U oblasti gde se spajaju granice američkih država Kolorado, Juta, Arizona i Nju Meksiko, nekada je živeo Pueblo narod. Njihova društva su vekovima cvetala i propadala i ponovo se uzdizala, sve do konačnog kraja posle 800 godina postojanja.
Svaki put kada bi se oporavili, njihova kultura je bila transformisna. Ova promenjiva istorija vidljiva je u njihovoj grnčariji i fascinantnim naseljima od kamena i zemlje koja su stvarali. Neka tri veka, Pueblo narodi su bili organizovani kao matrijarhat.
Kao i druge civilizacije koje su propale, i nestanak ovih društava može se dovesti u vezu sa klimatskim promenama. Ali su Pueblo farmeri često uspevali da preguraju suše i nestašice hrane, što znači da je za njihov konačni kolaps odgovorno još nešto osim klimatskih promena, piše
Sajens alert.
Arheolozi su zbog toga odlučili da istraže šta se događalo sa ovim društvima pre 1400. godine. Analizom godova na drvenim gredama koje su korišćene za izgradnju naseobina, naučnici su uspeli da naprave vremensku lentu života Pueblo društava i njihove produktivnosti.
Vrhunci građevinskog perioda "zbijeni" su oko dobrih sezona kukuruza iako tada, u proseku, klimatski uslovi nisu bili ništa bolji nego inače. Novo istraživanje je pokazalo da su se ova društva relativno lako oporavljala posle pada u izgradnji, kao i da je pad proizvodnje često bio povezan sa znacima nasilja koji su otkriveni u njihovim naseobinama.
Slično sistemsko usporavanje može da se pronađe i kod drugih društava, na primer Evrope u neolitu i ono gotovo da nema nikakve veze sa klimatskim promenama.
Komentar: A neki bi pokušali da nas uvjere da je Kina ta koja prijeti svjetskoj stabilnosti: