Iako se činilo da zaljevske petromonarhije u regiji i svijetu djeluju jedinstveno, najnovija vijest potvrđuje velike nesuglasice unutar Zaljevskog vijeća za suradnju i monarhija Arapskog poluotoka.
Raskol među zaljevskim režimima
Zapravo je sve počelo 2014. godine, kada su prvo u ožujku Saudijska Arabija i Bahrein Muslimansko bratstvo proglasili terorističkom organizacijom, a u studenom iste godine su to učinili Ujedinjeni Arapski Emirati. Ranije, tijekom 2013. su to učinili Egipat i Sirija, a davne 2003. Rusija. Poznato je da je Katar, uz Tursku, naravno, jedan od glavnih sponzora ove terorističke hobotnice, osmišljene da u islamskom svijetu uspostavlja sustav samo naizgled političkog islama.

Sada su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, ali i Egipat, odlučili prekinuti diplomatske odnose i sve kopnene i zrakoplovne veze s Katarom, optužujući zemlju Perzijskog zaljeva da podupire terorizam i da se upliće u njihove unutarnje poslove.

Naravno, Egipat ima svoje razloge, dok Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein žele očuvati srednjovjekovni tiranski sustav vladanja i boje se da bi Muslimansko bratstvo moglo potaknuti nemire među populacijom, sve više nezadovoljnom politikom vladajućih režima.

Rijad je u ponedjeljak preuzeo vodstvo i potaknuo inicijativu prekida diplomatskih odnosa s Dohom, a druge zemlje su saudijski režim, koji je “pozvao sve bratske zemlje i tvrtke da učine isto”.

Katar je reagirao rekavši kako žali zbog “neopravdane” odluke, izvijestila je Al-Jazeera.

Saudijski dužnosnik je izjavio za državnu agenciju kako je zemlja odlučila “prekinuti diplomatske i konzularne veze s Katarom i zatvoriti sve kopnene, pomorske i zrakoplovne luke kako bi zaštitila svoju nacionalnu sigurnost od opasnosti od terorizma i ekstremizma”.

“Odlučna” mjera, priopćio je saudijski režim, uslijedila je zbog “grubih povreda od strane vlasti u Kataru posljednjih nekoliko godina”.

Ujedinjeni Arapski Emirati su diplomatima iz Katara dali 48 sati da napuste zemlju, navodeći njihovu “potporu, financiranje i prihvaćanje terorističkih, ekstremističkih i sektaških organizacija”, izvijestila je državna novinska agencija WAM, što se u najvećoj mjeri može odnositi samo na Muslimansko bratstvo.

Tiskovna agencija Bahreina je priopćila kako prekida veze s Dohom zbog “ustrajnosti Katara u udaru na sigurnost i stabilnost Bahreina i miješanja u njegove poslove”.

Egipat je optužio Katar da podupire “terorističke” organizacije, posebno navodeći Muslimansko bratstvo, zabranjeno u zemlji nakon svrgavanja predsjednika Muhameda Mursija.

U međuvremenu je saudijska “koalicija”, koja vodi rat protiv siromašnog Jemena, izjavila kako članstvo Katara u vojnoj koaliciji “prestaje”.

Mjera je donesena zbog prakse Dohe “koja jača terorizam i daje podršku teroristima organizacijama u Jemenu, uključujući Al-Qaedu i ISIL, te potporu drugim pobunjeničkim milicijama”.

Međutim, Pakistan, još jedan član saudijske “koalicije”, koji se nedavno pokušao udaljiti od antiiranske agende skupine, da zemlja nema plan za smanjenje ili prekid diplomatskih odnosa s Katarom.

Kriza je uslijedila tijekom i nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji prošlog mjeseca, koju je obilježilo potpisivanjem rekordnog sporazuma sa Saudijskom Arabijom o kupnji oružja vrijednog 110 milijardi dolara.

Američki državni tajnik Rex Tillerson je izjavio kako je posjet bio usmjeren na pokušaj da se Saudijska Arabija i druge arapske države u regiji “ujedine” s Izraelom i suoče se s Iranom.

Nakon Trumpovog posjeta su eskalirale napetosti između Rijada i Dohe zbog članka u katarskoj državnoj tiskovnoj agenciji u kojoj je emir Al-Thani citiran kako kritizira SAD, Saudijsku Arabiju i njihove klijentelističke države zbog pokušaja da izazovu napetosti s “islamskom silom” Iranom.

Katarska vlada je brzo izbrisala članak, rekavši “kako je državna agencija bila hakirana”, ali službeni demanti nije uspio zaustaviti razdor između zaljevskih monarhija.

Saudijski mediji tada su tada napali Katar, optužujući ga za “izdaju” ostalih arapskih zemalja, osobito u vrijeme kada su pokušali uspostaviti “jedinstvo protiv Irana” u Rijadu.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati su blokirali katarske medije, a Egipat je to učinio i prije službenog prekida odnosa.

Katarski ministar vanjskih poslova Mohammed bin Abdulrahman Al-Thani je kasnije rekao kako se zemlja našla na udaru “neprijateljske medijske kampanje s kojom će se suočiti”.

Katar je i mjesto koje je dom stožera Središnjeg zapovjedništva američke vojske s oko 10 000 američkih vojnika, a dugo se suočava s kritikama svojih arapskih susjeda zbog podrške Muslimanskom bratstvu, koje još jedino potporu ima iz Turske.

Neki zapadni dužnosnici su također optužili Katara da dopušta ili čak potiče financiranje ekstremista poput podružnice Al-Qaede u Siriji, poznatoj kao poznatoj kao Al-Nusra Front. Saudijska Arabija i UAE su iznijeli slične optužbe i rekli kako Doha podupire islamističke terorističke skupine i potiče suparništvo među susjedima za utjecaj u regiji.

Naravno, optužbe ostalih zaljevskih monarhija da Katar podupire teroriste u Siriji i šire su utemeljene i ima brojnih dokaza o aktivnostima Dohe u tom smislu, ali čuti saudijski režim kako nekog optužuje za poticanje i financiranje terorizma da nije tragično, bilo bi smiješno.

Nedavna izvješća sugeriraju da su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati podijeljeni oko njihove uloge u Jemenu u kojem se već više od dvije godine vodili rat protiv jemenskog naroda.

U nedavnom intervjuu za Middle East Eye je saudijska marioneta i odbjegli predsjednik Jemena, Abd Rabbu Mansour Al-Hadi optužio UAE da u Jemenu djeluje “okupacijska sila, a ne osloboditelj”.

Vojska UAE se tiho se širi s bliskog istoka na Afriku, gdje pomaže Egiptu u borbi proziv islamističkih skupina u Libiji. No, jemenski izvori su otkrili da su Ujedinjeni Arapski Emirati pokušali uspostaviti kontrolu nad strateškim otokom Socotra u arapskom moru, koje je Hadi dao u koncesiji, odnosno, “iznajmio za najmanje jedno stoljeće”.

Napetosti koje su sada eskalirale, osim uplitanja Muslimanskog bratstva u režime Arapskog poluotoka, sve uz podršku Dohe, posljedica su i sve lošijeg stanja na terenu u borbama u Jemenu i drugim bojištima, gdje se nekada savezničke terorističke skupine koje podupiru Saudijska Arabija i Katar sve više bore jedne protiv drugih, a saudijska koalicija ne uspijeva slomiti otpor siromašnog Jemena.

U svakom slučaju, na ovaj raskol treba gledati kao pozitivan rasplet događaja, jer se nedavno u Rijadu planirala uspostaviti vojna koalicija od preko 30 000 vojnika Zaljevskog vijeća za suradnju muslimanskih zemlja koje bi htjele pristupiti savezu, a cilj je bio pod američkim zapovjedništvo ući u južnu Siriju. Egipat je još tijekom sjednice izjavio kako je spreman na sve koalicije u borbi protiv terorizma, ali ne i na onu koja će napasti sirijsku vladinu vojsku.

Sada su prekinuti diplomatski odnosi Saudijske Arabije, UAE, Bahreina i Egipta s jednom od ključnih zemalja u “Arapskom proljeću” i koja od 2011. financira broje terorističke skupine ranije u Libiji i Siriji, ali i Egiptu i Tunisu.

Saudijski režim se panično boji da bi Muslimansko bratstvo moglo potaknuti narod na prosvjede, a ako bi u Bahreinu, koji je najslabija karika, pao režim obitelji Al-Khalifa, nitko ne bi mogao spriječiti domino efekt i pobunu u istočnom dijelu Saudijske Arabije, koja bi zemlju mogla dovesti do raspada.

Dakle, kao što smo rekli, prekid diplomatskih odnosa među susjednim zemljama obično ne pridonosi miru i stabilnosti regije, ali u ovom slučaju treba sagledati pozitivne posljedice ove svađe, koja je odraz nervoze i međusobnih optuživanja u Zaljevskom vijeću za suradnju zbog propasti planova koji su se počeli provoditi 2011. godine, kada su zaljevski šeici vjerovali da će zagospodariti prostorima od Tunisa i Libije, preko Egipta i Sirije sve do granica s Iranom. Sada, kada plan nije uspio, kreće se s međusobnim optužbama i traži se najveći krivac, koji u ovom trenutku prepoznat u Kataru.