Znanstvenici zajednički pronalaze sliku početaka čovječanstva, ovo je priča s podrijetlom većeg zapleta nego što bi se našlo u kinu.

© Reuters
Homo sapiens razvijao se najmanje 300.000 godina u Africi. Tek mnogo kasnije - prije otprilike 70.000 godina - pojavila se mala grupa Afrikanaca na drugim kontinentima, što je danas dovelo do drugih populacija ljudi. Johannes Krause, ravnatelj Max Planck instituta za ljudsku povijest u Njemačkoj, kaže da je taj jaz neobičan. "Zašto ljudi prije nisu napustili Afriku?" Uostalom, primijetio je da je kontinent bio fizički povezan s Bliskim istokom. "Mogao si samo izaći", dodao je.
U studiji objavljenoj u utorak u priopćenju Nature Communicationsa, dr. Krause i njegove kolege izvijestili su da su Afrikanci doista izašli - prije više od 270.000 godina. Na temelju novootkrivene DNA u fosilima, istraživači zaključuju da je val ranih Homo sapiensa, ili bliskih srodnika naše vrste, krenuo iz Afrike u Europu. Tamo su se međusobno povezivali s neandertalcima. Zatim su nestali drevni afrički migranti. Ali dio njihove DNA opstao je u kasnijim generacijama neandertalaca. "Ovo je sada sveobuhvatna slika", rekao je dr. Krause.
Od 1800-ih paleontolozi su se trudili shvatiti kako su Neandertalci povezani s nama. Fosili pokazuju da su anatomski različiti, s gustim obrvama, tijelom i brojnim suptilnijim osobinama koje nama nedostaju. Najstarije kosti neandertalaca, nalazile su se u špilji Sima de los Huesos, i datiraju 430.000 godina. Još nedavni njihovi ostaci, koji sežu oko 100.000 godina, mogu se naći diljem Europe i sve do južnog Sibira.
Zatim, prije 40.000 godina, Neandertalci nestaju iz fosilnih zapisa. Kao diplomirani student sredinom 2000-ih, dr. Krause otputovao je u muzeje kako bi izbušio komadiće kostiju iz fosilnih Neandertalaca. U nekima od njih, on i njegove kolege uspjeli su pronaći fragmente DNA koji bi se mogli proučavati.