

Samoubojstvo je u Nizozemskoj zakonito po Zakonu o prekidu života na zahtjev i potpomognutom samoubojstvu iz 2001. godine, ali se zahtijeva odobrenje liječnika koji mora zaključiti da je pacijentova muka nepodnošljiva.

Dan prije njezine smrti je Pothoven podijelila svoju odluku s više od 10 000 sljedbenika na Instagramu.

"U roku od najviše 10 dana umrijet ću".

"Nakon godina borbe i borbe, gotovo je. Neko sam vrijeme prestala jesti i piti, a nakon mnogih razgovora i mišljenja odlučeno je da ću biti eutanazirana jer je moja patnja nepodnošljiva. Gotovo je". napisala je Noa Pothoven. "Ljubav je osloboditi se, u ovom slučaju", dodala je.

Noa Pothoven je pisala blogove o problemima mentalnog zdravlja i svojoj borbi s depresijom, te nagrađivanu autobiografiju "Pobjeda i učenje".

U knjizi je tinejdžerica detaljno opisala iskustva seksualnog zlostavljanja i silovanja, za koje je rekla da je godinama skrivala od srama.

Iako je eutanazija i dalje vrlo kontroverzna, svake godine kroz postupak prolazi sve veći broj ljudi. Prema najnovijim podacima, u Nizozemskoj je u 2017. bilo preko 6500 potpomognutih samoubojstava, što je 8 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Eutanazija je također legalna u Kanadi i Belgiji.

Poljski povjesničar tužio je Facebook za sve strožu praksu cenzure tvrtke, optužujući društvenu mrežu za diskriminaciju na temelju nacionalnosti, političkih stavova i religije.

Maciej Swirski, predsjednik Poljske lige protiv klevete, žalio se da je Facebook suspendirao nekoliko računa koji su objavili informacije o Maršu neovisnosti iz 2016. pod pokroviteljstvom nacionalističkih skupina, iako ništa o događaju ili porukama nije prekršilo pravila web mjesta.

"Nisam član nacionalnog pokreta, ali kao građanin želio sam se informirati o ovom događaju, a bio sam blokiran", rekao je AFP-u, dodajući kako, iako platforma nije cenzurirala njegov govor, spriječila ga je da pristupi sadržaju koji je želio vidjeti.

"Željeli bismo znati koji mehanizme Facebook koristi za upravljanje sadržajom", rekao je Swirski. U intervjuu poljskim medijima, istaknuo je da je antikatoličkim i antikršćanskim stranicama dopušteno ostati na web mjestu unatoč objavljivanju mnogo uvredljivijih sadržaja od stranica koje je izbrisao Facebook.

Facebook je već pokušao premjestiti proces u zatvorenu sudnicu u Palo Altu u Kaliforniji, ali sud u Varšavi koji je slušao slučaj odbio je promijeniti mjesto održavanja. Iako Facebook-ovi odvjetnici tvrde da kao privatna tvrtka nisu dužni objaviti bilo koji sadržaj, Swirski je tvrdio da "globalni div" nije uobičajena medijska tvrtka.

Prva rasprava o slučaju održana je u srijedu, a sljedeća je zakazana za 30. listopada.

Prije toga, Swirski je napao međunarodne medije zbog negativnog prikazivanja proslave Dana neovisnosti Poljske, nazvavši BBC izvješće o prošlogodišnjoj svečanoj paradi "bolesna šala" zbog svog usredotočenja na "krajnje desne skupine" i senzacionalnih fotografija ručnih vatrometa" koji su Varšavi izgledali kao zona nemira", dodajući kako je premijer izravno upozorio "strane neofašiste ili druge agitatore" da ostanu daleko od proslava.

Facebook je prošlog mjeseca uklonio najmanje 27 poljskih stranica s gotovo 2 milijuna sljedbenika uoči parlamentarnih izbora EU-a na zahtjev Avaazove online"aktivističke mreže", čiji su istraživači tvrdili da su otkrili gotovo 200 desnih stranica i skupina koje distribuiraju "raskolni sadržaj", uključujući-ali ne ograničavajući se na - "lažne i obmanjujuće informacije."

Skot Piterson, bivši policajac u okrugu Brauard na Floridi, uhapšen je i protiv njega je podignuta optužnica od 17 tačaka zbog zanemarivanja dužnosti prilikom masakra u srednjoj školi u Parklandu, kada je 14. februara 2018. Nikolas Kruz (19), bivši učenik ove škole, usmrtio 17 osoba.

Piterson je u trenutku masakra bio na dužnosti i istraga je utvrdila da se on 40 minuta krio prije nego što se ohrabrio da uđe u zgradu škole. Tužilac smatra da bi bilo manje žrtava da je on pravovremeno i na odgovarajući način reagovao. Osim zbog zanemarivanja dužnosti, on je optužen i za nemar i laganje.

Kada je Piterson odlučio da uđe u školu, ubica je već ispalio oko 75 metaka.

Piterson je tokom karijere više puta prošao obuku o reagovanju u kriznim situacijama. Zanimljivo je i to što je njega i sam predsjednik SAD Donald Tramp u više navrata nazvao kukavicom.

Nakon masakra, on je podnio ostavku i tvrdio je da nije čuo odakle pucnji dolaze.

Ako Piterson bude osuđen, prijeti mu višegodišnja zatvorska kazna. Roditelji ubijene djece jednoglasni su po pitanju njegove krivice i izjavljuju da bi trebao "da trune u paklu".

"Srećna sam jer je pravda konačno zadovoljena. Piterson treba doživotno da robija jer nije uradio ništa da otkloni opasnost u kojoj su izgubljeni brojni životi," rekla je Lori Alhadef, čija je 14-godišnja ćerka Alisa ubijena kobnog dana.

Amerikanci će u avgustu dobiti prvu Strejt paradu, paradu heteroseksualaca nakon što se grupa aktivista iz Bostona uspešno izborila za održavanje tog događaja.

Amerikanci će u avgustu dobiti prvu Strejt paradu, paradu heteroseksualaca nakon što se grupa aktivista iz Bostona uspešno izborila za održavanje tog događaja.

Iako su naišli na nekoliko prepreka, organizator parade Mark Sahadi najavio je na Facebooku da je nakon podnošenja žalbe zbog diskriminacije, grad Boston "shvatio da će izgubiti parnice" i dao je dozvolu za održavanje parade.

"Imaćemo zatvorenu ulicu za nas. Ovo je naša šansa da imamo patriotsku paradu u Bostonu dok slavimo paradu heteroseksualaca", napisao je Sahadi.

Parada heteroseksualaca u Bostonu planirana je za 31. avgust ove godine. Ovim događajem, poručuju organizatori, slaviće se heteroseksualnost, ljubav prema suprotnom polu.

Organizatori Stejt Prajda dizajnirali su i svoju zastavu i označili Breda Pita kao svoju maskotu.

Kako LGBT akronim raste i kako su proteklih godina dodata slova "I" i "Q" za interseksualne i queer osobe, organizatori bostonske parade žele da dodaju i slovo "S" za strejt, odnosno heteroseksualne osobe.

"Želimo toleranciju i želimo toleranciju za sve, ne samo za LGBTIQ populaciju", rekao je jedan od organizatora.

U Bostonu se svake godine organizuje Parada ponosa na kojoj se slave različitost i prihvatanje LGBTIQ zajednice, a sada će slaviti i heteroseksualnost, prenose američki mediji.

Boston ima jaku prošlost kada je reč o homoseksualnosti. Masačusets, u kojem je smešten Boston, je prva država koja je legalizovala istospolne brakove 2004. godine. U Bostonu je sklopljen i prvi istopolni brak u Sjedinjenim Američkim Državama.

Francuski tužitelji prekinuli su istragu navodnog silovanja protiv glumca Gerarda Depardieua, objavio je u utorak ured državnog tužitelja, prenose agencije.

Jedan od najpoznatijih francuskih glumaca igrao je u više od 170 filmova i stekao međunarodnu slavu 1990. glavnom ulogom komediji Zelena karta na engleskom jeziku.

Tužitelji u saopćenju kažu kako su optužbe bile neosnovane.

Oni su u februaru također prekinuli istragu za silovanje protiv filmskog redatelja Luca Bessona, poznatog po filmovima Nikita i Peti element.

Depardieu (70) posljednjih je godina na udaru Zapada zbog bliskih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Apsolutno osporavanje"

Istraga protiv njega bila je pokrenuta krajem augusta prošle godine.

"Gerard Depardieu apsolutno osporava bilo kakav napad i silovanje", reagirao je njegov advokat Herve Temime.

Tužba protiv glumca (69) predana je sudu u Aix-en-Provence, koji je pokrenuo istragu, ali ju je u srijedu prepustio pariškom tužiteljstvu, precizirao je taj sudski izvor.

Prema listu Le Parisien, tužiteljica je bila dvadesetogodišnja glumica i plesačica. Ona je navela kako je glumac dva puta seksualno zlostavljao tokom proba za jednu pozorišnu predstavu 7. i 13. augusta u pariškom hotelu gdje živi Depardieu.

Australska policija u srijedu je pretresla urede nacionalne televizije zbog objavljenih vijesti iz 2017. kojima se optužuju australske specijalne snage za ubojstva u Afganistanu.

U nalogu za pretres spominju se imena dvojice istraživačkih novinara koji su radili na pričama poznatima kao "Podaci iz Afganistana" za Australian Broadcasting Corporation (ABC), izvijestio je ABC.

Izvršni direktor ABC-a David Anderson rekao je da je pretres "ozbiljan potez i budi opravdanu zabrinutost za slobodu medija", kao i za javni interes za pitanja nacionalne sigurnosti i obrane.

Australska federalna policija (AFP) navodi da je pretres obavljen zbog "navodne objave tajnih materijala", a demantira da on ima poveznice sa sličnom akcijom dan ranije.

Federalna policija u utorak je u Canberri pretražila dom novinarke News Corp Australie, Annike Smethurst koja je pisala o vladinim planovima da poveća moć špijunskim agencijama.

Australsko udruženje novinara poručilo je da je pretres "pretjeran napad na slobodu govora koji teži kažnjavanju novinara za izvještavanje o legitimnoj vijesti koja je očigledno u javnom interesu".

Odvjetnici za ljudska prava tuže Europsku uniju zbog smrti ilegalnih libijskih migranata koji su pokušali prijeći Mediteran, tvrdeći da je politika EU kriva za tisuće izgubljenih života

Skupina odvjetnika zatražila je od Međunarodnog kaznenog suda (ICC) da istraži EU, navodeći, u dokumentu od 243 stranice, mjere koje je Unija poduzela kako bi spriječila migraciju za koju kažu da su prekršila ljudska prava, piše RT.

Politike EU-a "žrtvuju živote migranata u nevolji na moru, s jedinim ciljem da odvrati druge u sličnoj situaciji od traženja sigurnog utočišta u Europi" - kažu odvjetnici, kako navodi The Guardian.

Prvi veliki incidenti utapanja dogodili su se početkom 2015. godine, ali su se nastavili, što je rezultiralo smrću "tisuća civila godišnje" tijekom proteklih pet godina.

Podnesak Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) ukazuje na odluku EU-a o smanjenju broja operacija spašavanja iz 2014. i ostavljanje velikih zona na Mediteranu bez mogućnosti spašavanja, kao glavni razlog utapanja.

Također ukazuje na napore Italije i drugih država članica u progonu nevladinih udruga za spašavanje ilegalnih migranata sa mora.

Izjave njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ukazuju da su čelnici EU "imali predznanje i punu svijest o smrtonosnim posljedicama" za migrante, navodi se u priopćenju.

Umjesto da nemaju nikakvu ulogu u tragediji, čelnici EU-a zapravo su "pokrenuli" tu tragediju, rekao je bivši odvjetnik Međunarodnog kaznenog suda (ICC) i koautor izvješća Juan Branco za Associated Press.

Odvjetnici također kritiziraju odluku da se otprilike 40.000 migranata vrati u kampove pod kontrolom milicija u Libiji, gdje kažu su "počinjeni zločini."

ICC svake godine prima zahtjeve za istraživanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Već istražuje navodne zločine počinjene protiv libijskih migranata, ali će sudski tužitelj morati odlučiti hoće li istražiti i pokrenuti slučaj na temelju posljednjeg podneska.

Avion indijskih vazduhoplovnih snaga, s 13 osoba u njemu, nestao je s radara u blizini kineske granice, javljaju svjetski mediji.

Avion tipa "AN-32" nestao je nedugo nakon što je poletio u 12:25 po lokalnom vremenu. Naime, kako je saopštila indijska vazduhoplovna komanda, poslednji put letjelica je imala komunikaciju sa zemljom u 13:00. Od tada nikakvog kontakta s avionom nema, navodi Sputnjik internešenel.

"Pošto avion nije sletio, otpočeta je akcija potrage", navodno je rekao jedan zvaničnik indijskih vazduhoplovnih snaga.

Najmanje troje ljudi poginulo je u padu helikoptera u američkoj državi Arkanzas, saopštile su američke vlasti.

Lokalni mediji javili su da se nesreća dogodila u blizini mjesta održavanja muzičkog festivala na planini Ozark.

U nesreći je jedna osoba povrijeđena, prenio je "Sputnjik".

Za sada nije poznato više detalja o nesreći.

Trideset godina nakon krvavog gušenja prosvjeda studenata i zagovornika demokracije na pekinškom trgu Tiananmen taj će događaj u utorak proći bez obilježavanja u većem dijelu Kine, no ne i u Hong Kongu te Makau.

Te dvije bivše europske kolonije, vraćene Kini 1997. i 1999. godine, prisjetit će se spomenutog masakra.

Hong Kong, autonomna regija, održava bdijenje uz svijeće od 1990. godine, a ove godine na njemu se očekuju deseci tisuća ljudi.

Richard Tsoi, potpredsjednik hongkonškog Saveza za podršku demokratskim pokretima u Kini, organizatora tog događaja, ističe kako se mnogi stanovnici toga grada sjećaju kako su gledali prijenos prosvjeda na televiziji.

- Mislim da među stanovnicima Hong Konga prevladava mišljenje da definitivno imamo odgovornost nastaviti s pokretom - smatra Tsoi.

- U Hong Kongu i dalje imamo slobodu i zato trebamo izraziti naše osjećaje - zaključuje.

Informacije o prosvjedima na Tiananmenu u Kini su cenzurirane, posebice oko 4. lipnja, datuma kad su 1989. te demonstracije ugušene u krvi.

Human Rights Watch prošli je tjedan izvijestio kako su kineske vlasti uoči obljetnice pritvorile aktiviste za ljudska prava, među njima i neke sudionike prosvjeda na Tiananmenu, a da je dio primoran otići na "odmor" uz pratnju vladinih službenika.

Vlada je ograničila i kretnje Majki Tiananmena, skupine žena čija su djeca ubijena 1989., a neke od njih stavljene su i u kućni pritvor, tvrdi ta organizacija za ljudska prava.

Peking je žestoko cenzurirao i online raspravu o prosvjedima, uključujući i suptilnije reference poput postavljanja svijeća ili kombinacija brojeva koji se odnose na datum krvavog gušenja.