© EPA
Prvi je bio onaj u Turskoj, jednako važan za američku upravu, kada su se ljudi na poziv predsjednika Erdogana odazvali i izašli na ulice, zaustavivši velike snage turske vojske, koje su potpomognute zrakoplovstvom, pokušale svrgnuti turskog predsjednika i vladu.
U Caracasu je, kako se saznaje, cilj bio zauzeti zrakoplovnu vojnu bazu "La Carlotta", gdje bi se potom, navodno prema planu iskrcali strani plaćenici i zauzeli državne institucije u glavnom gradu, televiziju i radio, a zadnji korak je trebao biti uhićenje Madura i njegovih suradnika u predsjedničkoj palači Miraflores.
Prevrat je umro prije nego je počeo - Nije imao podršku ni vojske, ni naroda
Zapravo, dovoljno je pogledati službeni račun na Twitteru Juana Guaidóa, gdje su objavljene fotografije jučerašnjih okupljanja oporbe, koje je nakon propalog vojnog udara sazvao sa skrivenog mjesta negdje u istočnom Caracasu.
Točno je da su se jučer, za "Praznik rada", diljem Venezuele održale manifestacije oporbe. Bilo je nereda i 230 uhićenih, te dvoje mrtvih, ali s obzirom na okolnosti dva dana prevrata i da prvi dan nije bilo mrtvih, iako su naoružane pristaše Guaidóa s nadvožnjaka Altamira ranile pet vojnika, ove brojke iznova dokazuju da vojska, Nacionalna garda i tajne službe odane legitimnoj vladi i da kontroliraju situaciju.
Sam Juan Guaidó se jučer nakratko pojavio pred nekoliko tisuća pristaša na trgu u istočnom Caracasu na kojem se krajem siječnja proglasio "privremenim predsjednikom Venezuele", ali na tom mjestu jedva da se može okupiti nekoliko tisuća ljudi, a vlasti su namjerno izbjegle poslati snage sigurnosti da ga uhite, kako bi se izbjegli sukobi.
Zanimljivo je da je Gaudio na svom Twitteru objavio fotografije s masovnog skupa održanog 25. travnja, koje je tada objavio kanal Cadena3 i prikazao skup kao da je održan jučer, a jedina fotografija jučerašnjeg skupa je ova spomenuta, što znači da se kriomice pridružio svojim pristašama i potom nestao.
Fotografija Juana Guaidóa s jučerašnjeg skupa oporbe u istočnom Caracasu
Nakon propalog prevrata je američki predsjednik Donald Trump za Fox Business odgovorio na pitanje što bi učinio ako bi venecuelanski opozicijski vođa bio uhićen ili ubijen? Trump je izrazio nadu da se to neće dogoditi, te dodao kako bi akcije Guaidóa i trenutni razvoj situacije "trebale razmatrati u skladu s ustavom". Američkim, naravno. "Mogli bismo mu malo pomoći, možda i malo više", rekao je predsjednik Trump i pozvao stanovništvo da se pridruži državnom udaru kako bi se svrgnuo Maduru, ali u Venezueli nije došlo do nikakvog ustanaka.
Navečer je Maduro poslao prvu poruku zemlji i proglasio poraz "male skupine koja je započela sukob".
U Caracasu i Venezueli je nakon pokušaja državnog udara uglavnom mirno. Radikalni oporbeni sektori nisu dobili ni potporu oružanih snaga, niti su ljudi izašli na ulice kako bi podržali pokušaj državnog udara samoproglašenog predsjednika Juana Guaidóa i bjegunca Leopolda Lopeza. Ljudi su na ulicama marširali prema palači Miraflores kako bi poduprli ustavnu vladu Nicolasa Madura.
Nije bilo ni državnog udara, niti društvene eksplozije. Možda se može govoriti o još jednoj "false flag" operaciji, gdje se najavljeni protagonisti, vojska i narod, nisu pojavili.
Državni udar je po definiciji naglo i nasilno oduzimanje političkih ovlasti legitimnoj vladi, čime se krše zakonske norme pravila sukcesije. Razlikuje se od pojmova revolta, ustanka, pobune, puča, revolucije ili građanskog rata. Državni udar tehnički mora paralizirati državu i zauzeti strateške točke kao što su komunikacije, usluge i ceste, kopno i more. Ništa od ovoga se nije dogodilo.
Enrique Ochoa Antich, vođa oporbenog Pokreta za socijalizam (MAS), napravio je točnu analizu:
"Danas je došlo do novih neodgovornih akcija ekstremista. Nema puča. Čak ni izjave vojske nisu stigle. Objava operacije je bila više ili manje smiješna. Sada će oporba pregovarati još slabije, a Maduro slobodnije. Nikada prije nam nije bio potrebniji dijalog i referendum".Ovaj državni udar je sličniji operaciji komunikacije širokog spektra, pokušavajući nametnuti kolektivni imaginarij putem medijima i intervencionističkom podrškom kako bi se provela nevjerodostojna "vojna pobuna".
Lokalni i međunarodni televizijski kanali su emitirali stare snimke o napadu na bazu "La Carlotta" iz 2014. godine, stvarajući scenarij sličan onome u Tripoliju u Libiji. Taj je manevar bio koncentriran na raskrižju i cestovnoj petlji Altamira, općina Chacaou, povijesno područje nasilja, terora i destabilizacije antivladinih sektora.
Guaidó je zatražio da se demonstracije prenose uživo, stvarajući šok koji bi omogućio da se manevar održi.
Još jedna psihološka operacija bila je lažna objava podrške državnom udaru generala Ornelasa Ferreire. Neki analitičari drže da se priča o državnom udaru preuveličavala kako bi ljudi izašli na ulice i opravdala inozemna intervencija. Leopoldo Lopez se pojavljuje kao pravi lokalni operater plana, koji je na kraju propao.
Podsjetimo da je u travnju 2002. došlo do državnog udara protiv predsjednika Huga Chaveza, uz potporu starih aktera, poslovnih ljudi, dijela crkve i vlada Sjedinjenih Država, Španjolske i Kolumbije. Rezultat je bilo kratko predsjedanje poduzetnika Carmone Estange, ali samo 47 sati. Ljudi su htjeli natrag svog ustavnog predsjednika.
Ono što je očigledno u ovom pokušaju jeste da je dio postrojbi koje su stigle u vojnu bazu "La Carlotta" bila grupa narednika Nacionalne garde i agenta Bolivijske nacionalne obavještajne službe (SEBIN), koji su došli na petlju Altamira, na istoku glavnog grada, bastionu opozicije, kako bi dobro vidjeli prave ciljeve, pogotovo kad se pojavio Juan Guaidó i bjegunac Leopoldo Lopez. Iako je Diosdado Cabello tvrdi da među napadačima nema pripadnika službe SEBIN, smjena zapovjedništva i postavljanje novog, što je učinio Maduro, potvrđuje vijest da su vrhu ključne tajne službe zemlje ispod radara prošli njezini agenti koji su radili za Guaidóa.
U zoru je predsjednik Nacionalne ustavotvorne skupštine Venezuele Diosdado Cabello izjavio da "nijedan vojni objekt u zemlji nije zauzet, a oni koji su bili na petlji Altamire nisu zauzeli bazu La Carlota", što je bila istina.
U međuvremenu je ministar obrane general Vladimir Padrino napomenuo da su Bolivarske nacionalne oružane snage (FANB) bile čvrste u obrani nacionalnog ustava i legitimnih vlasti. Sve vojne postrojbe raspoređene u osam regija integralne obrane izvještavaju o normalnom stanju u vojarnama i vojnim bazama pod zapovjedništvom svojih zapovjednika.
"Pseudopolitičke vođe koje su se stavili na čelo ove subverzije koristili su vojnike i policiju s ratnim oružjem na javnom prostoru u gradu kako bi posijali teror", rekao je ministar na Twitteru.
Padrino se žalio da je pukovnik Jerson Jiménez Báez, načelnik operacija 43. bojne Nacionalne garde, ustrijeljen u vrat na autocesti Fajardo, optužujući za ranjavanje vođe opozicije.
Gledano u širem kontekstu, nijedan političar ne poduzima takav korak ako nema konkretnu unutarnju i stranu potporu. Ovo je bila očajnička akcija Guaidoa, na koju su ga praktički prisilili Trumpova administracija i zemlje koje su tražile da napravi korak više.
Sljedećih nekoliko sati bit će presudno za blisku budućnost Venezuele, grmio je vođa opozicije, ali se sada svi ograđuju od njega.
Politički poraz Guaidóa je ogroman
Radikalna opozicija, koju je predvodila visoka i viša srednja klasa, bila je svjesna da će marš planiran za 1. svibnja biti neuspjeh, zbog čega su igrali na posljednju kartu. Dan prije su oslobodili su iz kućnog pritvora Leopolda Lopeza, osuđenog na 14 godina zatvora kao poticatelj desetke ubojstava tijekom uličnog terora 2014.
Sve je izgledalo kao kraj "momenta Guaidó". Htjeli su stvoriti privid da su na ulice izašli s vojskom, iako je to bila mala skupina narednika Nacionalne garde, ali grad nije odgovorio na poziv. Službene izjave o pokretanju operacije su došle ubrzo nakon što je čelnik opozicije Leopoldo Lopez oslobođen iz kućnog pritvora od strane oporbenih snaga, a potom se pojavio u videu u društvu Juana Guaidóa, blizu baze "La Carlotta", okružen skupinom dezertera.
Leopoldo Lopez je na svom Twitteru izjavio je da je "započela konačna faza prestanka uzurpacije, Operacija Sloboda". Također je rekao da ga je "oslobodila vojska po ustavu i naredbi predsjednika Guaidóa".
Samoproglašeni "privremeni predsjednik" je rekao kako je s glavnim vojnim jedinicama započeo završnu fazu "Operacije Sloboda", navodeći da je njihova borba uvijek bila "po ustavu i nenasilna". Guaidó je u zaključku pozvao ljude Venezuele "da zajedno izađu na ulice, te da podrže demokratske snage i vrate zemlji slobodu".
Imao je potporu i Henriquea Caprilesa Radonskog, dvostrukog predsjedničkog kandidata oporbe.
"Zemljama koje podupiru obnovu demokracije u našoj Venezueli poručujem da vrijeme da podrže naš cilj u ovom ključnom satu. Našim ljudima poručujem da je vrijeme za mobilizaciju. Dođite, Venecuelanci, Operacija Sloboda je u našim rukama", poručio je Henrique Capriles Radonski.
Možda je operacija bila dobro isplanirana, ali je nedostajala temeljna komponenta: narodna podrška.
Kolumbijsko uplitanje
Venezuela je posljednjih mjeseci podvrgnuta međunarodnoj opsadi, najviše iz Sjedinjenih Država i Kolumbije. To nije slučajnost, što potvrđuje dolazak američkog generala Van McCartya u Bogotu, gdje je s kolumbijskim zapovjednicima analizirao situaciju u pograničnom području s Venezuelom, dok je kolumbijski predsjednik Ivan Duque potvrdio da je Kolumbija i iza ovog pokušaja državnog udara.
"Pozivamo vojsku i građane Venezuele da budu na pravoj strani povijesti, da odbace Madurovu diktaturu i uzurpaciju, da krenu u borbu za slobodu, demokraciju i institucionalnu obnovu na čelu s predsjednikom Narodne skupštine Guaidóom", poručio je Ivan Duqe.
Carlos Holmes Trujillo, kolumbijski ministar vanjskih poslova, zatražio je hitan sastanak Grupe Lima, kako bi razgovarali o novoj situaciji u Venezueli.
"Tražim od svih članova grupe Lima da nastave našu zadaću danas i podrže povratak demokracije i slobode u Venezueli i zajednički dogovorimo hitan sastanak", kazao je Trujillo.
Za razliku od drugih čelnika koji su podržavali ustavnog predsjednika, kao što su Andrés Manuel López Obrador, Evo Morales i Miguel Díaz Canel, argentinski Mauricio Macri podržao je Guaidóa i Lopeza, te izjavio kako očekuje "odlučujući trenutak" svrgavanja vlade u Venezueli. Predsjednik desničarske Narodne stranke, Pablo Casado, poslao je poruku oduševljenja zbog oslobađanja Leopolda Lopeza, te rekao da je razgovarao s njim kako bi razgovarao o pristupanju njegova oca na listu za izbore za Europski parlament.
Međutim,španjolska vlada je jasno odbacila državni udar.
"Mora biti jasno da Španjolska ne podržava vojni udar", priopćeno je iz Madrida.
Novi napad je bio čin medijske propagande, bez podrške vojske i naroda. To je bio neuspjeli udar, pobačeni državni udar ili mrtvi prevrat, zovite ga kako hoćete. Zapravo, za razliku od pobačaja, bio je bez ikakvih znakova života.
Zaista je nevjerojatno da CIA nije predvidjela ovakav razvoj situacije i rezervne varijante. Sada se svi uglas ograđuju, izražavaju žaljenje, Washington i dalje prijeti vojnom intervencijom, ali ne sa svojim snagama i slično.
Američki državni tajnik Mike Pompeo je otišao tako daleko da je rekao kako ministar obrane Vladimir Padrino i još dva najviša dužnosnika Venezuele pregovaraju s Guaidóom i da će uskoro prijeći na njegovu stranu.
"Još je vrlo važno da ove tri osobe iz Madurovog režima, koje već tri mjeseca razgovaraju s oporbom, ispune svoje obveze, da se postigne mirna tranzicija vlasti od Madurove klike do glavnog zapovjednika Juana Guaidóa. Svi su se složili da Maduro mora otići. Oni trebaju djelovati danas poslijepodne kako bi se ostale vojne snage mogle slijediti predsjednika", rekao je na početku očajničke akcije Mike Pompeo, ali se pokazalo da je lagao.
Na kraju je lavinu laži izrekao i John Bolton, a za propali prevrat su na kraju optužili Rusiju i Kubu. Kinu je ovaj put Washington poštedio, jer pod svaku cijenu mora sklopiti trgovinski ugovor s Kinom, jer od ishoda pregovora ovisi budućnost američke ekonomije.
Opstanak Sjedinjenih Država kao carstva se može dogoditi samo kroz uništenje aktera koji predstavljaju prepreku njegovim interesima, a "chavizam" predstavlja najveću prijetnju američkoj hegemoniji u cijeloj Zapadnoj hemisferi.
S druge strane, laž da su Kuba i Rusija glavni oslonac Madurove vlade će se intenzivirati, uz očekivanja novog kruga sankcija i embarga u narednim danima. Iako je Venezuela izbjegla građanski rat, a vjerojatno neće biti ni izravne američke intervencije, iako nepravilan, rat će se i dalje voditi na ekonomskom planu, a on nije ništa manje opasan. No, to je priča koja traje od 1999. i dolaska Chaveza na vlast i nema veze s uličarskim predsjednikom Juanom Guaidoom.
Cadena3 / Twitter/J.Guaido
Komentar: Pogledajte i: Pokušaj twitter državnog udara u Venezueli propao, Guaido skriven poziva na nastavak "borbe za slobodu"