Kineski naučnici ustanovili su 1.445 novih oblika virusa Ribonukleinske kiseline (RNK), prenosi Anadolu Agency.

Kako javlja kineski list "ShangaiDaily", naučnici sa Kineskog centra za zaštitu i prevenciju zdravlja (CDC) ustanovili su postojanje 1.445 novih virusa RNK.

Istraživanje je objavljeno u načnom magazinu "Journal Nature", a naglašeno je kako će ovi virusi znatno doprinijeti u daljnjem istraživanju korijena ljudskog života i promjeni virusa.

Naučnik i istraživač iz CDC-a Cang Yongcin istakao je kako je njegova ekipa otkrila nove viruse na osnovu istraživanja primjenjenom na više od 220 vrsta insekata.

Naglasio je da obzirom da se pronađeni virusi razlikuju od do sada postojeći, njih će biti moguće svrstati u drugu porodicu, ali svakako da će doprinijeti i raznovrsnosti virusa RNK.

RNK i DNK predstavljaju dva tipa nukleinskih kiselina, koje sa proteinima spadaju u esencijalne makromolekule svih živih bića. Kao i DNK, molekule RNK se sastoje od dugih kovalentno vezanih jedinica - nukleotida, s tim što su RNK molekule najčešće jednolančane. Svaki nukleotid u RNK molekuli se sastoji od heterociklične baze, šećera riboze i fosfatne grupe.

Za pse se obično misli da su kratke pameti i da ih je lako smesti. Nova studija, međutim, sugerira da pseće pamćenje seže dalje nego što se misli.

Psi su sposobni zapamtiti što su ljudi radili u nedavnoj prošlosti, kaže se u izvješću objavljenom u časopisu Current Biology.

Takva vrsta pamćenja zove se epizodnom memorijom. To je sposobnost mentalnog putovanja u vremenu i prisjećanja pojedinosti o nekom događaju.

Poznato je da je epizodna memorija svojstvena ljudima i nekim primatima, ali dosad nije opažena u pasa.

"Pse nije moguće pitati, 'sjećaš li se što se dogodilo jutros'?", kaže znanstvenica Claudia Fugazza.

Zato je ona razvila tehniku nazvanu "Učini što i ja", koja psima omogućava da ponašanjem odgovore na pitanje.

Po toj metodi, psi su obučeni da imitiraju ljudsko ponašanje. Osoba, primjerice, može stati na stolac ili dotaknuti otvoreni kišobran. Psi su naučeni da na zapovijed "učini to" ponove isto.

Ako pas ponovi radnju nakon vremenske odgode znači da ima epizodnu memoriju, kaže Fugazza, koja se bavi biologijom ponašanja (etologijom).

Kompanija "Qualcomm Technologies" objavila je da će, uz pomoć njihovog najnovijeg procesora, biti dovoljno samo pet minuta punjenja telefona kako bi baterija trajala pet sati. I to nije sve - procesor "Snapdragon 835" učiniće da punjenje od 15 minuta bateriju može da napuni 50 odsto!

Nakon najave novog procesora "Snapdragon 835", tehnologija "Quick Charge 4" predstavlja malu revoluciju u brzini punjenja pametnih telefona.

Kako navode iz kompanije, četvrta generacija tehnologije punjenja baterije bazira se na efikasnijem punjenju i nižoj temperaturi koju prouzrokuje sam proces.

Poredeći ga sa tehnologijom "Quick Charge 3.0", „četvorka“ je čak 20 odsto brža, 30 odsto efikasnija i do pet stepeni Celzijusa hladnija prilikom transfera električne energije.

Ta činjenica je od ključne važnosti kada je reč o sigurnosti i zaštiti od pregrevanja.

Astronomi već godinama znaju da u svemiru postoji nešto što povlači Mliječnu stazu kao i još pedesetak drugih galaksija u tzv. Lokalnoj skupini galaksija tako da one svemirom putuju popriličnom brzinom. Pretpostavke o postojanju golemog objekta koji bi imao tako snažan gravitacijski utjecaj predstavljene su još 2008. kada su znanstvenici utvrdili da Lokalna skupina putuje brzinom od oko 50 km u sekundi u odnosu na pozadinsko mikrovalno zračenje koje kao svojevrsna jeka velikog praska prožima svemir.

No nitko ga nije uspijevao pronaći pa se pretpostavljalo da bi se mogao skrivati iza stotinjak milijardi zvijezda, trilijuna planeta te gomila plinova i prašine okupljenih u disku naše galaksije.

Prema radu koji je ovih dana objavljen u časopisu Monthly Notices Letters of the Royal Astronomical Society, čini se da je misteriozni krivac za ubrzavanje Mliječne staze konačno otkriven. Međunarodna skupina znanstvenika objavila je da je otkrila superklaster Vela, objekt sastavljen od nekoliko klastera, odnosno jata galaksija od kojih svako sadrži po nekoliko stotina ili tisuća galaksija (na slici gore VSC).

„Nisam mogla vjerovati da će se tijekom promatranja tog dijela svemira pojaviti tako velika struktura“, rekla je u priopćenju za medije voditeljica studije prof. Renée Kraan-Korteweg s University of Cape Town koja već više od desetljeća istražuje to područje svemira.

Superklaster je nazvan Vela prema konstelaciji zvijezda Vela (Jedro) u kojoj je pronađen. U istraživanju su korišteni podaci dobiveni kombiniranim spektroskopskim promatranjima djelomično skrivenih galaksija više teleskopa: South African Large Telescope (SALT) nedaleko od Cape Towna, Anglo-Australian Telescope (AAT) kraj Sydneya te promatranjem galaktičke ravni u području rendgenskih zraka na Max-Planck-Institut für extraterrestrische Physik (MPE) u Garchingu.

Godinama, gotovo svi aspekti naših personalnih uređaja napreduju, postaju bolji i brži. Međutim, jedan segment i dalje stagnira i stvara velike probleme korisnicima, a to je radni vek baterije. Razlog ovome je oslanjanje na tehnologiju koja je stara decenijama i koja tek povremeno dobije neka poboljšanja. Naučnici su sada napravili proboj na ovom polju i razvili su tip baterije koji može da traje celu nedelju, a da se pri tom napuni za svega nekoliko sekundi.

Istraživači sa University of Central Florida (UCF) kreirali su proces u kome kombinuju najbolje aspekte regularne baterije (stabilnost, duže vreme pražnjenja i pogodnost) sa najboljim karakteristikama kondenzatora (veoma brza vremena punjenja, dugu stabilnost ciklusa). Ovaj tip baterija je testiran dosta puta do sada, a brojni naučnici i inženjeri veruju da one imaju potencijala u revoluciji čitavog segmenta tržišta baterija.

Znanstvenici su se otkrili da se ‘mrtvi’ koralji na jednom pacifičkom otoku počinju vraćati u život, prkoseći crnim prognozama koje su se nadvile nad nekad fantastične prizore regionalnih koraljnih grebena.

Stručnjaci za pomorsku biologiju koji su posjetili otok Kiritimati 2015. i u travnju ove godine proglasili su ga “grobljem mrtvih koralja” nakon što je oko 85 posto koralja uginulo, a 10 posto je bolesno i izbijeljeno, ali tehnički živo, dok je samo 5 posto bilo u “OK” stanju.

Međutim, kad su se vratili ovog mjeseca, znanstvenici su otkrili da je 6 do 7 posto koralja danas živo i da nisu izbijeljeni.

Povratak u život

Julia Baum sa Sveučilišta Victoria rekla je za New Scientist da su se vratili na područje koje je u početku bilo mrtvo, ali su ostali zapanjeni kad su vidjeli da se neki koralji doslovno vraćaju u život.

Kim Cobb s Georgia Techa dodaje da se puno riba koje su nestale s grebena sada vraćaju natrag svojoj kući.

Jedno do objašnjenja može biti da je vruća voda El Niña pretvorila ovo područje u jedno od najgore pogođenih mjesta na svijetu. El Niño je fenomen prirodnog zagrijavanja Pacifika koji se događa svakih nekoliko godina, a to uvelike utječe na globalnu promjenu vremena.

Naučnici Amurskog naučnog centra Ruske akademije nauka, odjeljenje Dalekog istoka, pronašli su način za izvlačenje do jednog grama zlata iz svake tone iskorišćenog uglja. Eksperimentalna oprema već postoji, i planirano je da bude postavljena na jednoj od kotlova ove godine, saopštila je pres-služba RAN Dalekog istoka.

Naučnici Amurske oblasti već 15 godina analiziraju sastav uglja sa različitih mjesta u regionu i objasnili su da svaka tona čvrstog goriva iz Jerkoveckog basena sadrži oko gram tog dragocjenog metala.

„Na filterima se talože kako korisne tako i štetne komponente. Ako priključak bude „hvatao“ makar polovinu — to je pola grama po toni, a onda je lako izračunati ekonomski efekat. Odnosno, izgaranjem tone uglja — dobili bismo 1.500 rubalja“, rekao je generalni direktor Amurskog naučnog centra za kompleksne inovacione tehnologije Oleg Agejev.

Priključak, čiji je eksperimentalni obrazac već gotov, radi na sljedeći način: dim od iskorišćenog uglja prolazi kroz višestepeni sistem čišćenja. Primjese se najpre peru, zatim ih „hvata“ filtar, iz njih se izvlači koncentrat zlata, koji se zatim predaje radi rafinisanja.

Ljepota Zemlje koja oduzima dah pojavljuje se u RT-ovom novom projektu ‘Space 360’, pomoću nevjerojatnog 360° videa s Međunarodne svemirske Postaje (ISS).

Ove snimke bez presedana snimio je ruski kozmonaut, a pružaju sjajan uvid u to kakav je život u zemljinoj orbiti.

Kao da sami gledate iz svemira

Nastao u suradnji s ruskom svemirskom agencijom Roscosmos i raketno-svemirskom koorporacijom Energia, RT-ov projekt ‘Space 360’ prvi će prikazivati 360° video snimke napravljene u niskoj zemljinoj orbiti. Ova spektakularna serija sadržavati će snimke koje je na ISS-u napravio kozmonaut Andrej Borisenko ekskluzivno za RT.

Borisenko kaže kako je cilj ponuditi gledateljima isti pogled u kojemu svakodnovno uživa nekolicina sretnika kojima je ISS dom.

“Po prvi put u povijesti snimamo panoramski video ravno s postaje. To znači da ćete moći vidjeti sve što i mi vidimo, svojim vlastitim očima. Drugim riječima, osjećati ćete se poput kozmonauta”, izjavio je Borisenko iz svemira.

Panoramski video moguć je zahvaljujući opremi koja je poslana u orbitu na svemirskoj letjelici Sojuz MC-03 prošloga mjeseca.

RT-ov specijalan projekt ‘Space 360’ može se gledati na šest jezika (ruskom, engleskom, španjolskom, francuskom, njemačkom i arapskom) na posebnoj mobilnoj aplikaciji app RT360 (Google Play, App Store, Oculus).

Američka geološka služba (USGS) objavila je kako je u zapadnom dijelu Teksasa pronađeno toliko zaliha nafte i prirodnog plina, da Amerikanci sad zbilja ne moraju brinuti da će im prifaliti fosilnih goriva.

Na području koje je dosad već dalo milijarde barela nafte otkriveno je tako da ima još potencijala za proizvodnju.

Tim Waltera Guidroza, programskog direktora Programa energetskih resursa pri USGS-u, otkrio je podzemnu zalihu od čak 20 milijardi barela nafte, 4.53 trilijuna kubičnih metara prirodnog plina te 1,6 milijardi barela ukapljenog prirodnog plina.

Najveće nalazište nafte iz škriljca

Te zalihe pronađene su u geološkoj formaciji Wolfcamp Shale, središnjem dijelu zapadnog područja američke savezne države Teksas. To je nalazište ujedno i najveće nalazište nafte iz škriljca, triput veće od onog pronađenog 2013. u Sjevernoj i Južnoj Dakoti te Montani.

Gudiroz je za pronalazak pohvalio ‘promjene u tehnologiji i industrijskoj praksi’, koje su omogućile povećanje tih resursa kao i mogućnost njihovog izvlačenja iz tla.

Guverner Teksasa Greg Abbott na Twitteru je objavio kako je ta savezna država upravo postala bogatija za 934 milijarde dolara.

Geolozi ističu da se nafta iz škriljca klasificira kao nekonvencionalna, uspoređujući taj izvor s klasičnim izvorom nafte u tlu. Za izvlačenje iz škriljca potrebna je napredna tehnologija bušenja ili izvlačenja, poput hidrauličkog lomljenja.

Međunarodni tim astronoma okrio je fosilizirani ostatak jedne od najranijih skupina zvijezda u Mliječnom putu. Skup je lociran u galaktičkom ispupčenju i izgleda kao svaki drugi kuglasti skup ali se od njih u stvari veoma razlikuje. Sadrži zvijezde koje sliče najstarijim zvijezdama Mliječnog puta. Istovremeno tu se nalazi i značajna populacija mladih zvijezda koje premošćavaju prošlost i sadašnjost naše galaksije. Ovo otkriće je put ka razotkrivanju misterija formiranja galaksija i daje nam neprevaziđen pogled na kompliciranu historiju Mliječnog puta.

Kuglasti skup nazvan Terzan 5 otkriven je prije 40 godina i od nas je udaljen oko 19 000 svjetlosnih godina. Za snimanje skupa korištene su Napredna kamera za pregled neba i Širokougaona kamera na Hubbleu, te druga generacija Kamere za blisko infracrveno područje na W.M.Keck deset metarskom teleskopu na Havajima. Također je korištena adaptivna optika na 8,2 metra Very Large Telescope Južne evropske opservatorije u Čileu.

Tim je dokazao postojanje dvije različite zvjezdane populacije između kojih je vremenski razmak od 7 milijardi godina. “Otkriće je bilo toliko iznenađujuće da je obavljena dvostruka provjera“ kaže Francesco Ferraro sa univerziteta u Bolonji koji je i vodeći autor. Još 2009 mi smo otkrili da je Terzan 5 nastanjen sa dvije podpopulacije zvijezda sa različitom prisutnošću hemisjkih elemenata što nam je omogućilo da odredimo njihovu starost” kaže Ferraro.

“Iz ovoga smo izvukli zaključak da je predak skupa Terzan 5 imao ogromne količine plina kako bi druga generacija zvijezda mogla biti tako masivna. To je nekih 100 miliona sunčevih masa“ rekao je Davide Massari sa INAF, Italy, koji je koautor studije. Ove neopbične osobine čine skup Terzan 5 idealnim kandidatom kao živog fosila koji potiče iz najranijih dana Mliječnog puta.

“Mislimo da su neki ostatci tih plinovitih zgušnjenja ostali relativno nepromjenjeni“ kaže Ferraro.“Ovakvi galaktički fosili daju astronomima mogućnost da rekonstruišu jedan važan dio historije našeg Mliječnog puta.” Drugi kuglasti skupovi nemaju ove osobine pa Terzan 5 predstavlja neke od najranijih gradivih blokova galaktičkog ispupčenja.