Amazonska prašuma ima sporiji oporavak od dužih perioda suše tokom protekle dve decenije, čime je oštećen njen složeni ekosistem, pa je najveća svetska tropska šuma bliže mogućoj prelomnoj tački, rekli su istraživači u ponedeljak, 7. marta.

Studija objavljena u časopisu "Nature Climate Change" otkrila je da više od tri četvrtine prašume gubi sposobnost da se oporavi od šokova, kao što su suše i požari, i vrati se u zdravo stanje, prenosi Rojters.

"U (šumskim) oblastima koje su bliže ljudskom korišćenju zemljišta, kao što su urbana područja i obradive površine, one brže gube otpornost", rekao je Kris Boulton (Chris Boulton), jedan od autora izveštaja sa Instituta za globalne sisteme Univerziteta Ekseter.

Mađarski astronom Krisztián Sárneczky na planinskoj stanici Piszkésteto - dijelu opservatorije Konkoly u blizini Budimpešte - otkrio je mali asteroid 11. marta 2022. godine, samo dva sata prije nego što je udario u Zemljinu atmosferu.

Za sad ne postoji snimak pomenutog asteroida, ali on bi mogao da izgleda kao bolid poput ovog na slici koji je snimljen 21. januara 1999.

Prema nedavno objavljenoj studiji, pacijentima u hitnoj pomoći samo 10 minuta u društvu četvoronožnih prijatelja može doprinijeti ublažavanju jakih bolova.

Rezultati istraživanja koje je objavljeno u časopisu PLOS One potvrđuju ono što ljubitelji pasa odavno tvrde - da pseća naklonost liječi sve bolesti - a daju i dodatnu nadu pacijentima i zdravstvenim radnicima koji se često bore sa ograničenim bolničkim resursima, posebno tokom pandemije virusa korona.

"Postoje istraživanja koja pokazuju da su kućni ljubimci važan činilac našeg zdravlja na različite načine. Oni nas motivišu, podstiču nas, nameću nam rutinu, i stvaraju vezu između ljudi i životinja", navodi glavna autorka studije, Kolin Del, rukovodilac istraživanja na klinici "One Health and Vellness" i profesor na kanadskom Univerzitetu u Saskačevanu.

U pomenutom istraživanju od više od 200 pacijenata u urgentnom centru traženo je da ocjene nivo bola koji osjećaju na skali od jedan do 10 (gdje bi 10 bio najviši stepen bola). Kod kontrolne grupe nisu preduzimane bilo kakve dodatne aktivnosti, dok su se ispitanici u drugoj grupi desetak minuta igrali sa terapijskim psom, a potom je trebalo ponovo da ocjene jačinu bola.

Nove znanstvene spoznaje pomaknule su dataciju udarca velikog asteroida na Grenlandu na period od svega nekoliko milijuna godina nakon izumiranja dinosaura.

Grenlandski asteroid

Skriven ispod debelog ledenog pokrivača Grenlanda, znanstvenici su pronašli 'ožiljak' od udara asteroida za koji su izvorno mislili da je star možda tek nekoliko tisuća godina - dakle, iz vremena kad je ljudska vrsta već naveliko hodala planetom.

Međutim - nakon nekoliko godina dodatnog istraživanja - dva odvojena i neovisna tima znanstvenika utvrdila su da je njegova starost daleko veća, čak 58 milijuna godina. Istraživači s Instituta GLOBE Sveučilišta u Kopenhagenu otkrili su 2015. godine ispod debelog ledenog pokrova strukturu za koju su sumnjali da je masivni udarni krater širok 31 kilometar.

Studija objavljena u časopisu Geology isključuje da su ekstremne vulkanske epizode imale bilo kakav utjecaj na masovno izumiranje vrsta u kasnoj kredi. Rezultati potvrđuju hipotezu da je golem udar meteorita uzrokovao veliku biološku krizu koja je okončala ne-leteće vrste dinosaura i druge morske i kopnene organizme prije 66 milijuna godina.

Studiju su proveli istraživač Sietske Batenburg, s Fakulteta znanosti o Zemlji Sveučilišta u Barceloni (UB), te stručnjaci Vicente Gilabert, Ignacio Arenillas i José Antonio Arz, sa Sveučilišnog istraživačkog instituta za znanosti o okolišu u Aragonu (IUCA-Sveučilište iz Zaragoze).

K/Pg granica: veliko izumiranje iz doba Krede na obalama Zumaie

Scenarij ove studije bile su stijene Zumaia (Baskija), koje imaju izniman dio slojeva koji otkriva geološku povijest Zemlje u razdoblju od prije 115 do 50 milijuna godina (Ma). U ovom okruženju tim je analizirao sedimente i stijene bogate mikrofosilima koji su taloženi između 66,4 i 65,4 Ma, što je vremenski interval koji uključuje poznatu granicu krede/paleogena (K/Pg). Datirana na 66 Ma, granica K/Pg dijeli mezozojsko i kenozojsko doba i poklapa se s jednim od pet velikih izumiranja na planetu.

Ova studija analizirala je klimatske promjene koje su se dogodile neposredno prije i nakon masovnog izumiranja obilježenog granicom K/Pg, kao i njezin potencijalni odnos s ovom velikom biološkom krizom. Po prvi put, istraživači su ispitali podudara li se ova klimatska promjena na vremenskoj skali s njezinim potencijalnim uzrocima: masivne aktivnosti vulkana Deccana (Indija) ─ jedne od najnasilnijih vulkanskih epizoda u geološkoj povijesti planeta ─ i orbitalne varijacije Zemlje.

"Posebnost izdanaka Zumaia leži u tome što su se tamo nakupile dvije vrste sedimenata ─ neki su bogatiji glinom, a drugi su bogatiji karbonatom ─ koje sada možemo identificirati kao slojeve lapora i vapnenca koji se izmjenjuju jedan s drugim u ritmovima", primjećuje istraživač Sietske Batenburg, s Odjela za dinamiku Zemlje i oceana UB. "Ova snažna ritmičnost sedimentacije povezana je s cikličkim varijacijama u orijentaciji i nagibu Zemljine osi u rotacijskom kretanju, kao i u translacijskom kretanju oko Sunca."

Ove astronomske konfiguracije - poznati Milankovitchevi ciklusi, koji se ponavljaju svakih 405 000, 100 000, 41 000 i 21 000 godina ─ reguliraju količinu sunčevog zračenja koju primaju, moduliraju globalnu temperaturu našeg planeta i uvjetuju vrstu sedimenta koji dopire do oceana. "Zahvaljujući ovim periodičnostima identificiranim u sedimentima Zumaia, uspjeli smo odrediti najpreciznije datiranje klimatskih epizoda koje su se dogodile otprilike u vrijeme kada su živjeli posljednji dinosauri", kaže doktorand Vicente Gilabert, s Odsjeka za znanosti o Zemlji na UZ, koji će obranu diplomskog rada izložiti do kraja ove godine.

Komet "C/2014 UN₂₇₁", poznatiji kao "Bernardinelli-Bernstein", otkriven 20. listopada 2014., službeno je određen kao dosad najveći otkriveni komet.

Novim rekordom s prvog je mjesta tako zbačen komet "Hale-Bopp" koji je otkriven 1995., a golim je okom bio vidljiv tijekom sljedeće godine. Dok Hale-Bopp ima promjer oko 74 km, Bernardinelli-Bernstein ima promjer nevjerojatnih 137 km.

U proseku 20 do 30 posto je veća potrošnja baterije električnih vozila zimi. Zimi grejanje baterije i unutrašnjosti troše energiju što rezultira s čak do 50 posto manjim dometom u radu na kratkim udaljenostima, piše nemački autoklub ADAC.

Kada se temperature spuste ispod nule, potrošnja vrtoglavo raste. Zašto? Prvi odgovor je očigledan: unutrašnjost, prozori, možda i sedišta i volan se greju električnom energijom iz pogonske baterije. Uostalom, ko želi da sedi u hladnom autu? Ipak, postoji još jedan razlog za gubitak dometa. Hladi se i baterija koja je ugrađena u pod vozila, savršena radna temperatura joj je između 20 i 40 stepeni. U ovom rasponu, elektrohemija radi najbolje i baterija može da razvije svoj puni energetski kapacitet. Zimi je to izazov...

Instalirana tehnologija grejanja i strategija grejanja baterije su veoma važni. Zato svaki proizvođač automobila određuje svoju strategiju kako mu odgovara. Cilj je potrošiti što manje energije za zagrevanje baterije. Neki proizvođači su pronašli relativno dobru strategiju za svoje e-automobile, ali drugi baš i ne. Na primer, VW s ID.3, troši posebno veliku količinu energije nakon hladnog starta. Ova zimska slabost ID.3 sada je poznata - a korisnici ID-a s nestrpljenjem očekuju ažuriranje softvera za poboljšanje strategije grejaanja. Kako bi opšti problem stavili pod kontrolu, proizvođači automobila se oslanjaju na toplotne pumpe, ali skupa pumpa sama po sebi nije garancija efikasnosti, kao što pokazuju trenutni testovi. Umesto toga, celokupni paket grejanjja mora da bude dobro usklađen, piše Revija HAK.

Kako bi procenio gubitke energije pri različitim spojašnjim temperaturama i dokumentirao ih brojkama, ADAC je analizirao različite merne protokole i sam sproveo merenja s nekoliko električnih vozila. Rezultati se baziraju na različitim scenarijima: Green NCAP merenjima na ispitnom mestu, stvarnim testovima na ADAC-ovom poligonu i poređenju sa zapisnicima potrošnje ADAC-ovih testova izdržljivosti.

Merenja pokazuju da na kratkoj ili prigradskoj ruti, koju predstavlja ciklus vožnje Green NCAP, potrošnja električnog automobila značajno raste kada je temperatura značajno ispod nule, a u ekstremnim slučajevima može da se udvostruči. Fiat 500e s malom baterijom od 37 kWh radi najbolje: dodatna potrošnja malog Italijana je samo oko 35 posto. VW ID.3 je crpeo zapanjujuću količinu električne energije, utvrđeno je povećanje potrošnje od gotovo 100 posto. Za razliku od Fiata 500e, VW ID.3 je opremljen toplotnom pumpom. Ali pumpa nije baš pomogla Volkswagenu. Osim VW ID.3, Nissan Leaf i Renault Zoe su takođe imali takvu pumpu.

Tokom drugog testa vožnje za procenu potrošnje na poligonu uslovi su bili isti za vozila. Kada je spoljašnja temperatura bila oko nule, testna vozila su trošila osetno više struje nego kada je temperatura bila oko 20 stepeni. Kad je bilo hladno, opet je najviše trošio VW ID.3, koji je trošio dobrih 30 posto više energije. Slede Renault Zoe i Peugeot e-208, svaki s 21 posto većom potrošnjom energije.

Razlike u rezultatima merenja iz Green NCAP-a mogu da se objasne nižom temperaturom na kojoj su sprovedena ispitivanja. Vozila su testirana na 100 kilometara. Na kratkom testiranju po Green NCAP (samo 23 kilometra) tehnologiji početna energija grejanja za unutrašnjost i bateriju ima puno veći uticaj na prosečnu potrošnju nego na dužem putovanju. U proseku, i zavisno od testnog vozila, dodatna potrošnja vezana uz zimu varira od 25 do 31 posto.

U poređenju, benzinski motori u proseku troše 15 posto više goriva zimi na istim temperaturama, a dizelski 24 posto.

Inženjering tkiva je oblast u razvoju, koja ima za cilj obnovu kostiju i mišića iskorišćavanjem prirodne sposobnosti ljudskog tela da se samo izleči, posebno u situacijama kada se kost izgubi zbog raka ili degenerativne bolesti

Zvučni talasi mogu da pomognu ponovnom rastu kostiju, a istraživači su ih koristili kako bi pretvorili matične u koštane ćelije. Kako su naučnici naveli u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Small, napredak tkivnog inženjeringa jednog dana mogao bi da pomogne pacijentima da im ponovo izraste kost izgubljena zbog raka ili degenerativne bolesti.

Svaka od supermasivnih crnih rupa ima masu koja je stotine milijuna puta veća od mase našeg Sunca

Astronomi s Kalifornijskog tehnološkoga instituta (CalTech) najavili su sudar dvaju supermasivnih crnih rupa, a taj će događaj "iskriviti" prostor i vrijeme, prenosi portal The Sun.

Prema njihovu predviđanju, do stapanja će doći za otprilike deset tisuća godina, a spomenute crne rupe od nas su trenutačno udaljene oko devet milijardi svjetlosnih godina.

Svaka od supermasivnih crnih rupa ima masu koja je stotine milijuna puta veća od mase našeg Sunca, a njihov sudar bit će toliko intenzivan da će poslati gravitacijske valove kroz prostor i vrijeme.

Istraživači su zaprepastili naučnu zajednicu i sve entuzijaste Svemira o vjestima koje bi mogle biti čak "glasnije" i značajnije od "Velikog praska". Uočili su udarni talas gotovo nezamislive veličine.

Tim istraživača koji koristi radio teleskop MeerKAT u Južnoj Africi naišao je na udarni talas. Daljnjim istraživanjem izračunato je da se udarni talas kreće brzinom od 1.500 km/s.

Naučnici su saopštili da je ovaj udarni talas generisan iz galaktičkog jata nazvanog Abell 3667 i da je ukupno 550 drugih galaksija bilo dio njega.