neandertalci
© S. Plailly/E. Daynes/Science Photo Library
Suprotno uvriježenom vjerovanju, istraživanje neandertalaca nastoji pokazati intelektualnu blizinu ove vrste s onom suvremenih ljudi.

Istraživanje objavljeno 2013. godine već je predložilo hipotezu prema kojoj su neandertalci imali jezik, a nedavno je istraživanje njihove sposobnosti sluha upravo pokazalo da su "neandertalci razvili slušne sposobnosti sposobne da uključe i sustav glasovne komunikacije jednako učinkovite poput modernog ljudskog govora ".

NEANDERTALCI SU IMALI STVARNE INTELEKTUALNE KAPACITETE

Prije deset godina, tim s Instituta Max Planck u Leipzigu predvođen Svanteom Pääbom sekvencirao je svoj genom i otkrio da moderni ljudi imaju mali udio neandertalskih gena, pokazujući da je došlo do hibridizacije između obje vrste. Tijekom posljednjeg desetljeća mnoga su otkrića omogućila bolje razumijevanje njihovih brojnih intelektualnih sposobnosti (kao što je, na primjer, sposobnost samoliječenja). Najnovije istraživanje odnosi se na njihovu sposobnost komunikacije, što je središnje pitanje u proučavanju ljudske evolucije.

Ovog ožujka, članak objavljen u znanstvenom časopisu Nature pokazuje kako je tim istraživača modelirao i vanjska / srednja uha modernih ljudi, neandertalaca i drugih starijih hominida (s paleolitskog nalazišta Sima de los Huesos) kako bi analizirao raspon frekvencija na koje je uho osjetljivo.

Koristeći ovu tehniku, koja mjeri sposobnost emitiranja zvučnih frekvencija, istraživači su otkrili da neandertalci mogu izgovoriti samoglasnike, a kao rezultat toga mogli su uključiti više informacija u govorni signal. U stvari, dok neljudski primati i sisavci imaju komunikaciju zasnovanu na suglasnicima, neandertalci su imali komunikaciju jednako složenu i učinkovitu kao suvremeni ljudski govor.

NEANDERTALCI SU IMALI SPOSOBNOST OPAŽANJA I STVARANJA GOVORA, ALI BILI SU MANJE MEĐUSOBNO POVEZANI OD HOMO SAPIENSA

Iako nekoliko istraživanja potvrđuje hipoteze prema kojima su neandertalci imali razvijene kapacitete poput Homo Sapiensa, druga istraživanja objašnjavaju osobitosti njihovog ponašanja koja bi mogla objasnila njihov "nestanak". Rebecca Wragg Sykes u svojoj knjizi "Život, ljubav, smrt i umjetnost neandertalaca" sintetizira istraživanje koje objašnjava zašto su, unatoč sličnoj genetici, skupine Homo sapiensa bile puno međusobno povezane. Kraj neandertalaca bio je, prema njezinim riječima, mješavina tehnološkog nedostatka, klimatskih promjena i društvenosti.

SUVREMENI LJUDI MOGU IMATI DO 4 % NEANDERTALSKIH GENA

Neafrički ljudi imaju između 1 % i 4 % neandertalskih gena. Doista, neandertalci nisu izumrli, već su se asimilirali u sve veću populaciju Sapiensa.

Ti su podaci vidljivi u genetskim istraživanjima, poput onih koja pokušavaju razumjeti potencijalne uzroke teških oblika Covida-19. Iako je istraživanje iz rujna 2020. identificiralo genetsku regiju (kromosoma 3) naslijeđenu od neandertalaca, što povećava rizike od razvoja teškog oblika Covida-19, drugo novije istraživanje (iz siječnja 2021.) isti tim istraživača identificirao je još jednu genetsku regiju (kromosom 12) naslijeđenu od neandertalaca, što bi umjesto toga utjecalo na imunološki odgovor tijela na RNA viruse, smanjujući rizik od teške infekcije Covida-19 za 22 %, kao i na druge viruse poput hepatitisa C ili virusa zapadnog Nila.

Autor (i): FranceSoir