Znanost i tehnologijaS


Alarm Clock

Njemački znanstvenici izmjerili najmanji fragment vremena - zeptosekundu

Njemački znanstvenici izmjerili najmanji fragment vremena
© Benoit Tessier / Reuters
Milisekund je hiljaditi dio sekunde, a nanosekund milijarditi. Sada su naučnici predstavili još jednu jedinicu vremena, u odnosu na koju obje prethodne djeluju kao vječnost.

Oni su uspjeli da izmjere zeptosekundu, odnosno bilioniti dio milijarditog dijela sekunde.

Laserski fizičari u Minhenu ispalili su moćni ultraljubičasti svjetlosni puls u atom helijuma, kako bi pobudili njegove elektrone i izazvali otpuštanje jednog od njih u procesu koji se naziva fotoemisijom.


Telescope

Znanstvenici otkrili egzoplanet udaljen 32,7 svjetlosnih godina

Znanstvenici otkrili egzoplanet udaljen 32,7 svjetlosnih godina
© NASA / Ames / JPL-CaltechUmjetnički dojam novootkrivene egzoplanete

Skupina znanstvenika otkrila je egzoplanet koji ima masu pet puta veću Zemlje i koji okruži oko zvijezde crvenog patuljka.


Koristeći podatke iz Europske južne zvjezdarnice (ESO), znanstvenici su pronašli kandidata za egzoplanet koji kruži oko crvenog patuljka klase M po imenu GJ 536, a koji je udaljen oko 32,7 svjetlosnih godine od Zemlje, piše Universe Today.

Omanja super-Zemlja

Znanstvenici tvrde kako je novootkriveni egzoplant super-Zemlja, što je klasa planeta čija je masa između zemljine i one 15 puta veće.

“GJ 536b malena je super-Zemlja otkrivena jako blizu svoje zvijezde. Spada među najmanje egzoplanete s izmjerenom masom”, kaže voditelj istraživačkog tima Alejandro Suárez Mascareño sa Instituta astrofizike Kanara (IAC).

Cell Phone

Signal - sigurna aplikacija za dopisivanje koju je preporučio Snowden

Signal – sigurna aplikacija za dopisivanje koju je preporučio Snowden
Problem privatnosti u internetskoj komunikaciji sve više brine krajnje korisnike pa su i neke od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje, poput WhatsAppa, uvele jaču enkripciju poruka kako bi zaštitile korisnike od moguće povrede privatnosti. No, postoji jedna aplikacija koja svojim sigurnosnim protokolima jednostavno nadilazi ostale.

Signal je aplikacija koja dozvoljava mobilnim telefonima razmjenu enkriptiranih poruka bez da na svom serveru ostavlja njihove kopije. Aplikaciju je razvila neprofitna organizacija aktivista koji se bore za očuvanje privatnosti, a javno ju je promovirao i najpopularniji svjetski zviždač Edward Snowden.

Ova aplikacija veliku je popularnost stekla nakon afere u kojoj su hakeri uspjeli doći do e-mailova Johna Podeste, šefa kampanje Hillary Clinton. Nakon tog incidenta organizatori kampanje počeli su koristiti Signal kako bi komunicirali bez straha od eventualnog novog hakerskog napada.

Aplikacija je dosad skinuta preko 800.000 puta s App Storea i Google Playa u posljednja 2,5 mjeseca, a četvrtina je skinut s područja SAD-a.

U odnosu na ostale aplikacije za dopisivanje ovo je relativno mali broj, ali treba naglasiti da je većina tih skidanja obavljena na dan izbora za predsjednika SAD-a, a od tada joj popularnost samo raste.

Komentar: Edward Snowden: Što god radili, ne koristite Googleovu aplikaciju Allo


Telescope

Završena konstrukcija namoćnijeg teleskopa na svetu

džejms veb teleskop
Model teleskopa u prirodnoj veličini u Centru Godar
Na konferenciji za štampu koja je održana 2. novembra u Centru za svemirska istraživanja Godar u Merilendu, u Sjedinjenim Američkim Državama, administrator Nase Čarli Bolden izjavio je da je konstrukcija namoćnijeg teleskopa na svetu najzad završena.

Teleskop Džejms Veb, čije je lansiranje predviđeno za 2018. godinu, zameniće čuveni teleskop Habl koji kruži u Zemljinoj orbiti na 450 kilometara visine i više od 25 godina posmatra najdalje i najmisterioznije objekte poznatog svemira.

Podaci koje je Habl poslao predstavljaju prekretnicu u spoznaji evolucije i razvoja univerzuma, rađanja i smrti zvezda, dokazivanja postojanja crnih rupa i sve bržeg širenja kosmosa. Obilje informacija koje je teleskop prikupio tokom godina operativne upotrebe predstavlja, između ostalog, osnov teorije rađanja kosmosa u takozvanom Velikom prasku.

Fish

Čimpanze iz Gvineje koriste štapove kako bi upecale alge

Čimpanze iz Gvineje koriste štapove kako bi upecale alge
Čimpanze u Gvineji snimljene su kako "pecaju". Životinje su snimili kako štapove bacaju u vodi i njima izvlače alge koje jedu. Snimka je nastala kao dio projekta Pan African Programme: the Cultured Chimpanzee koji je počeo 2010. godine,a provode ga istraživači s instituta Max Planck u njemačkom Leipzigu. Istraživači koriste metode promatranja koje uključuju i postavljanje nadzornih kamera. Ovaj način "pecanja" jedinstven je za ovu zajednicu dok druge zajednice čimpanzi koriste druge metode.

- Recimo u Kongu čimpanze koriste sasvim druge alate nego ove u Gvineji - objasnili su stručnjaci. Kamere iz Gvineje prikazuju čimpanze svih dobi i te i mučke i ženske kako "pecaju" alge. Neki od štapova koje koriste su dulji od četiri metra, piše Daily Mail.

Einstein

Znanstvenici stvorili magnetnu crvotočinu

Znanstvenici stvorili magnetnu crvotočinu
© Jordi Prat-Camps/Autonomous University of Barcelona

Ekipa stručnjaka sa Univerziteta u Barseloni stvorila je magnetnu crvotočinu koja vrši transfer magnetskog polja kroz ono što naučnici opisuju kao "ekstra specijalnu dimenziju".


Po teorijskoj fizici, crvotočine su prolazi kroz tkanje prostor-vrijeme, a njihova "primjena" uobičajena je u naučnofantastičnim filmovima.

Trenutak kada svemirski brodovi prelaze nezamislive udaljenosti prolazeći kroz crvotočine do sada su mogli vidjeti samo na filmskom platnu obožavaoci "Zvjezdanih staza". Ipak, naučnici su konačno uspjeli da ih stvore u laboratorijskim uslovima.

Znanstvenici stvorili magnetnu crvotočinu
Iako nije u pitanju klasična crvotočina kroz tkanje prostor-vrijeme, princip je sličan.

Koncept crvotočina opisao je Albert Ajnštajn 1935. godine. Teoretski, one omogućavaju putovanje iz, na primjer, naše tačke A u tačku B koja može da se nalazi bilo gdje u svemiru.

Crvotočina preklapa kontinuum i stvara "prečicu" između dvije tačke, zbog čega se nezamislivo velike udaljenosti mogu preći u ekstremno kratkom vremenskom periodu.

Naučnici iz Barselone poručuju da neće stati na ovom otkriću.

Oscar

I najbrži pilot među životinjama je.....šišmiš

I najbrži letač među životinjama je.....šišmiš
Najbrži letač među životinjama je maleni šišmiš, pokazalo je novo istraživanje koje je šokiralo ornitologe.

Minijaturni meksički slobodnorepac, koji teži samo 11 grama, može postići brzinu horizontalnog leta iznad 160 kilometara na sat, brže od bilo koje ptice.

Znanstvenici su do ovog otkrića došli tako što su na šišmiše stavljali minijaturne radio-odašiljače, mase samo pola grama, i potom mjerili njihovu brzinu iz malih zrakoplova.

Iako su šišmiši u pravilu sporiji od drugih letača, meksički slobodnorepac iznenadio je svojom brzinom, te je s trona skinuo čiope, do sada smatrane najbržim letačima u životinjskom kraljevstvu.

Čiope lete brzinama od oko 110 kilometara na sat, te su bile smatrane rekorderima životinjske avijacije. Iako neki sokolovi mogu postići brzine do 300 kilometara na sat, radi se o brzini u poniranju, dok se u slučaju meksičkog slobodnorepca i čiopa radi o brzini u horizontalnom letu, bez pomoći vjetra.

- Isprve nismo mogli vjerovati našim podacima, rekao je Kamran Safis Instituta Max Planck za Ornitologiju.

- No, podaci su bili točni. Zabilježili smo ženke šišmiša, koje teže između 11 i 12 grama, kako lete brzinama preko 160 kilometara na sat - novi rekord u horizontalnom letu, rekao je Safi.

Binoculars

Savršeno očuvani ostaci milijuna godina starog "blatnog zmaja" pokazuju borbu dinosaura za život

Savršeno očuvani ostatci milijuna godina starog
Umjetnički dojam dinosaura zaglavljenog u blatu
Prema posljednjem istraživanju Edinburgha i Kineske akademije geoloških nauka najnesretniji dinosaur na svijetu stradao je pokušavajući da se oslobodi iz blatne močvare.

Ovaj dinosaur ima specifikacije koje podsjećaju na ptičiju anatomiju, a pronađen je kako leži sa raširenim krilima. Naučnici vjeruju da je bio zarobljen u blatu 66-72 miliona godina. Također, pretpostavlja se da su njegova i slične vrste dinosaurusa vremenom evoluirale u današnje ptice.
Savršeno očuvani ostatci milijuna godina starog

2 + 2 = 4

Gravitacija i termodinamika povezane na mnogo više načina nego što se to na prvi pogled čini

Gravitacija i termodinamika povezane na mnogo više načina, nego što se to na prvi pogled čini
Tamna materija i dalje muči astronome, ali je jedna grupa njih došla do nove ideje o ovoj misterioznoj pojavi.

Šta ako gravitacija nije fundamentalna sila, nego posljedica nekih drugih fundamentalnih interakcija - glavno je pitanje novog naučnog rada holandskog teoretskog fizičara Erika Verlindea.

Ako se njegov naučni model pokaže tačnim, mogao bi da objasni efekte tamne materije.

Na tu ideju Verlinde je došao još 2010. kada je pretpostavio da gravitacija nije fundamentalna sila, nego efekat koji je posljedica entropije u svemiru.

Entropija je svojstvo termodinamike i često se opisuje kao neupotrebljivi dio sistema. Ipak, iako je takav opis entropije ponekad koristan, mnogo je bolji koji uključuje i količinu informacija unutar negog sistema.

Recimo, lako je opisati uređen sistem (na primjer, klikeri ravnomjerno raspoređeni u obliku mreže), jer objekti unutar njega imaju jednostavne i predvidljive međusobne odnose. S druge strane, haotičan sistem (klikeri nasumično razbacani u nekom prostoru), zahtijeva mnogo više informacija kako bi bio opisan, jer među njima ne postoji jasna veza. U osnovi, što je više informacija potrebno da se neki sistem opiše, to je entropija veća.

Verlindeov model koristi vezu između termodinamike (toplota, energija i sile) i informacije kroz matematički metod poznat kao hologramski princip. Pošto informacija koja se nalazi u nekom dijelu svemira zavisi od uređenja objekata kojima je okružena, pomijeranje objekata unutar njega mijenja entropiju tog dijela prostora.

Battery

Mask želi da sagradi "gigafabriku" i u Evropi

gigafactory
Prva Gigafabrika u Nevadi (kompjuterski render)
Prvi čovek Tesla Motorsa, Ilon Mask, potvrdio je da će posle postrojenja u Nevadi podići još jednu "gigafabriku" za proizvodnju pogonskih baterija za električne automobile, ovog puta na evropskom tlu. Mask još uvek nije odlučio u kojoj zemlji će se nalaziti nova fabrika, a tačna lokacija biće poznata 2017. godine. On je dodao da će se u evropskoj "gigafabrici" osim baterija izrađivati i Tesla električni automobili, prenosi Electrek.

"U Evropi ćemo imati najmanje jednu, a možda i dve ili tri 'gigafabrike' za proizvodnju baterija i vozila", kazao je Mask.

Pre nego što donese odluku o tome u kojoj evropskoj državi će se graditi novo postrojenje, Mask će se fokusirati na pripreme za početak izrade Modela 3, čija bi serijska proizvodnja trebalo da počne sredinom 2017. godine. Pojava pristupačnijeg električnog automobila, kao što je Model 3, trebalo bi da dovede do značajnog rasta proizvodnje - sa oko 100.000, na planiranih 600.000 vozila godišnje.

Komentar: Možda će doći u Srbiju?
  • Litijum iz Loznice izvor milionskih prihoda?