Znanost i tehnologijaS


Bulb

Znanstvenici pretvaraju pčelinje utrobe u tvornice lijekova kako bi se odbili smrtonosni patogeni

pčele
© Pexels.com
Naučnici s Univerziteta Texasa u Austinu u časopisu Science objavili su da su razvili novu strategiju za zaštitu medonosnih pčela od smrtonosnog trenda poznatog kao kolaps kolonije, a riječ je o genetičkoj modifikaciji sojeva bakterija.

Sve veći broj pčelinjih kolonija u Sjedinjenim Američkim Državama bilježi opadanje broja odraslih pčela.

Prema državnom istraživanju, pčelari su izgubili gotovo 40 posto svojih pčelinjih zajednica prošle zime, što je najviša stopa prijavljena otkad je istraživanje počelo prije 13 godina.

Poboljšanje zdravlja pčela

"Genetički modificirane bakterije žive u crijevima medonosnih pčela i djeluju kao biološke fabrike, crpeći lijekove koji ih štite od dva glavna uzroka kolapsa kolonije: grinje Varroe i virusa deformiranog krila."

Istraživači vjeruju da bi njihova metoda jednog dana mogla imati širu upotrebu jer se modificirane bakterije mogu lako uzgajati, njihovo je ubrizgavanje jednostavno, a vjerovatno se neće raširiti izvan pčela.

"To ima direktne posljedice na zdravlje pčela", rekla je Nancy Moran, profesorica integrativne biologije i glavna istražiteljica studije, prenosi PhysOrg.

"Ovo je prvi put da je neko poboljšao zdravlje pčela genetičkim inženjerstvom mikrobioma (zajednice mikroorganizama)", dodao je Sean Leonard, prvi autor studije.

Satellite

Nebo iznad iznad Pittsburgha: Dva neispravna satelita tijesno izbjegavaju sudar pri brzini od 53.000 km/h

satelit
© NASAInfracrveni astronomski satelit (IRAS) kruži oko Zemlje
Dva satelita koja kruže brzinom od gotovo 53.000 kilometara na sat za dlaku su se mimoišla iznad američke savezne države Pennsylvanije.

Dva objekta prošla su jedan drugom preko putanje bez incidenta, kazao je glasnogovornik zapovjedništva američkih svemirskih snaga za AFP.

Prema zapovjedništvu, to se dogodilo u 1:39 po srednjoeuropskom vremenu oko 900 kilometara iznad Pittsburgha.

Posljednji sudar satelita zabilježen je 2009. godine.

Sateliti su izvan uporabe

Neki stručnjaci procijenili su da bi sateliti mogli proći jedan pokraj drugog na udaljenosti i manjoj od 12 metara. Oba su satelita izvan uporabe, no strahovalo se da bi u slučaju sudara njihovi dijelovi stvorili svemirski otpad koji bi mogao oštetiti druge objekte u orbiti.

Jedan je satelit infracrveni astronomski satelit Irsa lansiran 1983., a drugi američki eksperimentalni satelit GGSE-4 lansiran 1967.

Prema međunarodnim preporukama, sateliti nisko u orbiti moraju se ukloniti najkasnije 25 godina nakon što su rashodovani, no ova dva satelita lansirana su prije promjena pravila. Taj je slučaj obnovio rasprave o važnosti uklanjanja svemirskog otpada.
"Ovakvi slučajevi ukazuju na potrebu odgovornog i pravovremenog uklanjanja satelita iz svemira kako bi se svemir mogao koristiti na održiv način", objavio je LeoLabs, koji prati kretanje svemirskog otpada i koji je upozorio na mogućnost sudara dva satelita.

Sun

Snimljene dosad najdetaljnije fotografije površine Sunca

solarni teleskop
© wikipediaSolarni teleskop Daniel K. Inouye
Površina Sunca izgleda kao potpuno divlje mjesto koje sada možemo vidjeti na izuzetno detaljnim fotografijama koje je zabilježio novi solarni teleskop Nacionalnog instituta za nauku sa sjedištem na Havajima.

Teleskop nazvan prema bivšem američkom senatoru Danielu K Inouyeu zabilježio je ove fotografije na kojima se mogu uočiti karakteristike Sunca kao s 30 kilometara udaljenosti, piše BBC.

To je izvanredno za zvijezdu u centru našeg sistema koja ima promjer oko 1,4 miliona kilometara i udaljena je 149 miliona kilometara od Zemlje. Inače, ovo su prve detaljne slike uzburkane površine Sunca.

Zabilježene stanične strukture Sunca slične su veličini američke države Teksas. U njima se proizvodi masa vruće plinovite plazme. Svijetli krateri su mjesta gdje se solarni materijal diže, dok se u okolnim tamnim stazama plazma hladi i tone.

Solarni teleskop će raditi zajedno s NASA-inom solarnom sondom Parker koja orbitira oko Sunca. Rezultati njihovih misija mogu pomoći ljudima da nauče više o Suncu te kako svemirsko vrijeme koje ova zvijezda stvara može utjecati na Zemlju.
sunce
© ESA

Galaxy

Znanstvenici otkrivaju neobičan prasak gravitacijskih valova u svemiru: Hoće li Betelgez postati supernova?

svemir
© Image from the WorldWide Telescope, courtesy of Alyssa Goodman
Tajanstveni kozmički događaj je ovog mjeseca možda izazvao blago i neosjetno istezanje i skupljanje našeg planeta.

Prije dvije sedmice, naučnici su zabilježili izljev gravitacijskih valova koji remete sklad vremena i prostora, ali nije poznato odakle su valovi došli. Izljev je trajao svega 14 milisekundi, što se ne može ni zapaziti, a detektirao ga je Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO).

Ovu kozmičku pojavu može prouzrokovati sudar crnih rupa ili dvije neutronske zvijezde. Prethodno je primijećena 2017., nakon sudara dvije neutronske zvijezde, i ponovno aprilu 2019.

Gravitacijski valovi uslijed sudara ovako masivnih svemirskih tijela obično traju duže i manifestira se frekvencijama koje se s vremenom mijenjaju dok se orbite ovih tijela približavaju, nudi pojašnjenje Andy Howell, naučnik sa Univerziteta u Californiji, zaposlen u jednom drugom opservatoriju.

Nije u pitanju val, već kratkotrajni izljev

Signal zabilježen na Zemlji ne predstavlja valove, već izljev, smatra Howell, a pretpostavlja se da je riječ o eksploziji supernove.

Pojedini astrofizičari vjeruju da je riječ o izumirućoj zvijezdi Betelgez, koja se nedavno počela gasiti te se očekuje da ulazi u fazu eksplodirajuće supernove. Howell se protivi ovoj tezi jer je Betelgez i dalje prisutna, a sumnja da je riječ o nekoj drugoj zvijezdi jer se eksplozije supernove javljaju unutar naše galaksije na svakih stotinu godina.

Izljev se čini previše kratkim da bi bila riječ o masivnoj zvijezdi koja se gasi. Astrofizičari nisu detektirali neutrone, sićušne subatomske čestice koje supernove ispuštaju.

Cassiopaea

Vrijeme je iluzija: Fizičari kažu da se sve događa istovremeno

vrijeme
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija.

Koncept vremena je jednostavno iluzija koju sačinjavaju ljudska sećanja, sve što se ikada desilo događa se upravo sada.

To je teorija grupe uvaženih fizičara koji imaju za cilj da razreše jednu od misterija univerzuma.

Većina ljudi uopšte ne razmatra koncept vremena, ali u zakonima fizike nema ničega što bi moglo da dokaže da bi ono trebalo da se kreće u pravcu koji poznajemo.

Zakoni fizike su simetrični, što znači da bi se vreme lako moglo kretati unazad dok se kreće napred.

Zapravo neke pristalice teorije "Velikog sažimanja" kažu da će vreme krenuti unazad kada univerzum prestane da se širi i počne da se vraća u sebe.

Ova zagonetka o tome zašto smatramo da se vreme kreće napred naterala je naučnike da se zapitaju.

Neizbežno je da su neki zaključili da je vreme jednostavno ljudski konstrukt.

Oni tvrde da postoji 'blok univerzuma ' gde su vreme i prostor povezani, inače poznat kao prostor-vreme.

Beaker

Ruski znanstvenici stvaraju umjetnu 'ljudsku kožu' koja postaje jača kada se isteže

koža
Grupa naučnika sa Moskovskog državnog univerziteta "Lomonosov" na čelu sa profesorom Dmitrijem Ivanovom razrađuje novi polimerni materijal, koji bi u budućnosti mogao da posluži kao "veštačka koža".

U novom radu, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Central sajens", stručnjaci navode da su uspeli da naprave sintetičku platformu za dizajn materijala koji reprodukuje karakteristike čitavog niza mekih živih tkiva.

Prema rečima Ivanova, niko ranije nije uspeo da napravi sintetički materijal koji bi istovremeno imao i mekoću i čvrstinu ljudske kože. Međutim, naučnici sa Moskovskog državnog univerziteta razvili su novi materijal — složen molekul sastavljen od nekoliko delova koji su u stanju da se sami skupljaju i razvlače. Taj materijal je prilično elastičan, a prilikom deformacije brzo vraća čvrstinu.

Ivanov i njegove kolege već nekoliko godina rade na materijalu koji bi po elastičnosti i čvrstini bio sličan ljudskoj koži. U tom cilju eksperimentišu s različitim polimerskim jedinjenjima. Veliki korak unapred ka rešenju tog problema napravili su zahvaljujući tzv. elastomerima.

Osobine "veštačke kože"

Reč je o posebnom tipu polimera koji se sastoji od mnoštva paralelnih niti supstance koje su međusobno tesno isprepletane, ali nisu povezane čvrstim vezama. Lako se rastežu i skupljaju, ali imaju jedan nedostatak — kada se rastežu, osetno gube na čvrstini.

Pre dve godine Ivanov i njegov tim otklonili su taj problem povezujući pojedinačne niti elastomera sa drugim polimernim molekulima.

Galaxy

Divovska zvijezda pojela je svog mrtvog susjeda i izazvala jednu od najsjajnijih supernova ikad

supernova
© Photo Library - MEHAU KULYK via Getty ImagesNa ovoj ilustracija svijetla supernova širi se po nebu. Tokom 2006. godine istraživači su otkrili jednu od najsjajnijih eksplozija supernove ikad - i možda će to konačno moći objasniti
Znanstvenici su otkrili što je pokrenulo jednu od najvećih evidentiranih eksplozija u svemiru.

Super-svjetleće (superluminous) supernove najsvjetlije su eksplozije u svemiru. No znanstvenici do sada nisu mogli objasniti što je točno uzrok ovako intenzivnog sjaja. SN 2006gy jedna je od najproučavanijih super-svjetlećih supernova, a stručnjaci su izgleda napokon pronikli u tajnu njenog nastanka, piše The Independent.

Prema najnovijem istraživanju, zvijezda je postala ovako sjajna kada se normalna supernova sudarila s materijalom koji je okružuje. Inače, supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da ona svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Znanstvenici su došli do tog saznanja kada su otkrili da je sjaj SN 2006gy pogotovo jak u jednom dijelu spektra, odnosno određenoj "liniji" (kako to nazivaju znanstvenici), a što ukazuje na ogromne količine željeza.

"Pogotovo je postalo uzbudljivo kada smo shvatili da su za nastanak ovakvih linija potrebne vrlo velike količine željeza koje teže kao trećina Sunčeve mase", rekao je astronom Anders Jerkstrand sa Sveučilišta Stockholm.

Microscope 1

Znanstvenici uspješno uzgajaju misteriozni drevni organizam koji bi mogao biti ishodište života kakav znamo

drevni organizam
© Wikimedia CommonsLokiarchaeota je Arheja (umetak) s nekim karakteristikama eukariota
Skupina istraživača razjasnila je naučni misterij uspješno uzgojivši drevni oblik života u laboratoriju i sada smo korak bliže otkrivanju svojih prvih predaka na Zemlji.Način njegovog funkcioniranja otkriva puno o tome kako su se prva živa bića razvila, a istraživači su oduševljeni značajkama i sposobnostima koje ima. Organizam koji je pronađen na dnu Arktičkog okeana 2010. godine nazvan je Lokiarchaeota u čast Loki's Castleu, gdje je i pronađen, a pokazao je iznimne sposobnosti koje treba detaljnije proučiti, piše RT.

Ono što je bilo posebno zanimljivo u vezi s ovim pronalaskom jest da je ovaj organizam bio vrsta mikroorganizma koji se naziva arheja, ali je imao karakteristike potpuno drugačijeg oblika života, eukariota. Ljudi i sve životinje i biljke koje su ikada postojale su eukarioti.

Neko se vrijeme sumnjalo da je ovo posljedica zagađenosti, ali kada je skupina japanskih naučnika uspjela izolirati Lokiarchaeotu i uzgojiti je u laboratoriju, nestala je svaka sumnja.

Da bi ovo postigli, istraživači su 2006. godine skupili talog s dna mora, na dubini od 2.533 metra u blizini obala Japana. Uzorci su nakon toga smješteni u staklene cijevi, a onda su im osigurane hranljive tvari kako bi se ustanovilo hoće li se razvijati. Nakon godinu dana pojavio se prvi mali znak da se Lokiarchaeota počela razvijati.

Nekoliko godina nakon strpljivi naučnici razvili su zdravu populaciju ovih neobičnih organizama. Nazvali ga kultivirani mikroorganizam Prometheoarchaeum syntrophicum, po Prometeju, koji je, prema grčkoj mitologiji, napravio glinene ljude. Daljnje testiranje dovelo je do zaključka da su se ovi organizmi razvijali samo u vezi s jednim ili dva druga mikroorganizma i da imaju duge pipke koji se rasprostiru iz njihovih tijela, ispod kojih su se drugi mikroorganizmi gnijezdili.

Airplane

Gremlin: Izvođač Pentagona pokazuje prvi let novog 'roja' bespilotnih letjelica

bespilotna letjelica
© YouTube / Dynetics IncDynetics X-61A UAV
Rojevi bespilotnih letjelica koji nadvladavaju neprijateljsku obranu čistim brojevima uskoro bi mogli biti dio američke borbene strategije. Snimku prvog leta jednog takvog bespilotnog zrakoplova upravo je prikazao izvođač radova za Pentagon.

Videozapis kompanije Dynetics na YouTubeu prikazuje dron i izgleda otprilike kao velika raketa zemlja-zrak, bačena iz krila američkog transportnog zrakoplova Lockheed C-130 Hercules.

Dron označen s X-61A zatim otpušta mala krila i pali svoj raketni motor, pripremajući se za autonomni let. Izvještaji medija sugeriraju da je UAV ostao u zraku sat i pol dok se na snimku vidi kako izvodi jednostavne manevre tijekom svog prvog probnog leta, koji se dogodio u studenom 2019. godine.


Komentar: Pogledajte također: Demonstracija roja Perdix:
U jednom od najznačajnijih testova autonomnih sustava koji je razvilo Ministarstvo obrane, Ured za strateške sposobnosti, u suradnji s Zapovjedništvom mornaričkih zračnih sustava, uspješno je pokazao jedan od najvećih svjetskih rojeva mikro dronova na Kineskom jezeru u Kaliforniji. Ispitivanje, provedeno 26. listopada 2016., sastojalo se od 103 bespilotne letjelice Perdix lansirana iz tri F/A-18 Super Hornetsa. Mikro dronovi pokazali su napredna ponašanja rojeva poput kolektivnog odlučivanja, letenja adaptivne formacije i samoizlječenja. - Američka mornarica




Robot

Ruski roboti "rade" na miniranim terenima u Siriji

ruski roboti
Rad robotizovanih kompleksa "Skarabej" i "Sfere" u Siriji, prikazala je televizija "Zvezda".

Na video-snimku se vidi kako ruska vojska prati teško dostupan miniran teren.

"Skarabej" - mala platforma na točkovima sa video kamerom visoke rezolucije, mikrofonom i termalnim uređajem. Njime se upravlja putem digitalnog radio kanala sa panela za video nadzor.

"Sfera" - uređaj koji predstavlja kuglu sa četiri video kamere, sa mikrofonom i predajnikom informacija, koji pruža pogled od 360 stepeni. Sfera može da izdrži pad sa pet metara, piše Sputnjik.