Tajna povijestS


Colosseum

Košare voća iz 4. stoljeća prije Krista pronađene su u tajanstvenim ruševinama Thonis-Heracleiona kod obale Egipta

košara
© Christoph Gerigk/Franck Goddio/Hilti FoundationDalya AlbergeDio košare koji je tim iznio na površinu
Pletene korpe ispunjene voćem koje su preživele od 4. veka pre nove ere i stotine drevnih keramičkih artefakata i bronzanog blaga otkriveno je u potopljenim ruševinama skoro legendarnog grada Tonis-Herakleion kod obale Egipta.

Oni su ostali netaknuti od kada je grad nestao ispod talasa u drugom veku pre nove ere, a zatim je potonuo dublje u osmom veku nove ere, nakon kataklizmičnih prirodnih katastrofa, uključujući zemljotres i plimske talase, piše Gardijan.


Tonis-Heraklion grad ekipatskih i grčkih imena bio je godinama najveća egipatska luka Mediterana pre nego što je Aleksandar Veliki osnovao Aleksandriju 331 pre nove ere.

Ogromno nalazište u zalivu Abukir u blizini Aleksandrije bilo je zaboravljeno sve dok ga nije ponovo otkrio francuski morski arheolog Frenk Godio pre dve decenije, u jednom od najvećih arheoloških nalaza novijeg doba.

Blue Planet

Doggerland: Izgubljena 'Atlantida' Sjevernog mora otkriva svoje drevne tajne

doggerland
Stručnjaci smatraju da je tsunami jednostavno protjerao ili još vjerojatnije potopio posljednje preostale ljude koji su živjeli na Doggerlandu
Kopnena masa koja je povezivala Britaniju sa kontinentalnom Evropom bila je bogata životom sve dok nije poplavljena.

Ideja "izgubljene Atlantide" ispod Severnog mora koja je povezivala Britaniju sa Evropom koju je zamislio HG Vels krajem 19. veka dokazana je 1931. godine kada je tegljač Kolinda iz mulja izvukao vrh koplja.

Tek sad, posle višedecenijskog istraživanja i neverovatnih otkriča arheologa-amatera koji su pretraživali obalu Danske u potrazi za fosilima i artefaktima, velika izložba nudi javnosti prozor u Dogerlend, veliku površinu zemlje koju je pre 8000 godina potopio cunami, odsekavši tako Veliku Britaniju od današnje Belgije, Holandije i južne Skandinavije.

Izložba "Dogerlend: Izgubljeni svet Severnog mora" u Nacionalnom muzeju antikviteta i Lidenu, na jugu Holandije, posetiocima nudi više od 200 predmeta, od jelenskih kostiju od koji su pravljeni vrhovi strela, do fosila poput okamenjenih brabonjaka hijena i zuba mamuta, do ostataka lobanje mladog neandertalca.

Analiza fragmenata lobanje, pronađene 2001. u blizini obale Zilanda, pokazala je da je neandertalac voleo da jede meso. Mala šupljina iza čeone kosti je najverovatnije ožiljak od malog, bezopasnog tumora koji je verovatno izgledao kao čvoruga iznad njegovog oka.

Poslednja decenija iznedrila je mnogo opsežnih naučnih studija, uključujući nedavnu studiju potopljenog pejzaža koju su uradili univerziteti iz Bredforda i Genta i koja je pružila nove informacije o razlogu nestanka kontinenta.

Komentar: Za više informacija o tome što je možda pokrenulo tsunami, pogledajte članak Pierrea Lescaudrona Sedam destruktivnih prolaza komete Venere pokraj Zemlje


Palette

Europljani kamenog doba koristili su šminku prije 6.000 godina - stotinama godina prije staroegipatske kozmetike

bočica
© Bine KrambergerBočica iz kamenog doba iz Europe koja se možda nosila oko vrata ili struka
Prema novim istraživanjima, male bočice koje su Europljani kamenog doba nosili oko struka prije više od 6000 godina su, izgleda, bile prve posude za šminku na svijetu.

Analiza sastojaka u tragovima pronađenih u keramičkoj boci u Sloveniji, koja datira između 4350. i 4100. godine prije Krista, pokazala je da sadrži pčelinji vosak, životinjsku mast i kozmetiku na bazi olova.

Ako se uistinu radi o posudi sa šminkom, to bi značilo da se šminka u Europi koristila više od 2000 godina ranije nego što se prije mislilo. Dodatno to znači da je ova bočica stotinama godina starija od dosadašnjih najranijih dokaza o kozmetici u starom Egiptu i Mezopotamiji, piše New Scientist.

Preko stotinu sličnih bočica

Bine Kramberger, arheolog iz Zavoda za zaštitu kulturne baštine Slovenije, pronašao je ovu malenu keramičku bocu u Zgornjem Radvanju 2014. godine. Posuda se nalazila na području koje je 4350. godine prije Krista zauzeo narod Lasinja, koji je potekao od lovaca-sakupljača u zapadnoj Europi.

Map

Natpis posljednjeg babilonskog kralja otkriven u Saudijskoj Arabiji

otkriće saudijska arabija
© Saudi Press AgencyNa vrhu natpisa posljednjeg kralja Babilona nalaze se gravure s Nabonidom i četiri simbola
Natpis star 2.550 godina, napisan u ime poslednjeg kralja Vavilona Nabonida, otkriven je na bazaltnoj steni na severu Saudijske Arabije, saopštila je Komisija za turizam i nacionalno nasleđe te zemlje.

Gravura na vrhu natpisa prikazuje kralja Nabonida kako drži skiptar, kao i još četiri slike, među kojima su cvet, zmija i prikaz Meseca.

Veruje se da te slike imaju religiozno značenje, prenosi Live science.

Ispod gravura je oko 26 redova klinastog pisma, koje trenutno dešifruju stručnjaci.

To je, ističe se u saopštenju, najduži natpis na klinastom pismu ikada pronađen u Saudijskoj Arabiji, preneo je Historiblog.

Natpis je pronađen u Al Hajtu u regionu Hail, gde se nalaze brojne drevne lokacije, među kojima su ostaci tvrđava, umetnost u kamenu i vodovodne instalacije.

Map

Potopljeni grad Thônis-Heracleion kod Aleksandrije otkriva novo arheološko blago

slika
Ronioci u Egiptu naišli su na neverovatno retko otkriće u vodama Mediterana.

Ronioci su pronašli ostatke vojnog broda u davno potopljenom gradu Tonis-Heraklion, nekada največoj egipatskoj luci na Mediteranu, i pogrebni kompleks koji ukazuje na prisustvo grčkih trgovaca, saopštile su vlasti.

Grad, koji je kontrolisao ulaz u Egipat i koji je bio izgrađen na ušću Zapadnog Nika, dominirao je ovim krajem vekovima pre nego što je u blizini Aleksandar Makedonski podigao Aleksandriju 331. p.n.e.

Grad, kao i veći deo delte Nila, uništili su i potopili zemljotres i ogromni talasi koji su usledili. Tonis-Heraklion je ponovo otkriven 2001. godine u zalivu Abu Kir u blizini Aleksandrije, podseća Rojters.

Vojni brod koji je otkrio egipatsko-francuski tim na čelu sa ekspertima Evropskog instituta za podvodnu arheologiju, potonuo je kada se čuveni hram Amona, pored koga je bio usidren, srušio u drugom veku pre nove ere.

Komentar: Preko tisuću godina drevni gradovi Canopus i Thonis-Heracleion bili su izgubljeni pod vodom. Kustosica Aurelia Masson-Berghoff otkriva fascinantnu priču o tome kako su arheolog Franck Goddio i njegov tim pronašli i iskopali ove gradove.




Map

Arheolozi sugeriraju da je špilja usječena u stijene bila dom prognanog anglosaksonskog kralja

pećina kralj
© colejizzle - Shutterstock
Pećinska kuća za koju se isprva mislilo da datira iz 18. veka, zapravo je jedan od najstarijih netaknutih "domaćih enterijera" ikada pronađenih u Velikoj Britaniji, a arheolozi veruju da je u prošlosti služila i kao dom prognanom anglosaksonskom kralju.

U 18. veku, pećinu u južnom Derbišajru lokalna vlastela je koristila kao mesto za zabave, ali arheolozi sada veruju da pećinska kuća datira iz perioda od pre 1.200 godina. Verovatno je u njoj živeo Erdvulf, kralj Nortambrije (bila je jedna od sedam kraljevina anglosaksonske heptarhije u Engleskoj; prostirala se na teritoriji današnje severne Engleske i južne Škotske), koji je svrgnut 806, a umro 830. godine.

Edmund Sajmons, glavni istražitelj projekta, odrastao je u području okruženom pećinskim kućama.

"To su vrlo teške stvari za razumevanje i određivanje starosti, a mene su fascinirale celog života. Sećam se da sam sa jedne pao kada sam imao tri godine", rekao je.

Inače radi u inostranstvu, ali s obzirom na otežane okolnosti kada su u pitanju putovanja tokom poslednjih godinu dana, odlučio je da se "prepusti sebi i posveti projektu kako bi razjasnio šta su to tačno ove stvari". Projekat obuhvata 170 lokacija, ali u ovoj pećini "sve se jednostavno uklopilo na način na koji se to obično ne dešava kada su ovakve stvari u pitanju", rekao je Sajmons.

Galaxy

Znanstvenici u Sudanu otkrivaju tisuće drevnih grobnica rasutih poput ”galaksije u svemiru”

kassala
Brojne pogrebne građevine, uključujući drevne kamene gomile zvane tumuli (na slici), nalaze se u sudanskoj regiji Kassala. Koristeći satelitske snimke, istraživači su počeli razumjeti njihov opseg i raspored
kassala
Dvoetažna qubba, kupolasti mauzolej koji se koristi u islamskim kulturama, u Kasali, istočni Sudan
Poznato je da se u sudanskoj regiji Kassala nalaze brojne pogrebne građevine, poput drevnih kamenih gomila i islamskih kupolastih mauzoleja, građenih generacijama, predstavljajući različite kulture. Međutim, njihovo udaljeno mjesto učinilo je izazovnim proučavanje njihovih tajni.

Metoda dizajnirana za kozmologiju primijenjena je na topografsko istraživanje tisuća fascinantnih srednjovjekovnih islamskih grobnica u istočnom Sudanu, navodi se u radu objavljenom 07. srpnja u časopisu PLOS One.

U pokušaju rasvjetljavanja tajni pogrebnog krajolika prošaranog s oko 10 000 spomenika u regiji Kassala u istočnom Sudanu, tim stručnjaka sa Sveučilišta u Napulju L'Orientale i Sudanske nacionalne korporacije za starine i muzeje koristio se satelitskim snimkama.

Pregledani spomenici uključuju kamene gomile, "relativno jednostavne podignute građevine, raširene kroz afričku pretpovijest i povijest" i "qubbas", islamske grobnice i svetišta u panarapskom svijetu.

Star of David

Izrael predstavlja veliko otkriće iz doba Drugog hrama u Jeruzalemu

otkriće jerusalem
© AFP putem Getty ImagesDio strukture prvi je put otkriven u 19. stoljeću tijekom rada britanskog arheologa Charlesa Warrena
Izraelski arheolozi otkrili su u Jerusalimu raskošnu zgradu staru više od 2000 godina, u kojoj su svojevremeno verovatno dočekivani pripadnici elite i ugledni ljudi na putu ka obližnjoj Hramovnoj gori (danas džamija Esplanada).

Zgrada datira iz perioda Drugog hrama jevrejske istorije i verovatno je sagrađena oko 20. ili 30. p.n.e. U prvom veku naše ere, samo deceniju pre nego što su Rimljani uništili hram, Jerusalim je bio grad u procvatu, brujao je od hodočasnika i munjevito se gradio.

Pogled na njegov užurbani život pre nekih 2000 godina modernim posetiocima ponudiće nedavno otkrivena velika zgrada koja će uskoro biti deo staze kroz tunele Zida plača, objavile su u četvrtak Uprava za antikvitete i Fondacija za nasleđe Zida plača.

Map

Više od 100 tajanstvenih dječjih otisaka ruku pronađenih na zidu meksičke špilje na poluotoku Yucatan

špilja
U zabačenom dijelu džungle na poluostrvu Jukatan, skrivena podzemna pećina leži ušuškana ispod 15 metara visokog pamučnog drveta. Prije više od 1.200 godina na njenim zidovima majanska djeca ostavila su i danas vidljivi trag - 137 otisaka dlanova u crvenoj i crnoj boji.

Naučnici Nacionalnog instituta za antropologiju i istoriju otkrili su taj intrigantni primjer pećinske umjetnosti prije oko dvije decenije, ali su ga krili iz straha od vandalizma. Arheolog Serhio Groshean je tek nedavno počeo da publikuje otkriće.

Drugi nalazi u pećini uključuju uklesano lice i šest oslikanih reljefnih skulptura koje potiču iz približno istog perioda kao i otisci ruku.

"Dokumentovali smo materijal iz cijele pećine, ali dok se ne stvore uslovi da je otvorimo za javnost, držaćemo njenu lokaciju u tajnosti", izjavio je Groshean.

Kako su otisci dlanova mali, istraživači pretpostavljaju da su ih napravila djeca, i to kao dio obreda prelaska u odraslo doba.

Za neke kulture Maja, kao za i mnoga druga plemena srednjoameričkih domorodaca, pamučno drvo je sveto. To što se pećina nalazi u blizini tog drveta, moglo bi da objasni zašto je imala vjersku ili ceremonijalnu namjenu, navodi Groshean.

Dig

Drvena figura zmije, stara 4.400 godina, pronađena u Finskoj

drvena figura zmije
Drvena figura zmije s neolitičkog nalazišta Järvensuo 1, Antika (2021). DOI: 10.15184 / aqy.2021.79
Finska i ugarska kultura verovala je da šamani mogu da se pretvore u zmije. Međutim, tačna uloga retke praistorijske relikvije pronađene u blizini jezera u Finskoj zbunjuje naučnike. Da li je reč o statui, votivnom daru, alatki za pecanje?

Drveni štap u obliku zmije star nekih 4.400 godina pronađen je na neolitskom lokalitetu u blizini jezera na jugozapadu Finske. Štap dug 53 centimetra i prečnika oko 2,5 cm, napravljen je od jednog komada drveta.

"Videla sam mnogo neverovatnih stvari tokom istraživanja, ali me je ova figurina ostavila bez teksta", rekla je arheolog Satu Koivisto sa Univerziteta Turku koja je vođa tima na lokalitetu Jarvensuo gde je figura pronađena.

"Figurina je vrlo naturalistička i podseća na zmiju koja gamiže", naveli su arheolozi u studiji objavljenoj u žurnalu Antikviti.

Sonja Hukantaival, istraživač nordijskog folklora sa Turku akademije, koja nije učestvovala u studiji, podsetila je na uticaj zmija u religijama i magijskim obredima nordijskih kultura. "Rekla bih da je reč o otrovnici, po obliku glave i tela", rekla je ona.

Tačna uloga relikvije i dalje nije stopostotno utvrđena. Štap je možda bio ukras, šamanova palica, votivni dar a možda i alatka za pecanje budući da je jezero bilo jedno od omiljenih mesta ribara u praistoriji.

Arheolozi su naveli da im je trenutno prva hipoteza da je reć o artefaktu korišćenom u verskim obredima.