Magnetno polje Zemlje djeluje kao barijera koja nas štiti od sunčevog vjetra, kako ovaj štit slabi tako propušta više zračenja.

Na Novom Zelandu otkriveno je drvo koje nudi uvid u jačinu magnetnog polja kroz istoriju. Naime, jačina magnetnog polja je zapisana u godovima (prstenovima) na stablu drveta.

Kako su se radovi na iskopavanju odvijali u sklopu proširenja geotermalne elektrane na Novom Zelandu, radnici su pronašli drvo, poznato kao Kauri zakopano ispod 8 metara zemlje. Datiranje ugljenika je otkrilo da je drvo živjelo oko 1 500 godina a njegova starost je procjenjena na period između 42 500 i 41 000 godina.

Ovo otkriće je zaprepastilo naučnike jer nikada nije pronađeno drvo sa životnim vjekom koji u potpunosti pokriva period kada je manetno polje zemlje bilo obrnuto. U to vrijeme magnetni polovi su se pomjerili ali nisu potpuno zamjenili strane.

Ne postoji ništa slično ovome nigdje u svjetu, sada ćemo mapirati promjene u magnetnom omotaču mnogo preciznije koristeći prstenove ovog drveta rekao je Alan Hogg sa univerziteta Waikato na Novom Zelandu. Analizu uzoraka stabla, koje će verovatno dati uvid u ono što treba očekivati sledeći put kada se polovi pomjere sprovodi grupa naučnika na čelu sa Chrisom Turneyem sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu.

Magnetno polje Zemlje generiše željezo u jezgru planete. Kako se kreće ono proizvodi električne struje, koje se prostiru u svemir. Magnetno polje djeluje kao barijera štiteći Zemlju od sunčevog vjetra koji bi mogao "oduvati" ozonski omotač u slučaju nestanka magnetnog polja.

Ranije su naučnici povezali događaje velikog izumiranja sa procesom obrtanja magnetnog polja. Preokreti magnetnog polja se dešavaju u nasumičnim intervalima, iako naučnici NASE tvrde da je poslednjih 20 miliona godina ustanovljen obrazac koji se javlja jednom na svakih 200 000 do 300 000 godina.

Poslednji preokret magnetnog polja se dogodio prije oko 780 000 godina.

Vazduhoplovne snage SAD-a ćute o programu X-37B privlačeći sve veću pažnju amaterske satelitske zajednice. Trenutno se ovaj "mini shuttle" nalazi u svojoj 5. misiji a njegovo vremensko ostajanje u orbiti još nije poznato.

Holandski astronom amater je konačno fotografisao misteriozni "robotski avion" u orbiti posle višemjesečnog lova. Ralf Vandebergh koji redovno fotografiše svemirske letjelice u Zemljinoj orbiti uspio je fotografisati X-37B na jednoj od svojih misija. On je rekao da je prvi put vidio svemirsku letjelicu u maju a zatim je pokušao da je fotografiše sredinom juna. Međutim, X-37B je tada izbjegao fotografisanje zbog promjene orbite.

Svi volimo gledati spektakularan vatromet. Tako se na festivalu vatrometa koji se svake godine odvija na zagrebačkom Bundeku zna skupiti i po nekoliko desetaka tisuća ljudi. Prostor na kojem se odvija taj program je ograđen te ulaznica, kojom se omogućuje ulaz za sve tri večeri, košta 50 kuna.

Sada zamislite vatromet koji traje bez prestanka već 170 godina i koji je nezamislivih razmjera. Pogled na njega je besplatan - ako imate ogroman teleskop, piše NASA.

Jedan takav spektakl zbiva se upravo iznad nas, ali se ne radi o eksplozivnim napravama koje su konstruirali ljudi, već o smrti supermasivne Ete Carinae, veće zvijezde u dvostrukom zvjezdanom sustavu.

Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav koji čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.

Dinamički proces termonuklearne fuzije u srcu Sunca nije ograničen samo na stvaranje svjetlosti i topline. Također proizvodi snažne zvučne valove koji putuju do korone zvijezde i imaju snažan utjecaj na magnetsko polje ovog nebeskog tijela.

Istraživači sa Sveučilišta Northumbria došli su otkrića, koje baca novo svjetlo na postojeće teorije o ponašanju sunčevih magnetskih valova. Svoje nalaze objavili su u časopisu Nature Astronomy.

Tim iz Velike Britanije je, na temelju podataka o suncu prikupljenih tijekom razdoblju od deset godina, utvrdio kako akustični valovi potječu iz zvijezde i potiču promjene u alfvenskim valovima korone,tj u vanjskom sloju sunca.

Magnetski valovi u ovoj atmosferi nazivaju se alfvenskim valovima u čast švedskog istraživača Hannesa Alfvena, prvog čovjeka koji je opisao te magnetohidrodinamičke (MHD) valove. Alfvenski valovi duboko su uključeni u kretanje energije oko samog Sunca i kroz Sunčev sustav.

ZVUČNI VALOVI UNUTAR SUNCA UZROKUJU VIBRIRANJE MAGNETSKIH VALOVA KORONE

Prevladavajuća škola misli da su alfvenijski valovi rođeni na površini sunca. Ova regija sadrži vodik zagrijan na temperaturama od 6,000°C. Vreli vodik miješa magnetno polje korone tisućama kilometara iznad nje.

Međutim, znanstvenici iz Northumbrije izvijestili su kako magnetno polje korone također odgovara na još jedan faktor, a to su akustični valovi izazvani oscilacijama unutar sunca. Ti akustični valovi pobuđuju alfvenijske valove takvom snagom da cijeli atmosferski sloj reagira vibriranjem preko određenog raspona frekvencija.

Nakon što su istraživači shvatili na koji način trebaju tražiti, vidjeli su da se vibracijski marker pojavljuje preko cijele korone. Također je zadržala stalnu prisutnost tijekom desetogodišnjeg razdoblja obuhvaćenog studijom.

Kineski znanstvenici izmislili su polipropilenski materijal u obliku pčelinjeg saća koji može jeftinije i učinkovitije upiti naftu iz vode nego neke druge popularne metode.

Materijal je u osnovi pjena s hrapavom površinom i cjevastom strukturom modeliranom u obliku saća. Ova struktura omogućuje da voda slobodno teče kroz cijevi, dok se nafta uhvati i apsorbira u sekundi, kažu istraživači iz Instituta za tehnologiju materijala Ningbo.

Iako ne vidimo često izlijevanja nafte, na sreću, problem onečišćene vode je ozbiljan problem, jer, kako kineski znanstvenici primjećuju u svojim istraživanjima, naftna i naftni derivati ​​koriste se u toliko industrijskih aktivnosti koje također uključuju vodu u nekom trenutku. Rezultat je uljna voda koja se ne može očistiti paljenjem (što je uobičajena metoda čišćenja vodenog ulja) ili filtriranje na drugi način.

Vijesti s kineskog instituta došle su ubrzo nakon još jednog izuma na ovom području: apsorbirajući materijal koji može apsorbirati naftu bez upijanja puno vode. Nazvan plazma-polimerizirana karbonatna nano-supužva, a razvili su je argentinski znanstvenici. Materijal od koje je napravljena je prah koji se "može koristiti za selektivno i učinkovito apsorbiranje ugljikovodika iz vode, uz zanemariv unos vode." Ovaj materijal se može koristiti zasebno, kao podloga za tekstil ili metalne mreže te kao prepreku između ulja i vode.

Istraživanje odvajanja vode od nafte je svakako uzbudljivo područje. Neke vijesti u njemu došle su iz Teksasa ranije ovog mjeseca. Dva mlada poduzetnika razvila su ono što su nazvali Towelie: jeftina tkanina koja može zadržati do 15 puta veću težinu u ulju. Tkani materijal nalik ručniku je jeftin i lebdi bez ostavljanja ostatka mikroplastike u vodi. Štoviše, napravljen je od prirodnih pamučnih vlakana. Ne može biti više eko-prijateljski od toga.

Naravno, zbog svih njihovih prednosti, ovi različiti materijali sigurno imaju svoje nedostatke.

U ljudskom mozgu nalaze se strukture i oblici koji imaju i do 11 dimenzija, zaključak je velike naučne studije, koju prenosi "Sajens alert".

Naučnici procenju da se u ljudskom mozgu nalazi neverovatnih 86 milijardi neurona, sa nekoliko veza od svake ćelijske mreže u svakom mogućem pravcu. Oni formiraju super-ogromnu ćelijsku mrežu koja ljude čini posebnim za razmišljanje i svest.

Grupa naučnika okupljenih oko projekta "Blu brejn" dobila je rezultate koji još nikada nisu viđeni u svetu neuronauke. Tim je uspeo da pronađe strukture u mozgu koje predstavljaju višedimenzionalni svemir. Tokom studije, naučnici su koristili tehnike kompjuterskog modeliranja kako bi shvatili kako se tačno ljudske moždane ćelije mogu organizovati da bi izvršile složene zadatke.

Korišteni su i matematički modeli algebarske topologije da bi naučnici shvatili strukture i multidimenzionalne geometrijske prostore u moždanim mrežama. U studiji je naznačeno da se strukture "formiraju u isto vreme kada su prepletene u savez, koji generiše preciznu geometrijsku strukturu".

Henri Markram, neuronaučnik i direktor projekta "Blu brein" u Lozani, ističe da su "pronašli svet koji nisu mogli ni zamisliti".

- Postoji više desetina miliona objekata, čak i u manjem delu mozga, kroz sedam dimenzija. U nekim smo mrežama našli strukture i do 11 dimenzija, naglašava on.

Kako tvrde naučnici, svaki neuron unutar mozga može se povezati sa susednim da onda formiraju objekat sa složenim vezama. Što se više neurona pridruži grupi, više se dimenzija dodaje objektu. Koristeći se algebarskom topologijom naučnici su modelirali strukturu unutar virtuelnog mozga uz pomoć kompjutera. Onda su obavili eksperimente u stvarnom moždanom tkivu kako bi potvrdili rezultate. Pošto su dodali stimulans u virtualno tkivo mozga otkrili su da su se sastavile grupe progresivno viših dimenzija. Zatim su primetili da je između ovih grupa bilo rupa ili šupljina.

Ran Levi sa Univerziteta u Aberdinu, koji je radio na ovoj studiji, objašnjava da pojava visokodimenzionalnih šupljina kada mozak obrađuje informacije znači da neuroni u mreži reaguju na stimulanse na veoma organizovan način.

Iako oblici koji su trodimenzionalni imaju visinu, širinu i dubinu, objekti koje su stručnjaci otkrili u novoj studiji ne postoje u više od te tri dimenzije u stvarnom svetu, ali matematičari tumače da mogu imati pet, šest, sedam ili čak do 11 dimenzija.

Biometrijska identifikacija je postala dio svakodnevnog života. Imamo sisteme prepoznavanja lica na aerodromima, automobile koji mogu da se otključaju pogledom, tehnologiju koja otkriva jedinstveni način hodanja osobe, i naravno sveprisutni otisak prsta, koji se koristi za sve, od pametnih telefona do prodaje karata za događaje. Ako se pitate šta je sljedeće? Što se Pentagona tiče - vaši otkucaji srca.

U izveštaju MIT Technology Review-a, Pentagon je razvio laser koji može da identifikuje ljude - iz daljine - po njihovim otkucajima srca. Tehnologija, poznata kao Jetson, koristi lasersku vibrometriju da identifikuje kretanje površine na koži uzrokovano otkucajem srca, i radi na udaljenosti od 200 metara.

Srčani obrasci kod svake osobe su jedinstveni, a za razliku od lica i otisaka prstiju, ne mogu se ni na koji način promijeniti. Međutim, kao i kod prepoznavanja lica i drugih biometrika koje se oslanjaju na optimalne uslove, Jetson ima nekoliko izazova.

Radi preko obične odjeće, kao što je košulja, ali ne i preko deblje, kao što je zimski kaput. Potrebno je oko 30 sekundi za prikupljanje potrebnih informacija, tako da za sada radi samo ako meta sjedi ili stoji mirno. Naravno, njegova efikasnost bi takođe zavisila od neke vrste kardiološke baze podataka. Pored toga, pod pravim uslovima, Jetson je tačan u preko 95% sčučajeva.

Očigledno, ova tehnologija bi mogla da se pokaže od velike koristi za vojne i nadzorne organizacije, stoga Pentagonov zahtjev od prije nekoliko godina - zvanični dokumenti iz Kancelarije za tehničku podršku u borbi protiv terorizma (Combating Terrorism Technical Support Office - CTTSO) ukazuju da je ova tehnologija već neko vrijeme u funkciji.

Međutim, može da ima i druge primjene. Kako primećuju iz MIT-a, doktori bi mogli da provjere otkucaje srca, a da ne moraju da povezuju pacijenta na aparate, dok bolnice mogu bežično da prate vitalne znake pacijenta. Možda će ova vrsta tehnologije jednog dana učiniti napredak u prepoznavanju lica zastarelim.

Znanstvenici su otkrili kako se sorta grožđa koja se i danas koristi u Francuskoj, u proizvodnji vina, može pratiti 900 godina unatrag do samo jedne pradavne biljke.

Kako bi usporedili grožđe od danas i ono pradavno istraživači su, uz pomoć opsežne genetske baze modernih trsova, odlučili napraviti test. Testirali i usporedili 28 arheoloških sjemenki s francuskih nalazišta iz željeznog doba, rimskog razdoblja i srednjovjekovnog razdoblja.

Koristili su slične metode testiranja drevnog DNK koje se inače koriste u praćenju ljudskih predaka. Tim istraživača iz Velike Britanije, Danske, Francuske, Španjolske i Njemačke, je tako nacrtao genetske veze između sjemena s različitih arheoloških nalazišta, kao i veze s modernim sortama grožđa.

Odavno se sumnja da neke sorte grožđa koje se danas uzgajaju, osobito poznate vrste poput Pinot Noir, imaju točnu genetsku podudarnost s biljkama koje su uzgajane prije 2000 godina ili više. No, do sada nije bilo načina za testiranje neprekinute genetska linija iz tog doba.

Jedan od istraživača, dr. Nathan Wales sa Sveučilišta u Yorku rekao je: "Iz našeg uzorka sjemenki grožđa pronašli smo 18 različitih genetskih potpisa, uključujući jedan set genetski identičnih sjemenki s dva rimska nalazišta udaljena više od 600 km, a datiraju još prije 2000 godina."

Ove genetske veze, koje su uključivale "sestrinski" odnos sa sortama koje se danas uzgajaju u alpskim regijama, ukazuju na vještine vinara, koji su kroz povijest, upravljali vinogradima s modernim tehnikama.

Jedno arheološko sjeme grožđa iskopano iz srednjovjekovnog nalazišta u Orléansu u središnjoj Francuskoj bilo je genetski identično sa Savagnin Blanc. Što znači da ta sorta raste najmanje 900 godina kao isječak iz samo jedne pradavne biljke.

Smatra se da je ova sorta (koja se ne bi trebala zamijeniti sa Sauvignonom) popularna već nekoliko stoljeća, ali se danas ne konzumira izvan svoje lokalne regije.

Asteroidi koji hrle ka Zemlji putanjom koja vodi ka uništenju čovečanstva zvuče kao scenario nekog holivudskog filma, ali u našem svemiru zaista postoje četiri kamena koja su na putu sudara sa našom planetom.

Ujedinjene nacije su zabrinute da se mogućnost udara asteroida u gusto naseljeno područje ne uzima dovoljno ozbiljno, pa su odredile da 30. jun bude Međunarodni dan asteroida, kako bi podigle svest o potencijalnoj katastrofi. Ovaj datum je izabran jer je na taj dan 1908. iznad Tunguske, Rusija, ogromni asteroid eksplodirao i uništio stotine hektara šume.

Pred vama su četiri asteroida koja bi mogla da budu katastrofalna po našu planetu:

1979 XB

Google Chrome je još uvijek popularan izbor za pregledavanje weba, ali postoje bolje mogućnosti, osobito ako cijenite privatnost i slobodu. Novi pregled otkrio je da je Google Chrome besramno špijunirao svoje korisnike i prikupljao podatke o njima kako bi izgradio profile njihovih interesa i osobnosti. Ovaj "softver za nadzor" nekada je bio stvar fiktivnih noćnih mora, ali je sada naša nesretna stvarnost.

Geoffrey A. Fowler, kolumnist Washington Posta, dublje je pogledao Google Chrome i bio je šokiran onim što je otkrio: prati sve, uključujući vašu lokaciju, pa čak i ako onemogućite značajku. Sada je vrijeme za prebacivanje na novi web-preglednik.

CHROME VAS GLEDA

Ako upotrebljavate Chrome, svaki put kada pregledavate web, tvrtke za oglase i tvrtke za podatke pregledavaju vas. Bez obzira kupujete li ili čitate vijesti, web-lokacije koje posjetite na Chromeu diskretno označavaju vaš preglednik i napadaju vašu privatnost.

"Gledano iznutra, Chrome preglednik izgleda kao softver za nadzor", navodi Fowler. Google, tvrdi on, "najveći je njuškalo od svih".

Google je najveći oglašivač na svijetu. Oni također imaju najpopularniji web preglednik. Kao što Fowler tvrdi, to je loša ideja. U svojim eksperimentima, Fowler je otkrio da Google Chrome prikuplja tisuće kolačića za praćenje koji većina drugih web-preglednika blokira.

Kolačići su datoteke koje tvrtke za podatke i oglasne tvrtke (kao što je Google) koriste za praćenje web-lokacija koje posjećujete i za izradu profila o vašim interesima, prihodima i osobnosti. Čak i web-lokacije koje pretpostavljate da su privatne, kao i one iz osiguravajućih i financijskih tvrtki, postavljaju kolačiće za Facebook i Google na Google Chromeu.

Svaki put kad je Fowler povukao stranicu za prijavu na web stranicu savezne studentske pomoći ili za svoje osiguravajuće društvo, Google je to znao.