Studija objavljena u časopisu Geology isključuje da su ekstremne vulkanske epizode imale bilo kakav utjecaj na masovno izumiranje vrsta u kasnoj kredi. Rezultati potvrđuju hipotezu da je golem udar meteorita uzrokovao veliku biološku krizu koja je okončala ne-leteće vrste dinosaura i druge morske i kopnene organizme prije 66 milijuna godina.

Studiju su proveli istraživač Sietske Batenburg, s Fakulteta znanosti o Zemlji Sveučilišta u Barceloni (UB), te stručnjaci Vicente Gilabert, Ignacio Arenillas i José Antonio Arz, sa Sveučilišnog istraživačkog instituta za znanosti o okolišu u Aragonu (IUCA-Sveučilište iz Zaragoze).

K/Pg granica: veliko izumiranje iz doba Krede na obalama Zumaie

Scenarij ove studije bile su stijene Zumaia (Baskija), koje imaju izniman dio slojeva koji otkriva geološku povijest Zemlje u razdoblju od prije 115 do 50 milijuna godina (Ma). U ovom okruženju tim je analizirao sedimente i stijene bogate mikrofosilima koji su taloženi između 66,4 i 65,4 Ma, što je vremenski interval koji uključuje poznatu granicu krede/paleogena (K/Pg). Datirana na 66 Ma, granica K/Pg dijeli mezozojsko i kenozojsko doba i poklapa se s jednim od pet velikih izumiranja na planetu.

Ova studija analizirala je klimatske promjene koje su se dogodile neposredno prije i nakon masovnog izumiranja obilježenog granicom K/Pg, kao i njezin potencijalni odnos s ovom velikom biološkom krizom. Po prvi put, istraživači su ispitali podudara li se ova klimatska promjena na vremenskoj skali s njezinim potencijalnim uzrocima: masivne aktivnosti vulkana Deccana (Indija) ─ jedne od najnasilnijih vulkanskih epizoda u geološkoj povijesti planeta ─ i orbitalne varijacije Zemlje.

"Posebnost izdanaka Zumaia leži u tome što su se tamo nakupile dvije vrste sedimenata ─ neki su bogatiji glinom, a drugi su bogatiji karbonatom ─ koje sada možemo identificirati kao slojeve lapora i vapnenca koji se izmjenjuju jedan s drugim u ritmovima", primjećuje istraživač Sietske Batenburg, s Odjela za dinamiku Zemlje i oceana UB. "Ova snažna ritmičnost sedimentacije povezana je s cikličkim varijacijama u orijentaciji i nagibu Zemljine osi u rotacijskom kretanju, kao i u translacijskom kretanju oko Sunca."

Ove astronomske konfiguracije - poznati Milankovitchevi ciklusi, koji se ponavljaju svakih 405 000, 100 000, 41 000 i 21 000 godina ─ reguliraju količinu sunčevog zračenja koju primaju, moduliraju globalnu temperaturu našeg planeta i uvjetuju vrstu sedimenta koji dopire do oceana. "Zahvaljujući ovim periodičnostima identificiranim u sedimentima Zumaia, uspjeli smo odrediti najpreciznije datiranje klimatskih epizoda koje su se dogodile otprilike u vrijeme kada su živjeli posljednji dinosauri", kaže doktorand Vicente Gilabert, s Odsjeka za znanosti o Zemlji na UZ, koji će obranu diplomskog rada izložiti do kraja ove godine.

Komet "C/2014 UN₂₇₁", poznatiji kao "Bernardinelli-Bernstein", otkriven 20. listopada 2014., službeno je određen kao dosad najveći otkriveni komet.

Novim rekordom s prvog je mjesta tako zbačen komet "Hale-Bopp" koji je otkriven 1995., a golim je okom bio vidljiv tijekom sljedeće godine. Dok Hale-Bopp ima promjer oko 74 km, Bernardinelli-Bernstein ima promjer nevjerojatnih 137 km.

U proseku 20 do 30 posto je veća potrošnja baterije električnih vozila zimi. Zimi grejanje baterije i unutrašnjosti troše energiju što rezultira s čak do 50 posto manjim dometom u radu na kratkim udaljenostima, piše nemački autoklub ADAC.

Kada se temperature spuste ispod nule, potrošnja vrtoglavo raste. Zašto? Prvi odgovor je očigledan: unutrašnjost, prozori, možda i sedišta i volan se greju električnom energijom iz pogonske baterije. Uostalom, ko želi da sedi u hladnom autu? Ipak, postoji još jedan razlog za gubitak dometa. Hladi se i baterija koja je ugrađena u pod vozila, savršena radna temperatura joj je između 20 i 40 stepeni. U ovom rasponu, elektrohemija radi najbolje i baterija može da razvije svoj puni energetski kapacitet. Zimi je to izazov...

Instalirana tehnologija grejanja i strategija grejanja baterije su veoma važni. Zato svaki proizvođač automobila određuje svoju strategiju kako mu odgovara. Cilj je potrošiti što manje energije za zagrevanje baterije. Neki proizvođači su pronašli relativno dobru strategiju za svoje e-automobile, ali drugi baš i ne. Na primer, VW s ID.3, troši posebno veliku količinu energije nakon hladnog starta. Ova zimska slabost ID.3 sada je poznata - a korisnici ID-a s nestrpljenjem očekuju ažuriranje softvera za poboljšanje strategije grejaanja. Kako bi opšti problem stavili pod kontrolu, proizvođači automobila se oslanjaju na toplotne pumpe, ali skupa pumpa sama po sebi nije garancija efikasnosti, kao što pokazuju trenutni testovi. Umesto toga, celokupni paket grejanjja mora da bude dobro usklađen, piše Revija HAK.

Kako bi procenio gubitke energije pri različitim spojašnjim temperaturama i dokumentirao ih brojkama, ADAC je analizirao različite merne protokole i sam sproveo merenja s nekoliko električnih vozila. Rezultati se baziraju na različitim scenarijima: Green NCAP merenjima na ispitnom mestu, stvarnim testovima na ADAC-ovom poligonu i poređenju sa zapisnicima potrošnje ADAC-ovih testova izdržljivosti.

Merenja pokazuju da na kratkoj ili prigradskoj ruti, koju predstavlja ciklus vožnje Green NCAP, potrošnja električnog automobila značajno raste kada je temperatura značajno ispod nule, a u ekstremnim slučajevima može da se udvostruči. Fiat 500e s malom baterijom od 37 kWh radi najbolje: dodatna potrošnja malog Italijana je samo oko 35 posto. VW ID.3 je crpeo zapanjujuću količinu električne energije, utvrđeno je povećanje potrošnje od gotovo 100 posto. Za razliku od Fiata 500e, VW ID.3 je opremljen toplotnom pumpom. Ali pumpa nije baš pomogla Volkswagenu. Osim VW ID.3, Nissan Leaf i Renault Zoe su takođe imali takvu pumpu.

Tokom drugog testa vožnje za procenu potrošnje na poligonu uslovi su bili isti za vozila. Kada je spoljašnja temperatura bila oko nule, testna vozila su trošila osetno više struje nego kada je temperatura bila oko 20 stepeni. Kad je bilo hladno, opet je najviše trošio VW ID.3, koji je trošio dobrih 30 posto više energije. Slede Renault Zoe i Peugeot e-208, svaki s 21 posto većom potrošnjom energije.

Razlike u rezultatima merenja iz Green NCAP-a mogu da se objasne nižom temperaturom na kojoj su sprovedena ispitivanja. Vozila su testirana na 100 kilometara. Na kratkom testiranju po Green NCAP (samo 23 kilometra) tehnologiji početna energija grejanja za unutrašnjost i bateriju ima puno veći uticaj na prosečnu potrošnju nego na dužem putovanju. U proseku, i zavisno od testnog vozila, dodatna potrošnja vezana uz zimu varira od 25 do 31 posto.

U poređenju, benzinski motori u proseku troše 15 posto više goriva zimi na istim temperaturama, a dizelski 24 posto.

Inženjering tkiva je oblast u razvoju, koja ima za cilj obnovu kostiju i mišića iskorišćavanjem prirodne sposobnosti ljudskog tela da se samo izleči, posebno u situacijama kada se kost izgubi zbog raka ili degenerativne bolesti

Zvučni talasi mogu da pomognu ponovnom rastu kostiju, a istraživači su ih koristili kako bi pretvorili matične u koštane ćelije. Kako su naučnici naveli u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Small, napredak tkivnog inženjeringa jednog dana mogao bi da pomogne pacijentima da im ponovo izraste kost izgubljena zbog raka ili degenerativne bolesti.

Svaka od supermasivnih crnih rupa ima masu koja je stotine milijuna puta veća od mase našeg Sunca

Astronomi s Kalifornijskog tehnološkoga instituta (CalTech) najavili su sudar dvaju supermasivnih crnih rupa, a taj će događaj "iskriviti" prostor i vrijeme, prenosi portal The Sun.

Prema njihovu predviđanju, do stapanja će doći za otprilike deset tisuća godina, a spomenute crne rupe od nas su trenutačno udaljene oko devet milijardi svjetlosnih godina.

Svaka od supermasivnih crnih rupa ima masu koja je stotine milijuna puta veća od mase našeg Sunca, a njihov sudar bit će toliko intenzivan da će poslati gravitacijske valove kroz prostor i vrijeme.

Istraživači su zaprepastili naučnu zajednicu i sve entuzijaste Svemira o vjestima koje bi mogle biti čak "glasnije" i značajnije od "Velikog praska". Uočili su udarni talas gotovo nezamislive veličine.

Tim istraživača koji koristi radio teleskop MeerKAT u Južnoj Africi naišao je na udarni talas. Daljnjim istraživanjem izračunato je da se udarni talas kreće brzinom od 1.500 km/s.

Naučnici su saopštili da je ovaj udarni talas generisan iz galaktičkog jata nazvanog Abell 3667 i da je ukupno 550 drugih galaksija bilo dio njega.

Tim znanstvenika u Kini je otkrio udarni krater koji svojom veličinom zauzima vodeće mjesto najvećih kratera nastalih u zadnjih 100 000 godina našeg planeta.

Otkriće novog kratera

Krater - oblika polumjeseca - otkriven je na sjeveroistoku Kine te je zauzeo vodeće mjesto najvećih kratera nastalih na planetu Zemlji u posljednjih 100 000 godina.

Riječ je o drugom krateru otkrivenom na teritoriju Kine. U srpnju 2021. znanstvenici su potvrdili da je geološka struktura u planinskom lancu Mali Xing'an nastala kao rezultat svemirske stijene koja je udarila u Zemlju.

Krater - nazvan Yilan - širok je oko 1.85 kilometara i vjerojatno je nastao prije oko 46 000 do 53 000 godina. Takva datacija određena je temeljem radiokarbonskog datiranja uzoraka drvenog ugljena i organskih jezerskih sedimenata prikupljenih iz bušotina u samom središtu mjesta udara.

Zemljina unutarnja jezgra mogla bi biti ispunjena čudnom tvari koja nije ni čvrsta ni tekuća. Naime, nove računalne simulacije ukazuju na to da bi Zemljina vruća i pod visokim tlakom unutarnja jezgra mogla postojati u "superionskom stanju", vrtložnoj mješavini molekula vodika, kisika i ugljika.

Jezgra planeta podložna je tlaku koji lomi kosti i užarenim temperaturama kao na površini Sunca, a njezin sadržaj dugo je bio predmet nagađanja među znanstvenicima i autorima znanstvene fantastike. Od 1950-ih, napredak u proučavanju seizmičkih valova uzrokovanih potresima, koji putuju kroz jezgru, omogućio je istraživačima da preciznije odrede što se nalazi u srcu našeg planeta, no ni danas slika nije posve jasna.

"Otkrili smo poprilično nenormalno stanje. Stvrdnjavanje željeza na unutarnjoj granici jezgre ne mijenja pokretljivost lakih elemenata, a konvekcija lakih elemenata kontinuirana je u unutarnjoj jezgri", kaže prvi autor studije Yu He, geofizičar s Kineske akademije znanosti.

Ako se simulacije pokažu točnima, stalna vrtnja kašaste superionske tvari mogla bi pomoći u objašnjenju zašto se čini da se struktura unutarnje jezgre toliko mijenja tijekom vremena pa čak i kako se stvaraju snažne konvekcijske struje odgovorne za stvaranje Zemljina magnetskog polja. Ali prvo će se model morati dokazati.

Istraživači su napravili veliki korak prema mapiranju cjelokupnih genetskih odnosa među ljudima - jedinstvene genealogije koja prati podrijetlo svih nas.

Genetska istraživanja čovječanstva

Tijekom posljednja dva desetljeća istraživanje ljudske genetike doživjelo je veliki polet. Znanstvenici uspijevaju generirati genomske podatke za stotine tisuća pojedinaca, uključujući tisuće pretpovijesnih ljudi. To otvara uzbudljivu mogućnost praćenja podrijetla ljudske genetske raznolikosti kako bi se proizvela potpuna karta kako su pojedinci diljem svijeta međusobno povezani.

Do sada je glavni izazov bila izrada načina za kombiniranje sekvenci genoma iz mnogih različitih baza podataka i razvoj algoritama za obradu podataka ove veličine. Međutim, nova metoda koju su objavili istraživači s Instituta za velike podatke Sveučilišta u Oxfordu može lako kombinirati podatke iz više izvora i mjeriti kako bi se prilagodili milijunima sekvenci genoma.

Asteroid koji je prije 66 milijuna godina pobio gotovo sve dinosaure, u Zemlju je udario tijekom proljeća, zaključio je međunarodni tim znanstvenika.

Stručnjaci su pretraživali dijelove Sjeverne Dakote u Sjedinjenim Državama da bi pronašli fosilizirane veslokljunke i jesetre koje su uginule kad je asteroid udario u Zemlju.

Koristeći iznimno moćne rendgenske zrake i sofisticirane snimke izotopa ugljika na fosiliziranim kostima riba koje su uginule niti sat vremena nakon udara asteroida, uspjeli su utvrditi vrijeme udara asteroida. Njihovi nalazi upućuju na to da se udar dogodio u proljeće.

Ostavio krater širok 180 kilometara

Tim znanstvenika smatra da bi njihovo otkriće moglo pomoći da se razjasni zbog čega su neke životinje, poput ptica, krokodila i kornjača, uspjele preživjeti udar, dok druge nisu bile te sreće.