american psycho
© web
Slavni kanadski forenzički psiholog Robert Hare, danas 87-godišnjak, cijeli je život posvetio proučavanju i pokušaju razumijevanja psihopatije, jednog od najfascinantnijih i najopasnijih poremećaja ponašanja u ljudskoj zajednici.

Radio je kao zatvorski psiholog. Procijenio je na stotine kriminalaca, uključujući neke od najozloglašenijih kanadskih psihopata. Sama riječ "psihopat" postala je sinonim za određenu vrstu zla: označava specifičnu vrstu lukavih, krvožednih grabežljivaca kojima nedostaje empatije, grižnje savjesti i kontrole impulsa, koji spremno krše društvena pravila i iskorištavaju druge kako bi dobili ono što žele.

Psihopati su sposobni za najgnusnije zločine, no često su toliko šarmantni i manipulativni da se godinama, a možda i cijeli život, mogu skrivati ​​iza dobro kultivirane maske normalnosti. Samo oni koji su uhvaćeni postaju poznata imena, kao što je to, primjerice, bio serijski ubojica Ted Bundy.

Upravo je Hare, istražujući sustavno tu vrstu poremećaja, došao do zaključka da je 1 od 100 ljudi psihopat, što često prolazi ispod radara budući su te osobe sklone stapanju s okolinom, poput hladnokrvnih kameleona. Znamo da psihopati čine 15 do 20 posto zatvorske populacije, najmanje 70 posto nasilnih prijestupnika i značajnu većinu serijskih ubojica i seksualnih prijestupnika. Znamo i da ih je teško liječiti konvencionalnim metodama; djelomično zato što rijetko traže liječenje. Ipak, postoji tri puta veća vjerojatnost da će biti pušteni na slobodu i gotovo tri puta brže dobivaju uvjetnu slobodu nego njihovi nepsihopatski kolege. S pojavom neuroznanosti, saznali smo da je mozak psihopata netipičan, što je neke stručnjake navelo da psihopatiju nazovu neurorazvojnim poremećajem, sličnom autizmu, koji se može dijagnosticirati čak i kod male djece.


Savršena maska razumnosti

Hare je 1980. razvio test za istraživače, koji je službeno poznat pod nazivom Revidirana lista za provjeru psihopatije (PCL-R). Taj test je javno objavljen 1991. godine. On je sada zlatni standard koji koriste istraživači, forenzičari kliničari i pravosudni sustav kako bi identificirali karakteristične osobine i ponašanje koje psihopate čini jezivo jedinstvenim.

Hare se povukao 2000., kada je zatvorio svoj poznati laboratorij za istraživanje psihopatije na Sveučilištu British Columbia (UBC). Nakon povlačenja, ostao je dugo aktivan na različite načine, a stvorio je i varijacije PCL-R za procjenu mladih i djece koja pokazuju rane znakove psihopatije. Također je svoj pogled usmjerio na korporacije. Utvrdio je da su do 4 posto korporativnog osoblja psihopati.

Što tjera ove ljude na takvo ponašanje? Kako možemo zaštititi društvo od njih?

Hare je posvetio više od 50 godina hrvanju s tim pitanjima, počevši od vremena kada nismo ni imali sažetu definiciju psihopata. Izraz je skovan sredinom 1800-ih iz grčkih korijena psyche i pathos, što znači "bolestan um" ili "pateća duša". U to doba, takvo stanje se obično smatralo vrstom moralnog ludila. No, to će se početi mijenjati sredinom 20. stoljeća, kada je psihijatar Hervey Cleckley objavio The Mask of Sanity, opisujući portrete likova psihopata koji su bili pacijenti Sveučilišne bolnice Georgia.

Cleckley je psihopate nazvao "zaboravljenim čovjekom psihijatrije". Shvatio je da su mnogi bili nasilni kriminalci, ali čak su i ponavljači bili skloni samo kratkom zatvoru, ili su bili pušteni iz psihijatrijskih bolnica jer su bili dijagnostički razumni, pokazujući "savršenu masku istinskog razuma, besprijekornu površinu koja ukazuje na snažno mentalno zdravlje".

Nažalost, liječnička zajednica uvelike je ignorirala Cleckleyjeve nalaze. Do kasnih 60-ih, biblija psihijatrije, Dijagnostički i statistički priručnik (DSM), zamijenila je "psihopatsku osobnost" s "antisocijalnim poremećajem osobnosti", koji još uvijek nije uključivao karakteristične psihopatske osobine poput nedostatka empatije i bešćutnosti. Ova DSM klasifikacija traje i danas, premda je većina psihopata dijagnostički asocijalna, dok većina ljudi s antisocijalnim poremećajem osobnosti nisu psihopati.

Hareov put u istraživanje psihopatije dogodio se slučajno i stjecajem okolnosti. Radio je na Sveučilištu Oregon Hare, no zbog problema sa zdravljem njegove supruge, vratio se u Kanadu. Prvi posao kojeg je mogao dobiti, bio je onaj psihologa u zatvoru Britanske Kolumbije, na periferiji Vancouvera. Hareov primarni posao uključivao je procjenu zatvorenika, korištenje dostupnih alata u rasponu od testova osobnosti do Rorschachovih mrlja tinte, od kojih su sve bile znanstveno nepouzdane i, kako je ubrzo otkrio, mnogo manje korisne od uvida zatvorskih čuvara. Bio je instaliran u udaljenom dijelu zatvora, zbog čega je tipka za paniku iznad njegovog stola bila beskorisna. U prvih sat vremena susreo se sa svojim prvim psihopatom, zatvorenikom kojeg je u svojim radovima zvao Ray.

"Bio je izuzetno grabežljiv, gledao me kao da sam hrana", ispričao je Hare. Ray je izvukao grubi, ručno izrađeni nož i mahnuo njime prema Hareu. Kad se Hare suzdržao od pritiskanja tipke za paniku, Ray je rekao da planira upotrijebiti svoje oružje na drugom zatvoreniku. Hare je smatrao da ga Ray testira, pa je odlučio ne prijaviti zatvorenika ili krijumčareno oružje drugom osoblju. Srećom, Ray nije izvršio prijetnju, ali Hare je ubrzo shvatio da ga je Ray uhvatio u svojevrsnu zamku, uvjeravajući ga da napusti zatvorska pravila radi kliničkog odnosa.

Tijekom Hareova osmomjesečnog boravka u zatvoru, Ray je uspio uvjeriti Harea i da mu trebaju razni zatvorski poslovi; između ostalog i onaj u auto trgovini, što je Harea i njegovu obitelj umalo koštalo života. Kada je krenuo na jedno sveučilište da bi završio doktorat, dok su se on i njegova obitelj vozili niz brdo, otkazale su im kočnice. Srećom, stigli su do servisne postaje, gdje je mehaničar otkrio da je kočni vod namješten tako da sporo curi.

Hareu je laknulo što je pobjegao u akademski svijet. Naišao je na Cleckleyevu knjigu, a u njegovim detaljnim portretima likova, prepoznao je Raya, posebice njegovu sposobnost šarmiranja inače razumnih ljudi. Zatvorenikov uglađeni tip osobnosti postao je zagonetka kojoj će Hare posvetiti svoj poslovni život, pokušavajući je riješiti.

Ako ste radoznali i ne bojite se rezultata, pokušajte riješiti Hareov čuveni test i saznati imate li i vi psihopatskih osobina. Pitanje pod brojem 16. vjerojatno se može osuvremeniti pa umjesto "brakova" može stajati i "veza". Sretno!

Hareov test

Naputak: 0 označava da se na vas tvrdnja uopće ne odnosi, 1 da se donekle odnosi, a 2 da se navedena tvrdnja na vas potpuno odnosi.

1. Blagoglagoljivi ste i imate površan šarm
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
2. Imate grandiozan osjećaj vlastite vrijednosti
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
3. Imate potrebu za stimulacijom koja bi otklonila dosadu
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
4. Patološki ste lažov
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
5. Lukava ste i manipulativna osoba
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
6. Ne osjećate kajanje ili krivnju
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
7. Imate mali raspon osjećaja
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
8. Nedostaje vam osjećaj empatije
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
9. Živite parazitskim životnim stilom
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
10. Imate slabu kontrolu nad vlastitim ponašanjem
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
11. Promiskuitetna ste osoba
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
12. Imali ste problematično ponašanje tijekom djetinjstva
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
13. Nemate realističnih dugoročnih planova
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
14. Neodgovorni ste
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
15. Ne prihvaćate odgovornost za svoje postupke
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
16. Imali ste veći broj kratkoročnih brakova
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
17. Bili ste maloljetni delinkvent
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
18. Opozvan je vaš uvjetni otpust
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
19. Skloni ste ponašanjima koja su zakonski kažnjiva
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
20. Impulzivni ste
  • Ova me tvrdnja uopće ne opisuje 0
  • Ova me tvrdnja donekle opisuje 1
  • Ova me tvrdnja potpuno opisuje 2
Ako imate 0 do 5 bodova najvjerovatnije niste psihopat. Ako imate 6 do 29 bodova mogli biste imati neke karakteristike psihopata. Ako imate 30 do 40 bodova vi ste psihopat.