© Shutterstock
Druge komponente bile su roditelji, učitelji, prijatelji, ljubimci i druge izvanškolske aktivnosti. Sviranje instrumenta, odnosno aktivnost koja podrazumijeva kontrolu i koordinaciju pokreta očekivano mijenja motoričke dijelove mozga no mijenja i dijelove mozga koji sudjeluju u regulaciji ponašanja. Dokazano je poboljšanje funkcije upravljanja, radne memorije, kontrole pažnje, organizacije i planiranja te u procesuiranju emocija.
Neuroznanstvenici su skeniranjem aktivnosti mozgova zaključili da mozak glazbenika radi drugačije od mozgova ostalih ispitanika. Osim u aktivnosti mozga razlike se pokazuju i u volumenu. Mozgovi glazbenika sadrže više sive tvari u više dijelova mozga, a efekt se pojačava s intenzitetom vježbanja.
Vježba na pianu kroz pet dana, dva sata na dan s pet prstiju pokazuje povezivanje, reorganizaciju, novo umrežavanje neurona. Kod glazbenika je primijećen jači neuro-odgovor na zvuk, glazbu i govor što pomaže primjerice razlikovanju slojeva govora. Uz bolje govorne vještine tu su i bolje matematičke vještine, veća radna memorija, spoznajna fleksibilnost te kvocijent inteligencije. Glazbene vježbe mijenjaju tijek razvoja mozga i utječu na uspješnost na mnogim životnim područjima.
Glazba i matematika su isprepleteni: ritam, glazbena ljestvica, dijeljenje na dijelove, prepoznavanje uzoraka, harmonija, sve je to i matematika. Sviranje instrumenta i čitanje nota utječu na duljinu i fokus pažnje. Pamćenje fizičkih pokreta i nota jača kapacitet memorije. Fizički, sviranje instrumenta potiče razvoj koordinacije i motorike. Istovremeno i različito pokreću se obje ruke, kontrolira se položaj tijela, ruku, nogu, udara ritam stopalima, a može simultano uključivati i govor, pjevanje i slušanje.
Uz snagu, fleksibilnost, kontrolu i bilateralnost sviranjem se uvježbava i sposobnost multitaskinga, odnosno obavljanja više zadataka istovremeno. Sviranje instrumenta dobra je priprema za sportske uspjehe, ali i životne. U tome će pomoći i učenje prihvaćanja neugodnih položaja kao ugodnih.
© Shutterstock
Sviranjem instrumenta djeca uče i odgađati zadovoljstvo što se, uz sposobnost prevladavanja neugode smatra temeljnom karakteristikom uspješnih osoba. Do postizanja cilja u učenje treba uložiti sate, mjesece i godine predanog rada. Sviranje u orkestru djecu uči strpljenju dok čekaju svoj red.
Sviranje instrumenta pomaže i u izgradnji djetetovog samopouzdanja. Djeca uče primati te davati konstruktivnu kritiku. Preokret negativne kritike u pozitivnu promjenu, odnosno napredak jača samopouzdanje. Javni nastupi uz samopouzdanje grade i vještinu koja se može primijeniti na javni govor.
Osnovna funkcija mozga je preživljavanje te mu je za rast i razvoj potrebna ispravna stimulacija. Mozgu nepotrebne, odnosno nekorištene sinapse - poveznice moždanih stanica - se gube. Kretanje, funkcionalno razmišljanje i asocijativno učenje koje odgovara fiziologiji mozga stimulira razvoj sinapsi, umrežavanje neurona. U tom smislu znakovni jezik primjerice ima mnogo prednosti u usporedbi s učenjem abecede. Motorički stimulirani mozak raste i razvija se što uključuje i "najnovije" dijelove mozga , prve na udaru, one zadužene za pisanje i čitanje.
Sviranje instrumenta stimulira aktivnost mozga, potiče umrežavanje, a istraživanja pokazuju i promjene u volumenu mozga, poboljšanja u senzornom, motoričkom i dijelovima mozga vezanim uz kontrolu ponašanja. Razmišljate li o izvanškolskim aktivnostima za vaše mališane ozbiljno razmislite i o glazbenim radionicama i glazbenoj školi.
Komentari čitatelja
na naše novosti