Znanost i tehnologijaS


Binoculars

Znanstvenici u Egiptu otkrili fosil star 43 milijuna godina dosad nepoznate vrste četveronožnih kitova

kit egipat
© Gohar A.S. et alKarta s pojedinostima Fajumske depresije u Egiptu, gdje su paleontolozi pronašli fosilnog kita
Znanstvenici su u Egiptu otkrili novu vrstu četveronožnog kita koja je živjela prije otprilike 43 milijuna godina. Fosil vodozemca latinskog naziva Phiomicetus anubis otkriven je u egipatskoj Zapadnoj pustinji, području Sahare koje leži zapadno od rijeke Nil.

Njegova lubanja podsjeća na lubanju Anubisa, staroegipatskog boga mrtvih koji je imao glavu šakala, a po njemu je i dobio latinski naziv, piše BBC.

Preci današnjih kitova potječu od sisavaca sličnih jelenima koji su nastanjivali kopno tijekom 10 milijuna godina.

Microscope 2

Mini mozgovi uzgojeni u laboratoriju iz matičnih stanica spontano su razvili rudimentarne strukture oka

mini mozgovi
© astropierre/Twitter
Naučnici su objavili da su "mini mozgovi", uzgojeni u laboratoriju iz matičnih stanica, spontano razvili rudimentarne strukture oka.

Na sićušnim organoidima mozga ljudskog porijekla, koje su stručnjaci uzgojili u posudama, narasle su dvije simetrične optičke čašice, koje na neki način predstavljaju razvoj sistema oka u ljudskim embrijima. Taj nevjerojatan rezultat pomoći će nam da bolje razumijemo proces razvoja oka, kao i nastanak nekih očnih bolesti.

"Naše istraživanje je pokazalo da moždani organoidi imaju izuzetnu sposobnost generiranja primitivne osjetilne strukture osjetljive na svjetlo, koja ima stanične tipove slične onima u našemu tijelu", rekao je neuronaučnik Jay Gopalakrishnan iz Univerzitetske bolnice Dusseldorf u Njemačkoj.

"Ti organoidi nam mogu pomoći pri proučavanju interakcija mozga i očiju tijekom razvoja embrija, modeliranju urođenih poremećaja retine i stvaranju retinalnih stanica za pacijente s personaliziranim lijekovima i transplantacijskom terapijom."

Snow Globe Xmas

Tko su bili Toaleanci? DNK drevne mlade djevojke pruža prve dokaze o podrijetlu tajanstvene izgubljene kulture

sulawesi
© Kim NewmanSulawesi je najveći otok u Wallacei, zoni oceanskih otoka između kontinentalnih regija Azije i Australije. Bijela zasjenjena područja predstavljaju kopnene mase izložene u razdobljima niže razine mora u kasnom pleistocenu. Linija Wallace glavna je biogeografska granica koja obilježava istočni opseg osebujnog biljnog i životinjskog svijeta Azije. Toalensko pećinsko nalazište Leang Panninge (gdje je pronađen Bessé ') nalazi se na jugozapadnom poluotoku Sulawesija (vidi umetnutu ploču). Toalenska arheološka nalazišta pronađena su samo na području od približno 10.000 km² ovog poluotoka, južno od jezera Tempe.
KostiI tinejdžerice, pripadnice plemena lovaca skupljača, koja je umrla prije više od 7000 godina na indonezijskom otoku Sulawesiju, otkrivaju priču o dosad nepoznatoj skupini ljudi. Prema novom istraživanju, ova posebna ljudska vrsta dosad nije pronađena nigdje drugdje u svijetu. Studija je objavljena u srijedu u časopisu Nature, a prenosi je CNN.

"Otkrili smo prvu drevnu ljudsku DNA u otočnoj regiji između Azije i Australije, poznatu kao Wallacea, što nam je omogućilo novi uvid u genetsku raznolikost i povijest populacije ranih modernih ljudi u ovom slabo poznatom dijelu svijeta", kaže koautor studije Adam Brumm, profesor arheologije na Istraživačkom centru za ljudsku evoluciju australskog Sveučilišta Griffith.

Prvi moderni ljudi koristili su otoke Wallacee, uglavnom indonezijske otoke koji uključuju Sulawesi, Lombok i Flores, dok su prelazili iz Euroazije na australski kontinent prije više od 50.000 godina, vjeruju istraživači. Točna ruta ili način na koji su se kretali ovim prijelazom, međutim, nije poznat.

"Mora da su to činili koristeći relativno sofisticirana plovila jer nije bilo kopnenih mostova između otoka, čak ni za vrijeme glacijalnih vrhova posljednjeg ledenog doba, kada je globalna razina mora bila do 140 metara niža nego danas", rekao je Brumm.

"Alati i pećinske slike sugeriraju da su ljudi živjeli na ovim otocima prije 47.000 godina, ali fosilni zapisi su rijetki i drevna DNA se brže razgrađuje u tropskoj klimi. Međutim, istraživači su 2015. godine otkrili kostur žene u dobi od 17 do 18 godina u pećini na Sulawesiju. Njezini su ostaci pokopani prije 7200 godina. Bila je dio Toaleanske kulture, otkrivene samo u jugozapadnom području Sulawesija. Pećina je dio arheološkog nalazišta zvanog Leang Panninge.

Komentar: Pogledajte i:


Blue Planet

Drevna lava otkriva da Zemljino magnetsko polje ima ciklus od 200 milijuna godina

zemljino magnetno polje
Zemljino magnetsko polje stalno mijenja svoj smjer i jačinu. Te promjene nas štite od štetnog kozmičkog zračenja, stoga su vrlo bitne. Znanstvenici nastoje utvrditi kako ih predvidjeti, ali analiziraju i kakvo je magnetno polje bilo nekad.

Između ostalog, analizirali su drevne tokove lave u istočkoj Škotskoj te došli do zaključka, kojim su potvrdili prethodna istraživanja, da postoje ciklusi od 200 milijuna godina u kojima Zemljino magnetsko polje slabi, a potom ponovno jača. Također, dvaput su provjerili druga mjerenja geoloških zapisa napravljena u proteklih nekolik desetljeća i time upotpunili povijest magnetskog polja unatrag otprilike 500 milijuna godina.

"Naši nalazi, kada se razmatraju zajedno s postojećim skupovima podataka, podržavaju postojanje približno 200 milijuna godina dugog ciklusa jakosti Zemljinog magnetskog polja povezanog s dubokim Zemljinim procesima. Budući da gotovo sve naše dokaze o procesima u unutrašnjosti Zemlje stalno uništavaju tektonske ploče, očuvanje ovog signala duboko u Zemlji iznimno je vrijedno kao jedno od rijetkih resursa koja imamo", objasnila je za Science Alert paleomagnetičarka Louise Hawkins sa Sveučilišta u Liverpoolu.

Komentar: Pogledajte i:


Robot

Boston Dynamics izbacuje novi video o humanoidnom robotu Atlasu visokom 1,5 metar

roboti
© Um oslobođen
U novom video snimku Atlas kompanije, dvonožni roboti se mogu vidjeti kako skaču sa nivoa višeslojne platforme, trče preko i generalno čine ono što većina ljudi može samo da gleda u filmovima.

Robot Atlas kompanije Boston Dinamics je napredovao u svojim parkur vještinama od kada smo ga prvi put gledali kako se kreće po preprekama.

Ovaj robot, koji takođe u svoje talente ubraja skok oko svoje ose u nazad i stoj na rukama, impresivno je odražavao ravnotežu dok je izvodio parkur trikove. Razlika je u tome što robot sada može da prilagodi ponašanje na osnovu onoga što vidi. To znači da inženjeri ne moraju unaprijed da programiraju skokove za sve platforme i praznine na koje bi robot mogao naići. Postao je nezavisniji nego ranije.

Komentar: Kada bi ovi roboti samo plesali ne bi bilo toliko uznemirujuće.


Nebula

NASA dijeli novu sliku svijetlih "prstenova" koji kruže oko udaljene crne rupe

crna rupa
© CC0Crna rupa
Crne rupe su jedna od najvećih misterija svemira, a stručnjaci nas svako malo iznenade novim otkrićima o njima.

Znanstvenici iz NASA-inog opservatorija Chandra i opservatorija Neil Gehrels Swift uhvatili su oko jedne crne rupe sablasno užarene prstenove. Radi se o rendgenskim snimkama, odnosno o prstenovima koji su inače nevidljivi golom ljudskom oku.

Ova posebna crna rupa nalazi se u binarnom sustavu s pratećom zvijezdom, gdje gravitacija crne rupe odvlači materijal iz te zvijezde u svoj disk. Sustav V404 Cygni udaljen je od nas oko 7800 svjetlosnih godina, piše CNN.

Svemirski opservatorij Swift je u lipnju 2015. otkrio eksploziju rendgenskih zraka koja stiže iz tog binarnog sustava. Taj je prasak stvorio energetske prstenove.

Arrow Up

Zbog pojačane aktivnosti vulkan Etna 'porastao' je nekoliko metara

etna
Pojačana aktivnost Etne, čiji veličanstveni obrisi dominiraju istočnim dijelom Sicilije, posebno grada Catanije, rezultirala je time da je vulkan 'porastao' nekoliko metara, pa je danas visok 3357 metara, objavio je u utorak talijanski Institut za vulkanologiju.

"Aktivnost Etne tijekom 2021. rezultirala je nakupljanjem većih količina piroklastičnog materijala i slojeva lave na konusu jugoistočnog kratera, najmlađeg i najaktivnijeg od četiriju kratera na vrhu Etne, što je dovelo do znatne transformacije obrisa vulkana", stoji u priopćenju Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV).

Zahvaljujući analizi satelitskih snimaka, znanstvenici INGV-a su zaključili da je jugoistočni krater sada pretekao svojega "velikog brata" na sjeveroistoku, koji je zadnjih četrdesetak godina bio najviši vrh poznatog vulkana.

Podatak o nadmorskoj visini od 3357 metara, s pogreškom od plus ili minus tri metra, dobiven je zahvaljujući snimkama satelita Pléiades, snimljenima u srpnju u sklopu međunarodnog partnerstva "Geohazard Supersites and Natural Laboratories", što je omogućilo ažuriranje digitalnog modela Etne.

Od 1980. vrh vulkana nalazio se na sjeveroistočnom krateru, koji je nakon eruptivnih aktivnosti u rujnu 1980. i veljači 1981. dosegao maksimalnu visinu od 3350 metara. Etna je tada izgubila nekoliko metara zbog klizišta na rubovima kratera te se 2018. godine 'smanjila' na 3326 metara.

S površinom od 1250 km2, Etna je najviši aktivni vulkan u Europi, a česte erupcije traju zadnjih 500.000 godina.

Butterfly

Otkrivene su bakterije koje uspijevaju unutar betona

beton
© Sveučilište u DelawareuU studiji su korišteni uzorci betona
Poznato je da neke vrste bakterija, poput salmonele, mogu preživjeti u najnegostoljubivijim uvjetima, poput bestežinskog stanja u svemiru. No, neke se bakterije dobro snalaze i u - betonu, sudeći po studiji objavljenoj u američkom stručnom časopisu mSystems.

Čak štoviše, bakterije su sklone i širenju po tom suhom i negostoljubivom građevinskom materijalu. Naime, istraživanje je pokazalo da bakterije pružaju rana upozorenja na reakcije alkalno-silicijevog dioksida izazvane vlagom, koje mogu dovesti do strukturnih oštećenja građevina poput mostova. Uz to, ovo je bila prilika znanstvenicima da otkriju koji se sve mikrobi nalaze u betonu i kako žive.

"Uistinu se nije znalo ništa o mikrobima u betonu. To je najčešće korišteni građevinski materijal na svijetu, ali jednostavno ne znamo ništa o tome što u njemu živi", rekla je za Science Alert mikrobiologinja Julie Maresca sa Sveučilišta Delaware.

Maresca i njeni kolege su, da bi odgovorili na to pitanje, uzeli 40 uzoraka betona, oblikovanih u cilindre volumena jedne litre. Neki su bili načinjeni od standardnog betona, sklonog poroznosti, dok su u druge bili dodani aditivi koji sprječavaju neželjene kemijske reakcije.

Tijekom dvije godine na krovu laboratorija, u cilindrima su se najčešće razvile kolonije proteobakterija, aktinobakterija i firmikuta. Istraživači smatraju da 50 do 60 posto tih bakterija dolaze iz sirovina, naročito šljunka. Uz to, primijetili su da se zastupljenost pojedinih bakterija u betonu mijenjala s godišnjim dobima, što je znak da su se mijenjali i njihovi izvori hrane.

Satellite

Svemirska letjelica leti kroz prašnjavi rep eksplodirane komete u jedinstvenom slučajnom susretu

slika
Izgleda da nam je komet koji se prošle godine raspao prije nego što se trebao pojaviti na noćnom nebu Zemlje ostavio rijedak i divan dar.

Dok je njegov, već bestjelesni rep nastavio putovati kroz Sunčev sustav, kroz njega je sasvim slučajno proletjela sonda Parker koja orbitira oko Sunca. Letjelica nam je tom prilikom pružila jedinstveni uvid u rep raspadnutog kometa.

Komet C/2019 Y4 (ATLAS) otkriven je u prosincu 2019. godine. Snimatelji kometa su očekivali da će ga putanja dovesti blizu Zemlje i da će biti vidljiv golim okom. No on se raspao prije nego što je uspio doći do nas.

Letjelica koja proučava Sunce

U travnju prošle godine snimke svemirskog teleskopa Hubble pokazale su fragmente kometa (slika dolje) na kojima se led sublimirao, prelazio iz čvrstog u plinovito stanje, kako su se oni sve više približavali Suncu. To zapravo nije neuobičajena pojava, ali je mnogim astronomima amaterima pokvarilo planove za promatranje kometa.

Microscope 1

Znanstvenici otkrivaju 'Borgove', DNK nizove koji asimiliraju gene od svojih domaćina

slika
© Jillian Banfield
U dvorištu u Kaliforniji otkriveni su tajanstveni lanci DNK, koji, izgleda, asimiliraju gene iz mnogih različitih organizama u svom okruženju.

Znanstvenici su te elemente nazvali "Borgovi", prema civilizaciji iz američke znanstveno-fantastične serije Zvjezdane staze, koja asimilira druga tehnološki napredna društva. Otkriće tih "Borgova" moglo bi nam pomoći pri razumijevanju evolucije mikroorganizama, njihove interakcije unutar ekosustava i njihove ulogu u okolišu.

Mikrobiologinja Jill Banfield sa Sveučilišta Berkeley smatra da bi "Borgovi" mogli predstavljati značajno otkriće.

"Nisam bila toliko uzbuđena od otkrića CRISPR-a. Pronašli smo nešto zagonetno što je, poput CRISPR-a, povezano s genomima mikroba", napisala je Banfield na Twitteru, a prenosi Science Alert.