Tajna povijestS


Tsunami

Otkriveni potopljeni kameni most star skoro 6.000 godina u španjolskoj špilji

Ivan Petričević
Kozmos
Pet, 30 Kol 2024 00:00 UTC
most
© R. LandrethGotovo 6.000 godina star potopljeni kameni most u špilji Genovesa, Mallorca, Španjolska
Novo istraživanje Sveučilišta Južne Floride donosi iznenađujuće otkriće o ranoj ljudskoj naseljenosti na zapadnom Mediteranu, sugerirajući da su ljudi stigli u ovu regiju mnogo ranije nego što se dosad vjerovalo.

Studija, objavljena u časopisu Communications Earth & Environment, baca novo svjetlo na povijest naseljavanja Mediteranskih otoka i izaziva dosadašnje znanstvene pretpostavke. Špilja Genovesa, smještena na španjolskom otoku Mallorci, bila je središte ovog revolucionarnog istraživanja.

Znanstveni tim, predvođen profesorom geologije Bogdanom Onacom, otkrio je 7,6 metara dugi potopljeni most unutar špilje. Ovaj most, zajedno s drugim pronađenim artefaktima, pruža uvjerljive dokaze o sofisticiranoj ljudskoj aktivnosti u špilji, što ukazuje na to da su rani stanovnici ovog područja bili itekako svjesni vrijednosti vodnih resursa koje je špilja nudila.
Više...
Question

Al Naslaa: Kako je ovaj fascinantni kamen u Saudijskoj Arabiji podijeljen savršeno po sredini?

Ivan Petričević
Kozmos
Pet, 30 Kol 2024 00:00 UTC
al nasla
© Wikipedia
Al Naslaa je jedna od najfascinantnijih prirodnih formacija u Saudijskoj Arabiji, smještena u sjeverozapadnom dijelu pustinje. Ova nevjerojatna stijena sastoji se od dva velika kamena bloka, gotovo savršeno simetrična, koja su odvojena iznimno tankim i neobično ravnim procjepom. Ono što dodatno intrigira jest činjenica da oba bloka stoje na malim prirodnim postoljima, što dodatno doprinosi njihovom jedinstvenom izgledu.

Formacija Al Naslaa visoka je oko 6 metara, a široka 9 metara, čime dominira krajolikom u kojem se nalazi. Ono što čini ovu stijenu posebnom je savršenstvo prirodne podjele. Procjep između dvaju blokova gotovo je ravan i gladak, što je iznimno rijetko u prirodnim formacijama.

Znanstvenici su pokušali objasniti ovaj fenomen, ali još uvijek ne postoji jednoznačno objašnjenje. Prema izvještajima portala Geology Science, postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti kako je ovaj neobični procjep nastao.

Komentar: Dokazi pokazuju da je drevna Saudijska Arabija imala složene i napredne kulture

Više...
Map

Drevni hram otkriva kult vode star više od 3.800 godina u Peruu

Ivan Petričević
Kozmos
Sre, 28 Kol 2024 00:00 UTC
slika peru
© Milton Rodriguez // Getty Images
Arheolozi su u dolini Virú, smještenoj u sjeverozapadnom Peruu, otkrili ostatke hrama i grobnice stare više od 3.800 godina, što prethodi usponu moćnog Carstva Inka. Kako prenosi Popular Mechanics, ovo značajno otkriće donosi novi uvid u religijska vjerovanja i način života drevnih civilizacija koje su naseljavale ovo područje.

Na arheološkom nalazištu Queneto, istraživači su pronašli četiri kostura - dva djeteta, jednog tinejdžera i jednog odraslog. Svi su položeni na bok, okrenuti prema planinama, koje su bile izvor vode za ovu regiju. Ovaj specifičan položaj tijela sugerira da su drevni stanovnici štovali vodu kao božansku silu, izvor života i plodnosti. Hram Queneto 2, gdje su ostaci pronađeni, povezan je s kultom vode, a ovo otkriće dodatno potvrđuje značaj vode u religijskim obredima tog vremena.

Položaj tijela prema planinama simbolizira duboko poštovanje prema vodi, ne samo kao fizičkom resursu, već i kao duhovnom blagoslovu. Hram je izgrađen od zaobljenog kamenja i glinenih zidova s karakterističnim zaobljenim uglovima, što je jedinstvena arhitektonska značajka ranog formativnog razdoblja, datiranog između 1800. i 900. godine prije Krista. Keramički fragmenti pronađeni na ovom mjestu slični su onima iz drugih značajnih nalazišta, kao što su Gramalote u dolini Moche i Huaca Negra u dolini Virú.
Više...
Map

U turskom humku Arslantepe pronađeni 7.000 godina stari pečati s ugraviranim životinjama

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Sre, 28 Kol 2024 00:00 UTC
Na nalazištu Arslantepe u Turskoj arheolozi su iskopali dva pečata sa ugraviranim životinjama. Ovi pečati potiču iz mlađeg kamenog doba, odnosno neolita.
turska
Arslantepe je 30 metara visoka humka koja se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine. Humka je bila dom ljudima tisućama godina zahvaljujući svom visokom poljoprivrednom potencijalu, močvarama i strukturi zaštićenoj od poplave reke. Arheološka istraživanja pokazala su da je humka naseljena od neolita (5.000 g.pne) pa sve do srednjeg stoljeća (11. vijek).
Više...
Telescope

Otkrivena staroegipatska zvjezdarnica


Zimo
Pon, 26 Kol 2024 16:16 UTC
Mjesto opservatorija u Butu, Egipat
© Ministarstvo turizma i antikviteta/FacebookMjesto opservatorija u Butu, Egipat
U drevnom staroegipatskom gradu Buto arheolozi su iskopali značajan ostatak bogate egipatske astronomske povijesti. To otkriće, staro više od 2500 godina, otkriva ono što je nekoć bila najveća poznata zvjezdarnica u Egiptu, u 6. stoljeću prije Krista i dio hrama faraona. U toj zvjezdarnici su drevni staroegipatski astronomi pomno promatrali nebo, što je bila praksa ključna za živote Egipćana.

Drevni Egipćani bili su pioniri u astronomiji, odgovorni za stvaranje kalendara od 365 dana i 24-satnog dana. Također su mapirali noćno nebo, razvijajući zviježđa i zodijak koji još uvijek utječe na modernu astronomiju. Novootkrivena zvjezdarnica nudi pogled na te drevne prakse, iako su preživjeli samo njezini fragmenti kroz tisućljeća.
Više...
Cassiopaea

Dolmen iz Menge, star 6.000 godina, sugerira da su neolitski graditelji imali 'nevjerojatno' precizno razumijevanje znanosti

Ivan Petričević
Kozmos
Pon, 26 Kol 2024 00:00 UTC
dolmen
© Cavan Images/GettyArheolozi su koristili laserske snimke i dijagrame iz ranijih iskapanja kako bi istražili konstrukciju Dolmena iz Menge
Nedavna analiza megalitskog kamenog spomenika Menga (poznatog i kao Dolmen iz Menge) na Iberskom poluotoku otkriva da su drevni graditelji ovog spomenika vjerojatno razumjeli složene znanstvene koncepte, uključujući geometriju i trenje, tisućama godina prije nego što je grčki znanstvenik Euklid, "otac geometrije", uopće bio rođen.

Monument koji osporava teorije o primitivnosti neolitika

Studija koju su proveli José Antonio Lozano Rodríguez i njegovi kolege otkriva da je "nemoguće razumjeti kako je spomenik poput Menge izgrađen između 3800. i 3600. godine prije Krista bez korištenja koncepta 'rane znanosti', osobito s obzirom na to da do danas u Iberiji nisu pronađeni nikakvi prethodnici koji bi ukazivali na postupni razvoj inženjerskih vještina kroz pokušaje i pogreške".

Ovo otkriće u potpunosti proturječi ideji o 'primitivnosti' ili 'grubosti' koja je dugo dominirala kako u popularnom tako i u znanstvenom shvaćanju neolitskih društava.

Komentar: Postoji mnoštvo dokaza koji pokazuju da su 'visoke civilizacije' postojale mnogo puta u prošlosti i da su vjerojatno čak imale znanstvena saznanja koja naše doba tek treba otkriti:

Više...
Better Earth

Prije 13.000 godina Clovisovi ljudi su koristili postavljena koplja pod kutom za ubijanje mamuta, a ne bacali koplja, otkriva nova studija


Okvir
Sub, 24 Kol 2024 00:00 UTC
slika
© Scott ByramClovisovi vrhovi se mogu razlikovati, djelomično, zbog njihovog prepoznatljivog ožiljka od žljebova ili ljuski kanala u blizini baze, kao što je prikazano na ovim replikama. Istraživači s UC Berkeleyja proučavali su kako su točke funkcionirale kao dio sustava i kako su korištene za obaranje megafaune u ledenom dobu.
Arheolozi s kalifornijskog sveučilišta Berkeley došli su do revolucionarnog zaključka o tome kako su rani ljudi koristili oštre kamene šiljke, poznate kao Clovisove šiljke, za lov na megafaunu prije više od 13.000 godina. Umjesto da ih koriste kao koplja za bacanje, istraživači sugeriraju da su rani lovci možda postavili svoja koplja pod kutom, dopuštajući životinjama da se zalete u oštre vrhove, uzrokujući smrtonosne ozljede.

Tim, predvođen znanstvenim suradnikom Scottom Byramom i izvanrednim profesorom antropologije Yunom Sunserijem, analizirao je povijesne dokaze i proveo eksperimentalne studije, usredotočujući se na načine na koje su koplja reagirala na silu golemih životinja.

Otkrili su da kada bi životinja naletjela na usađeno koplje, oštar vrh djelovao je poput modernog metka sa šupljim vrhom, nanoseći ozbiljne ozljede koje bi mogle srušiti čak i najveće sisavce, poput mastodonta i sabljastih mačaka.

Komentar: Postoje dokazi koji pokazuju da je gore navedeno možda također bila samo jedna od metoda lova: kosti 60 mamuta pronađene u blizini zamki koje su izgradili ljudi u Meksiku

Pogledajte također: Migracije vunastih mamuta povezane su sa 14.000 godina starim lovačkim kampovima na Aljasci

Više...
Colosseum

Drevni DNK baca svjetlo na genetsku raznolikost post-rimskih elita


Okvir
Ned, 25 Kol 2024 00:00 UTC
roman belt
© Caterina GiostraCollegno, tomb 143. Iron 'multiple' belt elements with silver and brass inlay.
Nova studija o drevnoj DNK koju je proveo tim međunarodnih istraživača, pod zajedničkim vodstvom dr.sc. Krishne R. Veeramaha sa Sveučilišta Stony Brook, daje uvid u razvoj i društvene strukture europskih ruralnih zajednica nakon pada Rimskog carstva.

Nalazi, objavljeni u radu u Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), sugeriraju da su ranosrednjovjekovne elite, ili one višeg društvenog statusa, u početku bile sastavljene od više obitelji s različitim genetskim precima. Međutim, s vremenom su se te obitelji međusobno vjenčale, a lokalne su zajednice integrirale genetski različite pridošlice iz raznih društvenih i kulturnih sredina.

Komentar: Razdoblje koje je uslijedilo nakon raspada Rimskog carstva svakako je fascinantno, posebno zato što se čini da se dogodilo toliko mnogo događaja, od kojih su neki smatrani iznimnim, i to u eri o kojoj znamo tako malo: Vidi također: 'Iznimna' riznica od 24 drevna statua pronađena uronjena u toskanske toplice, baca svjetlo na prijelaz između etrurskog i rimskog razdoblja

I pogledajte: U potrazi za čudesnim: simbolizam svetog grala i ranokršćanski misterij, s Laurom Knight-Jadczyk



Više...
Gold Coins

Više od 1.500 srednjovjekovnih srebrnih novčića iskopano je u Njemačkoj

Ivan Petričević
Kozmos
Sre, 21 Kol 2024 00:00 UTC
novčići
© Kredit za sliku: ljubaznošću Državnog ureda za zaštitu spomenika u Regionalnom vijeću StuttgartaNeki od 1500 srebrnih novčića otkrivenih u Njemačkoj
U svibnju ove godine, tijekom rutinskih građevinskih radova u Glottertalu, njemački građevinski radnik Claus Völker naišao je na neočekivano otkriće. Dok je postavljao podzemne cijevi u blizini bazena, primijetio je male metalne predmete zakopane u zemlji. Ono što je u početku izgledalo kao sitni metalni otpad, pokazalo se kao dio iznimno vrijednog arheološkog blaga.

Ubrzo su otkrili oko 1.000 kovanica iz razdoblja oko 1320. godine. Sljedećeg dana, unatoč lošem vremenu i kiši koja je tlo pretvorila u duboko blato, tim stručnjaka uz pomoć metalnih detektora uspio je iskopati još oko 600 kovanica. Prema riječima Andreasa Haasis-Bernera, arheologa iz Državnog ureda za očuvanje spomenika, većina ovih kovanica potječe iz poznatih srednjovjekovnih kovnica u Breisachu, Zofingenu i Freiburgu. Među pronađenim kovanicama su i rijetki primjerci iz Basela, St. Gallena, Züricha, Laufenburga i Colmara.
Više...
Treasure Chest

'Spektakularno srebrno blago' iz vikinškog doba iskopao student na farmi u Danskoj

Ivan Petričević
Kozmos
Uto, 20 Kol 2024 00:00 UTC
slika
© Muzej Moesgaard
Student arheologije otkrio neprocjenjivo blago iz doba Vikinga.

Tijekom pretraživanja povijesnog lokaliteta Vikinga u Danskoj, student arheologije naišao je na iznimno vrijedan nalaz - srebrni nakit iz ranog doba Vikinga, što dodatno potvrđuje važnost te lokacije kao međunarodnog trgovačkog središta.

Muzej Moesgaard, smješten južno od Aarhusa, koji je nekada bio naselje Vikinga, izdao je službeno priopćenje u kojem se potvrđuje otkriće sedam srebrnih narukvica iz vikinškog razdoblja u polju u blizini Elsteda.

Prethodna arheološka istraživanja već su otkrila tragove vikinških naselja na tom području, ali ovo novo otkriće dodatno osvjetljava povijesnu važnost te lokacije. Gustav Bruunsgaard, 22-godišnji student Sveučilišta u Aarhusu, nije mogao ni sanjati da će prilikom pretraživanja poljoprivrednog zemljišta otkriti srebro koje je za Vikinge imalo vrijednost zlata. Ovime je ne samo otkrio blago, već je osvijetlio i važan povijesni trenutak kada su se kulture i narodi intenzivno povezivali.
Više...