Znanost i tehnologijaS


Arrow Up

Zbog pojačane aktivnosti vulkan Etna 'porastao' je nekoliko metara

etna
Pojačana aktivnost Etne, čiji veličanstveni obrisi dominiraju istočnim dijelom Sicilije, posebno grada Catanije, rezultirala je time da je vulkan 'porastao' nekoliko metara, pa je danas visok 3357 metara, objavio je u utorak talijanski Institut za vulkanologiju.

"Aktivnost Etne tijekom 2021. rezultirala je nakupljanjem većih količina piroklastičnog materijala i slojeva lave na konusu jugoistočnog kratera, najmlađeg i najaktivnijeg od četiriju kratera na vrhu Etne, što je dovelo do znatne transformacije obrisa vulkana", stoji u priopćenju Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV).

Zahvaljujući analizi satelitskih snimaka, znanstvenici INGV-a su zaključili da je jugoistočni krater sada pretekao svojega "velikog brata" na sjeveroistoku, koji je zadnjih četrdesetak godina bio najviši vrh poznatog vulkana.

Podatak o nadmorskoj visini od 3357 metara, s pogreškom od plus ili minus tri metra, dobiven je zahvaljujući snimkama satelita Pléiades, snimljenima u srpnju u sklopu međunarodnog partnerstva "Geohazard Supersites and Natural Laboratories", što je omogućilo ažuriranje digitalnog modela Etne.

Od 1980. vrh vulkana nalazio se na sjeveroistočnom krateru, koji je nakon eruptivnih aktivnosti u rujnu 1980. i veljači 1981. dosegao maksimalnu visinu od 3350 metara. Etna je tada izgubila nekoliko metara zbog klizišta na rubovima kratera te se 2018. godine 'smanjila' na 3326 metara.

S površinom od 1250 km2, Etna je najviši aktivni vulkan u Europi, a česte erupcije traju zadnjih 500.000 godina.

Butterfly

Otkrivene su bakterije koje uspijevaju unutar betona

beton
© Sveučilište u DelawareuU studiji su korišteni uzorci betona
Poznato je da neke vrste bakterija, poput salmonele, mogu preživjeti u najnegostoljubivijim uvjetima, poput bestežinskog stanja u svemiru. No, neke se bakterije dobro snalaze i u - betonu, sudeći po studiji objavljenoj u američkom stručnom časopisu mSystems.

Čak štoviše, bakterije su sklone i širenju po tom suhom i negostoljubivom građevinskom materijalu. Naime, istraživanje je pokazalo da bakterije pružaju rana upozorenja na reakcije alkalno-silicijevog dioksida izazvane vlagom, koje mogu dovesti do strukturnih oštećenja građevina poput mostova. Uz to, ovo je bila prilika znanstvenicima da otkriju koji se sve mikrobi nalaze u betonu i kako žive.

"Uistinu se nije znalo ništa o mikrobima u betonu. To je najčešće korišteni građevinski materijal na svijetu, ali jednostavno ne znamo ništa o tome što u njemu živi", rekla je za Science Alert mikrobiologinja Julie Maresca sa Sveučilišta Delaware.

Maresca i njeni kolege su, da bi odgovorili na to pitanje, uzeli 40 uzoraka betona, oblikovanih u cilindre volumena jedne litre. Neki su bili načinjeni od standardnog betona, sklonog poroznosti, dok su u druge bili dodani aditivi koji sprječavaju neželjene kemijske reakcije.

Tijekom dvije godine na krovu laboratorija, u cilindrima su se najčešće razvile kolonije proteobakterija, aktinobakterija i firmikuta. Istraživači smatraju da 50 do 60 posto tih bakterija dolaze iz sirovina, naročito šljunka. Uz to, primijetili su da se zastupljenost pojedinih bakterija u betonu mijenjala s godišnjim dobima, što je znak da su se mijenjali i njihovi izvori hrane.

Satellite

Svemirska letjelica leti kroz prašnjavi rep eksplodirane komete u jedinstvenom slučajnom susretu

slika
Izgleda da nam je komet koji se prošle godine raspao prije nego što se trebao pojaviti na noćnom nebu Zemlje ostavio rijedak i divan dar.

Dok je njegov, već bestjelesni rep nastavio putovati kroz Sunčev sustav, kroz njega je sasvim slučajno proletjela sonda Parker koja orbitira oko Sunca. Letjelica nam je tom prilikom pružila jedinstveni uvid u rep raspadnutog kometa.

Komet C/2019 Y4 (ATLAS) otkriven je u prosincu 2019. godine. Snimatelji kometa su očekivali da će ga putanja dovesti blizu Zemlje i da će biti vidljiv golim okom. No on se raspao prije nego što je uspio doći do nas.

Letjelica koja proučava Sunce

U travnju prošle godine snimke svemirskog teleskopa Hubble pokazale su fragmente kometa (slika dolje) na kojima se led sublimirao, prelazio iz čvrstog u plinovito stanje, kako su se oni sve više približavali Suncu. To zapravo nije neuobičajena pojava, ali je mnogim astronomima amaterima pokvarilo planove za promatranje kometa.

Microscope 1

Znanstvenici otkrivaju 'Borgove', DNK nizove koji asimiliraju gene od svojih domaćina

slika
© Jillian Banfield
U dvorištu u Kaliforniji otkriveni su tajanstveni lanci DNK, koji, izgleda, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.

Znanstvenici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke znanstveno-fantastične serije Zvjezdane staze, koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi nam pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosustava i njihove ulogu u okolišu.

Mikrobiologinja Jill Banfield sa Sveučilišta Berkeley smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.

"Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto zagonetno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba", napisala je Banfield na Twitteru, a prenosi Science Alert.

Ice Cube

Virusi stari 15.000 godina otkriveni u ledu tibetanskog ledenjaka

virusi tibet
© Image courtesy Lonnie ThompsonYao Tandong, lijevo, i Lonnie Thompson, zdesna, obrađuju ledenu jezgru izbušenu iz ledene kape Guliya na Tibetanskoj visoravni 2015. godine. U novoj studiji otkriveno je da su virusi zadržani u ledu.
Zanimljivu vijest iz svijeta znanosti objavio je američki časopis Microbiome, koji navodi kako su američki znanstvenici pronašli tridesetak vrsta nepoznatih virusa u uzorcima drevnog leda s tibetanske visoravni.

Biolozi s državnog sveučilišta Ohio analizirali su dva temeljna uzorka uzeta 2015. godine s ledenjaka Gulia u zapadnoj Kini čija se starost leda procjenjuje na 15 tisuća godina. U njemu su pronađeni genetski kodovi 33 virusa, od kojih su četiri već bila poznata, a 28 su potpuno novi, objavljuju RIA Novosti.

Ledenjaci pohranjuju mnoštvo informacija o povijesti Zemlje dok zarobljavaju čestice prašine, tragove plinova, mikroba i biljnih tvari iz okoliša. Iz jezgri uzetih prilikom bušenja ledenjaka mogu se dobiti podaci o drevnoj klimi, sastavu atmosfere i vrstama koje su postojale u različitim točkama povijesti.

Prema istraživačima, najmanje polovica otkrivenih virusa vratilo se u život nakon što se led otopio. To je vrlo važan podatak, jer svake godine ledenjaci Tibeta smanjuju se zbog topljenja, a drevni virusi dolaze na površinu.

"To su virusi koji mogu napredovati u ekstremnim uvjetima", objašnjava jedan od sudionika istraživanja, dr. Matthew Sullivan, profesor mikrobiologije na Državnom sveučilištu Ohio.

Comet 2

Događaj Chicxuluba asteroidnog udara ostavio je dokaze u vidu ogromnih mreškanja ispod površine tla u Louisiani

slika
Nebrojene prastare vrste nestale su s lica našeg planeta nakon što ga je pogodio asteroid tijekom perioda krede prije otprilike 60 milijuna godina (točnije prije 66.038.000 milijuna godina +/- 10.000 godina, prema datiranju znanstvenika sa Sveučilišta Glasgow). Asteroid je u Zemlju udario pored današnjeg poluotoka Yucatan te stvorio krater Chicxulub.

Prije nego što su te nebrojene vrste izumrle od posljedica kataklizmičkog udara asteroida, mnoga stvorenja koja su živjela na Zemlji u to doba pomeo je s lica Zemlje tsunami kolosalnih proporcija, koji je usput uništio i dio američkog priobalja.

Znanstvenici su, naime, otkrili ogromna mreškanja ispod površine tla u središnjoj Luisiani, što sugerira da je navedeni asteroid pri udaru pokrenuo i ogroman tsunami.

Prema najnovijim rezultatima istraživanja, taj tsunami bio je visine 1,6 kilometara!

Znanstvenici su došli do tog otkrića analizom podzemnog sloja tla na dubini od oko 1500 kilometara te tamo pronašli dobro očuvana i fosilizirana mreškanja tla s razmacima i do 800 metara.

Prema riječima geofizičara Garyja Kinslanda, orijentacija tih megamreškanja podudara se s teorijom udara od kojeg je nastao spomenuti krater pored poluotoka Yucatan.

Voda je bila toliko duboka da kad je jednom tsunami prošao, obični olujni valovi nisu mogli poremetiti ono što se nalazilo tamo dolje, rekao je Kinslaid

Chalkboard

MIT je 1972. predvidio da će se društvo srušiti u ovom stoljeću. Novo istraživanje pokazuje da idemo prema predviđanju

slika
Akone dođe do ozbiljnog pomaka u globalnim prioritetima, ljudska civilizacija će kroz sljedeća dva desetljeća krenuti prema putu kolapsa, navodi nova procjena izvješća iz 1970-ih.

U spomenutom izvješću objavljenom 1972. godine grupa znanstvenika s MIT-ja predvidjela je da će doći do propasti industrijske civilizacije ako korporacije i vlade nastave s kontinuiranim ekonomskim rastom, piše Vice.

Smak civilizacije ili velika prekretnica?

Stručnjaci su prikazali 12 mogućih scenarija za budućnost, a u većini njih nalazila se granica nakon koje dolazi do nestašice resursa i nakon koje će daljnji rast biti nemoguć.

Najozloglašeniji scenarij, Business as Usual (BAU), predvidio je da će svjetski gospodarski rast doseći svoj vrhunac 2040-ih, a zatim doživjeti nagli pad. Tada će se, prema BAU-u, bilježiti i pad broja stanovništva, manjak hrane i prirodnih resursa.

Ovaj neizbježni "kolaps" ne bi bio kraj ljudske vrste, već prekretnica koja će za narednih nekoliko desetljeća značajno srozati životni standard i kvalitetu života.

Komentar: Jezik, koji Herrington koristi za opisivanje 'rješenja' za predviđeni pad, zvuči kao da je izašao ravno iz planova Svjetskog ekonomskog foruma za Veliki reset.


Blue Planet

Prvi svjetski maglev-vlak brzine od 600 km/h javno je debitirao u kineskom Qingdau

Prototip maglev vlaka
© Wang Kai/AFPPrototip maglev vlaka
Kina je u utorak predstavila vlak velikih brzina maglev (skraćenica od magnetska levitacija) sposoban razviti brzinu od 600 kilometara na sat, prenijeli su državni mediji.

Maksimalna brzina čini ovaj vlak, koji je Kina sama razvila i proizvela u gradu Qingdao na obali, najbržim kopnenim vozilom na svijetu, navode kineski mediji.

Inače, prototip ovog vlaka javnosti je prvi put pokazan prije 6 mjeseci, o čemu je pisao i Jutarnji.hr.

Vlakovi maglev lebde na kratkoj udaljenosti od tračnica koristeći magnete koji stvaraju podizanje i potisak.

Kina se tom tehnologijom služi već gotovo dva desetljeća, ali vrlo ograničeno. Tako Šangaj ima vlak maglev koji povezuje jednu zračnu luku s tim gradom.

Zasad u Kini nema međugradskih linija maglev koje bi se koristile blagodatima te tehnologije, no neki gradovi, a među njima su Šangaj i Chengdu počeli su istraživanja u tom smjeru.

Comet

Meteorit koji je pao u Veliku Britaniju, početkom godine, star je 4,5 milijardi godina

meteor
© NHM
Rijetki meteorit koji je pao u Veliku Britaniju ranije ove godine, mogao bi kriti tajne života na Zemlji. Analize su pokazale da potiče od nastanka Solarnog sistema prije 4,5 milijardi godina.

Meteorit je nazvan Winchcombe, a ponađen je u Glochestershireu. Radi se o veoma rijetkom tipu meteorita pod nazivom ugljični hondrit, koji je bogat vodom i organskom materijom jer je zadržao hemijski sastav još od formiranja Solarnog sistema.

Heart

Otrov najopasnijeg pauka na svijetu blokira 'signal smrti' nakon srčanog udara

Otrov najopasnijeg pauka blokira signal smrti nakon infarkta
Nakon srčanog udara, protok krvi u srce je smanjen, što rezultira nedostatkom kisika u srčanom mišiću, a to uzrokuje da se stanično okruženje zakiseli, što sve zajedno šalje poruku srčanim stanicama da umru.

Iz tog razloga znanstvenici već duže vrijeme traže lijek koji bi blokirao taj "signal smrti" koji se obično širi srčanim stanicama u slučaju napada, što bi uvelike pomoglo pacijentima u preživljavanju posljedica infarkta.

Znanstvenici australskog Sveučilišta u Queenslandu lijek su pronašli na prilično neočekivanom mjestu, u otrovu najopasnijeg pauka na svijetu Atradicae (funnel-web spider), koji može ubiti čovjeka za samo 15 minuta.