Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Znanstvenici: Mliječni put se nalazi u nekoj vrsti "svemirske rupe"

Simulated space
Naučnici sa Univerziteta Viskonsin—Medison otkrili su da se naša galaksija, Mlečni put, nalazi u nekoj vrsti „svemirske rupe“.

„Rupa“ u kojoj se nalazi Mlečni put dugačka je skoro dve milijarde svetlosnih godina, a naučnici su ustanovili da se u ovoj oblasti nalazi znatno manje galaksija, zvezda, planeta i crnih rupa nego što je to slučaj sa ostalim delovima univezuma.

Istraživači su taj prostor uporedili sa rupom u švajcarskom siru i objasnili da je život najverovatnije imao priliku da se razvije na Zemlji upravo zahvaljujući tome što živimo u mirnijem delu univerzuma.

Fireball 2

Simulacija otkriva što se događa kada asteroid udari u Zemljinu atmosferu brzinom od 72.400 km/h

Simulacija otkriva što se događa kada asteroid udari u Zemljinu atmosferu brzinom od 72.400 km/h
Čeljabinsk
Iako su šanse razarajućeg udara poput onog u Čeljabinsku 2013. godine male, poznato je da kroz svemir putuju milijuni raznih objekata te je ponovni sudar prije ili kasnije neizbježan.

Upravo stoga znanstvenici iz NASA-e pomoću superračunala stvaraju 3D simulacije koje bi trebale pomoći u predviđanju kako bi se asteroid mogao ponašati jednom kada uđe u Zemljinu atmosferu, piše Daily Mail.

Katastrofa nad Čeljabinskom

U sklopu projekta vode se i simulacije na velikoj skali, poput eksplozije asteroida nad Čeljabinskom, a koje otkrivaju dramatični fluidni tok svemirske stijene koja se topi i nestaje dok juri prema površini. Znanstvenici iz NASA-inog Projekta za procjenu asteroidnih prijetnji koristili su superračunalo Pleiades kako bi simulirali potencijalne udare asteroida raznih veličina.

Među njima je i asteroid iz Čaljabinska koji je razbijao prozore i nanio oštećenja zgradama i do stotinjak kilometara od mjesta gdje je eksplodirao nad Rusijom. U udaru je ozlijeđeno više od 1.200 ljudi.

Transformacija asteroida

Mars

NASA objavila sliku "Niagarinih slapova lave" na Marsu

NASA objavila sliku
© NASA
Tražeći tekuću vodu, Nasa često 'luta' Marsom i nailazi na predivne krajolike, a posljednje fotografije koje je poslao Mars Reconnaissance Orbiter (MRO) oduševile su mnoge.

Posljednji prizori s Marsa podsjećaju na 'Niagarine slapove', a 'krivac' za to je lava koja se davno prelila preko površine Crvenog planeta.

Ove fotografije pokazuju da je planet prije bio daleko življi nego danas. Nasa je objasnila kako je lava probila krater kroz malu rupu te se tako proširila površinom i stvorila zapanjujuće prizore. Krater je promjera 30 kilometara, a na fotografijama se vidi da je lava tekla i okružila obod tog kratera, piše Independent.

Fireball 2

Holandski naučnici pronašli rijedak meteorit star 4,5 milijarde godina

Holandski naučnici pronašli rijedak meteorit star 4,5 milijarde godina
© AFP

Holandski naučnici su objavili otkriće meteorita starog 4,5 milijardi godina koji bi mogao dati vredne podatke o stvaranju Sunčevog sistema.


- Meteoriti su veoma značajni jer na Zemlji nemamo stene tolike starosti - rekao je geolog Leo Krigsman iz Centra za biodiverzitet u Lajdenu. Meteorit veličine pesnice i težine oko pola kilograma u januaru je velikom brzinom pao u selo Brok, severno od Amsterdama.

Uprkos obimnim potragama drugi delovi meteorita nisu pronađeni.

I pored čestih meteorskih kiša na severu Evrope, svemirske kamenčiće nije lako pronaći. Ovo je tek šesti meteorit pronađen u Holandiji u poslednjih 200 godina.

- Možemo mnogo da saznamo o tome šta se dešavalo na početku Sunčevog sistema, kada se zvezdani oblak razbio i počelo formiranje minerala i planetoida - rekao je Krigsman.

On je dodao da će to "dati informacije o tome šta se dešavalo dok se stvarala Zemlja".

Krigsman je procenio da je meteorit najverovatnije došao iz područja izmedju Marsa i Jupitera, gde se nalazi veliki pojas asteroida sa "mnoštvom stena i malih planeta" koje povremeno ispadnu iz svoje orbite.

Centar u Lajdenu je izveo brojne detaljne testove na meteoritu pre nego što je objavio njegovo otkriće.

- Želeli smo da budemo potpuno sigurni u vrstu meteorita tako da smo morali da istražimo - zaključio je Krigsman.

2 + 2 = 4

Slovenski esperanto: Projekat vještačkog jezika za sve Slovene

Sloveni
Pričaj interslovenski da te svi Sloveni razumeju, ideja je od koje je pošao profesor informatike na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu Vojteh Merunjka koji sa timom kolega iz inostranstva privodi kraju projekat veštačkog jezika koji bi bez učenja i problema spontano razumeli svi Sloveni.

Jezik nazvan međuslovenski ili interslovenski ima već 37.000 reči, pojednostavljenu gramatiku kako probleme ne bi pravile specifičnosti pojedinih slovenskih jezika i nekoliko ljudi koji njime govore, a kako je Merunjka kazao Češkom radiju, ima i prve strance zainteresovane da ga nauče - privrednike iz Kine i Hrvatske.

- U prošlosti su panslavisti mislili da će nastati nekakav superslovenski jezik na kome će se objavljivati knjige, igrati pozorišne predstave i ne znam šta sve još. To je besmisleno. Ništa ne može da zameni čisti češki, ruski ili poljski jezik, jer svaki od njih ima svoje emocije i svoju magiju - kazao je Merunjka.

Interslovenski jezik polazi od 15 slovenskih jezika i iz njih po matematičkom modelu veštački bira reči, a gramatiku pojednostavljuje maksimalno kako bi svima bila razumljiva.

- Rečnik pravimo statističkom metodom. Pogledamo kako se šta kaže u svakom od 15 jezika, imamo koeficijente šta više ili manje liči na šta, koliko je brojan narod i rezultat je rečnik - rekao je Merunjka.

Cilj projekta je da se olakša sporazumevanje ne samo među Slovenima već i sa strancima a prvi zainteresovani za udžbenik gramatike i rečnik su kineski privrednici u Hrvatskoj, pošto bi im interslovenski omogućio poslovnu komunikaciju i razumevanje na prostoru širem od jedne slovenske zemlje.

Jupiter

Otkrivena još 2 Jupiterova mjeseca

Otkrivena još 2 Jupiterova mjeseca
© NASA

Otkriveno je kako Jupiter ima još dva mjeseca, što ukupan broj diže na 69.


Novootkriveni mjeseci trenutno još uvijek nemaju imena, te za sada samo nose oznake S/2016 J1 i S/2017 J1, gdje ‘S’ znači satelit, a ‘J’ Jupiter, prenosi IFLScience.

Jupiter mjeseci
© iflscience.comJupiterovi mjeseci u punom sjaju
Otkrio ih je tim astronoma pod vodstvom Scotta Shepparda s Carnegie institucije za znanost. Veličina im je procjenjena na između jedan i dva kilometra, a orbitiraju okoJupitera na udaljenostima od 21 i 24 milijuna kilometara.

Shepard je rekao kako su mjeseci po prvi put primjećeni u ožujku 2016. i ožujku 2017. te da im je položaje potvrdio teleskop Subaru na havajskoj Manua Kei. Otkriveni su slučajno tijekom potrage za planetom Devet. Na nekim od fotografija koje su pokazivale Jupiter, pojavila su se i ova dva mjeseca.

“Tijekom promatranja opazili smo gotovo sve poznate mjesece Jupitera kao i nekoliko za koje nismo znali ili su bili izgubljeni”, rekao je Sheppard, dodavši da “vjerojatno ima još neotkrivenih mjeseca”, ali će morati vršiti dodatna promatranja kako bi to provjerili.

S/2016 J 1 orbitira oko Jupitera za 1.65 godinu, a S/2017 J 1 za 2.01 godinu. Poput većine Jupiterovih mjeseca, i ova se da kreću u smijeru suprotnom od onog u kojem se vrti sam Jupiter, što se zove retrogradna orbita.

Veličina im je konzistentna s većinom Jupiterovih mjeseca, za razliku od četiri galileovska mjeseca, Ganimeda, Kalista, Ia i Europe, koji su svi znatno veći, dimenzija od 3.000 do 5.000 kilometara.

Radi se o prvim novim mjesecima otkrivenim oko Jupitera od 2011., kad su isto tako Shepard i njegov tim otkrili dva mjeseca slične veličine. Svi mjeseci veći od 100 kilometara poznati su nam još od 1979. godine, kada je Voyager 1 proletio blizu Jupitera i otkrio Tebu.

Brain

Novo istraživanje pokazuje da zaboravljanjem, zapravo, postajemo pametniji

Novo istraživanje pokazuje da zaboravljanjem, zapravo, postajete pametniji
Novo istraživanje pokazuje kako zaboravljivost možda uzrokuje sigurnosni mehanizam u mozgu čiji je cilj da na budemo zatrpani informacijama. Drugim riječima, radi se o zdravom načinu rada mozga.

To bi nam moglo doći kao olakšanje ako uvijek zaboravljate gdje ste ostavili ključeve, ali bi nam isto tako moglo pomoći u shvaćanju kako točno radi mozak, piše Science Alert.

Brisanje suvišnih i zastarjelih informacija

Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu tvrde kako cilj pamćenja nije prenijeti najtočnije, već najkorisnije informacije koje bi nam pomogle donijeti pametne odluke.

“Važno je da mozak zaboravi nebitne detalje te se umjesto toga fokusira na stvari koje će pomoći u donošenju odluka u stvarnome svijetu”, objašnjava Blake Richards, jedan od znanstvenika.

Richards i njegov kolega Paul Frankland provjerili su ranije objavljene radove koji su na različite načine pristupali pojmu pamćenja. Neki su proučavali neurobiološki aspekt prisjećanja, drugi pak neurobiologiju zaboravljanja.

“Pronašli smo puno dokaza kako postoje mehanizmi koji potiču zaboravljanje, te da se oni razlikuju od onih zaduženih za pohranu informacija”, rekao je Farkland.

Istraživanjem su došli do dokaza o namjernom slabljenju sinaptičkih mreža između neurona koji sudjeluju u stvaranju pamćenja, kao i da novi neuroni ‘pišu’ preko već postojećih sjećanja, te im time otežavaju pristup.

Attention

Antibakterijski gelovi i sapuni su beskorisni, više štete nego koristi, upozoravaju naučnici

Antibakterijski gelovi i sapuni su beskorsni, više štete nego koristi, upozoravaju naučnici
Antibakterijski sapuni i gelovi su beskorisni i mogu da izazovu više štete nego koristi, upozorili su naučnici.

U saopštenju objavljenom u naučnom žurnalu "Perspektiva ekološkog zdravlja" takođe se upozorava da se ne koriste antimikrobiološki agensi u skladištima za hranu.

Ekološki stručnjaci ističu da su običan sapun i voda najbolji način zaštite od bolesti.

Stručnjaci upozoravaju da antibakteriološki proizvodi, od kojih su neki već zabranjeni u SAD i zabrana se postepeno uvodi i u Evropu, mogu da izazovu štetu posebno trudnicama i dojiljama.

- Ljudi misle da antimikrobiološki sapun za ruke pruža bolju zaštitu od oboljenja, ali nisu ništa bolji od običnog sapuna i vode - kaže profesor za ekološko zdravlje na Univerzitetu u San Francisku doktor Barbara Setler.

People 2

Budite pažljivi s kim spavate: Nova studija pokazuje da žene nose DNK seksualnih partnera

women carry the DNA of sexual partners
Žene zadržavaju i nose žive DNK ćelije od svakog muškarca sa kojim su imale seksualni odnos, navodi se u novoj studiji Univerziteta u Sijetlu i Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson.

Studija, koja je slučajno otkrila ovu zapanjujuću informaciju, prvobitno je pokušavala da utvrdi da li žene koje su bile trudne i nosile sina u stomaku možda imaju više predispozicicija za određene neurološke bolesti koje se češće javljaju kod muškaraca.

Kako se ispostavilo, ženski mozak je još misteriozniji nego što smo ranije mislili.

Studija je pokazala da ženski mozak često ima “muški mikrohimerizam,“ ili drugim rečima prisustvo muških DNK ćelija koje potiču od druge osobe i genetski se razlikuju od ćelija koje čine ostatak te žene.

Kako studija navodi: “63% testiranih žena (37 od 59) je imalo muški mikrohimerizam u mozgu. Muški mikrohimerizam je bio prisutan u više delova mozga.“

Dakle, 63% žena nosi muške DNK ćelije koje žive u njihovom mozgu. Očigledno je da su istraživači želeli da saznaju odakle su te muške DNK ćelije došle.

Komentar: Seks nije nešto što se treba slobodno baciti i dati, to je sveto djelo koje stvara vezu između dvije osobe koje se vole i brinu jedno za drugo.


Robot

Dobro jutro Britanijo: Intervju u televizijskoj emisiji s....robotom

Dizajniran da imitira ženu, ovaj jezivi robot je odgovarao na pitanja tokom televizijske emisije emitovane u Velikoj Britaniji.
Dobro jutro Britanijo: Intervju u televizijskoj emisiji s....robotom
© You tube
Ova neverovatna kreacija, koja bi mogla redefinisati način na koji čovečanstvo komunicira sa mašinama, je poslednji model u dugom nizu realističnih pričajućih robota koje je kreirala firma iz Teksasa po nazivu Henson Robotiks.