© pexels
Svirate li neki instrument, mogli biste imati iznenađujuće koristi od te aktivnosti. Istraživanja su pokazala da redovito sviranje glazbenog instrumenta može povećati volumen moždanog tkiva te poboljšati kognitivne vještine poput vizualnog pamćenja. Koristi su najizraženije ako glazbena obuka započne u ranoj dobi, ali mogu biti značajne i kada se instrumenti uče svirati u odrasloj dobi.
Mozartov efekt
Prije otprilike 30 godina, psiholog Rauscher i suradnici objavili su studiju o djeci u prestižnom časopisu "Nature", pokazujući da već i samo slušanje Mozarta može povećati djetetove kognitivne sposobnosti, nakon čega postižu bolje rezultate na Stanford-Binet testu inteligencije.
Iako su drugi istraživači kasnije ponovili te rezultate (doduše s mnogo manjim učincima) kod djece i odraslih, danas je konsenzus neuroznanstvenika da slušanje Mozarta ili druge klasične glazbe ne poboljšava izvedbu tako što razvija mozak, već privremeno podiže uzbuđenje i raspoloženje kako biste imali bolji učinak. Stoga je takozvani Mozartov efekt zapravo samo primjer dobro poznatog utjecaja uzbuđenja na naš učinak (budni ljudi bolje obavljaju kognitivne zadatke od pospanih ljudi).
Međutim, istraživači su nedavno počeli preispitivati dobrobiti slušanja glazbe, ali ne kod djece, već kod pacijenata s demencijom.
Pregled literature iz 2018. u časopisu "Dementia Neuropsychologia", koji je prikupio rezultate 24 različite studije, zaključio je da je izlaganje pacijenata s Alzheimerovom bolešću glazbi, osobito onoj koja im je poznata, poboljšalo njihovo raspoloženje i pamćenje. Znanstvenici uključeni u istraživanje pretpostavljaju da su glazbena sjećanja često sačuvana kod pacijenata s demencijom te da im njihovo aktiviranje može pomoći da pristupe sjećanjima koja su s njima povezana. Ovi su nalazi ponovljeni i prošireni u studiji iz 2021. objavljenoj u časopisu "Journal of Alzheimer's Disease" koju su proveli dr. Michael Thaut i kolege sa Sveučilišta u Torontu.
Čini li vas sviranje pametnijima?
Iz gore navedenog istraživanja možemo zaključiti da vas slušanje glazbe ne mora nužno učiniti pametnijima, ali vam može podići raspoloženje i uzbuđenje te vam pomoći da privremeno budete bolji, a može čak i usporiti kognitivni pad kasnije u životu.
Ali što je s aktivnim sviranjem glazbenog instrumenta naspram pasivnog slušanja glazbe? Ta su istraživanja o pozitivnim dugoročnim kognitivnim učincima glazbe puno uvjerljivija.
Rodrigues i kolege u časopisu "Dementia Neuropsychologia" objedinili su skup članaka, pod nazivom "Glazbeni trening, neuroplastičnost i kognicija", u kojem se tvrdi da učenje sviranja glazbenog instrumenta, a zatim i vježbanje tog instrumenta, može razviti dijelove vašeg mozga povezane s percepcijom i sviranjem glazbe (korpus kalozum, cerebelum, hipokampus, temporalni neokorteks). Koristi od sviranja instrumenta su veće što je ranije započela glazbena obuka, ali mjerljiva povećanja veličine moždanog tkiva pronađena su čak i kod glazbenika koji su počeli svirati instrument tek u zrelim godinama.
Rodrigues i suradnici navode da brojne studije sugeriraju da fizičke promjene u mozgu imaju funkcionalni značaj, pri čemu obučeni glazbenici pokazuju bolje performanse u odnosu na one koji ne sviraju nijedan instrument u kognitivnim zadacima kao što su vizualno-prostorna obrada i vizualno pamćenje.
Naravno, nije jednostavno odgovoriti na pitanje o prirodi/odgoju, tj. jesu li glazbenici rođeni pametniji ili postaju pametniji s vježbom, ali longitudinalne studije (koje uključuju eksperimente prije i poslije na pojedinačnim ispitanicima) dr. Lutza Janckea na Sveučilištu u Zürichu podupiru ideju da se moždane i kognitivne promjene povezane sa sviranjem instrumenta mogu steći, a ne naslijediti.
Prethodna istraživanja snažno sugeriraju da možete razviti svoj mozak, poboljšati kognitivne vještine i odgoditi kognitivno propadanje redovitim sviranjem glazbenog instrumenta. No, ako doista želite poboljšati svoj mozak i kognitivne vještine, širok raspon studija o plastičnosti mozga, koje je sažeo dr. Lawrence Katz u knjizi "Kako održati mozak živim" sugerira da se ne biste trebali držati samo jednog instrumenta, već neprestano učiti svirati nove i nepoznate instrumente, tako da svoj mozak izlažete stalnim novostima.
Prema dr. Katzu, vaš mozak je poput mišića: ako vježbate s utezima pri konstantnom opterećenju, vaši će mišići narasti do određene točke, a zatim će prestati dobivati snagu. Baš kao i s mišićima, ako želite nastaviti dalje razvijati vaš mozak, morate ga neprestano izazivati novim ili sve težim zadacima. To vjerojatno zvuči kao mnogo posla, no izlazak iz zone udobnosti ionako nikada nije udoban.
____________
Izvor: PsychologyToday
Komentar: Također pročitajte: