sunčev sustav
Prema najnovijem istraživanju, Jupiter je odgovoran za to što je Venera danas uzavreli i negostoljubivi planet s oblacima punima kiseline.

Da nije bilo uplitanja ovog plinovitog diva, Venera je mogla imati sasvim ugodnu klimu koja je mogla podržavati razvoj života. Naime, nova studija sugerira da je gravitacijsko polje Jupitera gurnulo Veneru bliže Suncu, pri čemu je došlo do efekta staklenika nakon čega su isparili svi oceani.

Sada je na Veneri dnevna temperatura toliko visoka da bi se moglo rastopiti olovo, a atmosfera je gusta i otrovna, ispunjena ugljikovim dioksidom. Planet je pun žućkastih oblaka punih sumporne kiseline.

Radi se o najtoplijem planetu u našem Sunčevom sustavu, iako je Merkur bliži Suncu. Temperature na Veneri se kreću oko 465 stupnjeva Celzijevih.

Čudna orbita Venere

Znanstvenici su putem računalnog modela koji je pratio razne položaje planeta u Sunčevom sustavu otkrili kako bi Venera imala točno takvu orbitu kakvu ima danas da ju je u nju "gurnuo" Jupiter kada se odmaknuo od Sunca prije otprilike milijardu godina, piše Science Alert.

"U skladu s migracijama Jupitera, Venera je prolazila kroz dramatične klimatske promjene. Prvo se sve više zagrijavala, a zatim hladila i izgubila oceane", objasnio je astrobiolog Stephen Kane sa Sveučilišta Kalifornija.

Venera, naime, ima vrlo jednoličnu i kružnu orbitu oko Sunca, što je neobično jer većina planeta ima eliptičnu orbitu pri kojoj udaljenost od Sunca varira tijekom godine. Znanstvenici smatraju da je Venera imala mnogo gostoljubiviju klimu kada joj je orbita bila više eliptična.

Jupiter je izuzetno velik planet i ima dvostruko veću masu od svih planeta u Sunčevom sustavu zajedno, stoga nije ni čudo da je njegov razvoj utjecao na putanje i klimu drugih nebeskih tijela.

Život na Veneri

Ako je na Veneri u prošlosti postojao život, vjerojatno nije preživio ovakvu klimatsku promjenu, smatraju znanstvenici. Iako je nedavno otkriveno da u atmosferi Venere ima tragova plina fosfina, što može ukazati na postojanje života, stručnjaci su skeptični jer bi u tom slučaju mikrobi morali preživljavati paklene uvjete tijekom posljednjih milijardu godina.

"Vjerojatno postoje neki drugi procesi koji objašnjavaju pojavu fosfina", rekao je Kane.

Istraživanje naziva Could the Migration of Jupiter Have Accelerated the Atmospheric Evolution of Venus? objavljeno je u časopisu Planetary Science Journal.