Znanost i tehnologijaS


Magnify

Fosil gljive stare 440 milijuna godina je organizam zaslužan za širenje života na kopno

Fosil gljive stare 440 milijuna godina je organizam zaslužan za širenje života po kopnu
© Martin R. Smith
Znanstvenici su otkrili gljivu koja je igrala ključnu ulogu u evoluciji života na kopnu, piše Mirror.

Fosil gljive stare 440 milijuna godina najstariji je fosil ikada pronađen. Ali nije njegova starost ono što je najviše impresioniralo znanstvenike, već to što su otkrili da se radi o glavnom organizmu koji je omogućio širenje života na kopno.

Ova nevjerojatna gljiva nazvana Tortotubus popunjava važnu rupu u evoluciji života, postavila je temelje za kasnije kompleksnije kopnene biljke i životinje. Učinila je to tako što je započela proces truljenja i formacije plodnog tla.

“Tijekom perioda u kojem je ovaj organizam postojao život je gotovo potpuno bio ograničen na oceane; na kopnu se još nije razvilo ništa kompleksnije od jednostavnih mahovinastih i lišajevskih biljaka”, objašnjava dr. Martin Smith sa Sveučilišta Durham.

“Ali prije nego što su mogle doći cvjetajuće biljke i drveća, ili životinje koje su ovisile o njima, trebao se uspostaviti proces truljenja i formiranja tla. Ovaj fosil pokazuje kako su gljive kolonizirale kopno prije nego što su prve životinje napustile oceane.”

Attention

Znanstvenici upozoravaju: El Nino bi mogao biti odgovoran za prenošenje ozbiljnih bolesti

Znanstvenici upozoravaju: El Nino bi mogao biti odgovoran za prenošenje ozbiljnih bolesti
Kolera je akutna crijevna infekcija, uzrokovana uzimanjem hrane ili vode kontaminirane s bakterijama Vibrio cholerae
Prirodni fenomen El Nino mogao bi biti odgovoran za prenošenje, odnosno širenje bolesti poput kolere, što bi imalo veliki utjecaj na zdravlje ljudi, upozoravaju znanstvenici.

Znanstvenici su utvrdili da se bolest koju uzrokuje vodena bakterija, a koja je primijećena u Latinskoj Americi, širi kad god i gdje god zagrijana voda El Nina dođe u kontakt s kopnom. Studija objavljena u časopisu Nature Microbiology analizirala je kako se nova i izuzetno opasna vrsta kolere pojavila u Latinskoj Americi i to oba puta kada se dogodio i El Nino.
Znanstvenici upozoravaju: El Nino bi mogao biti odgovoran za prenošenje ozbiljnih bolesti
2016. El Niño 'Godzilla': Znanstvenici kažu da se bolest koju uzrokuje vodena bakterija prijavljena u Latinskoj Americi širi kad god i gdje god zagrijana voda El Nina dođe u kontakt s kopnom

Telescope

Istraživači koriste "biološke potpise" kako bi se utvrdila izvedivost života na drugim planetima

Istraživači koriste
© SHUTTERSTOCK.COM
Ranija istraživanja pokazala su da neke planete stvaraju kiseonik bez prisustva živih organizama, što je podstaklo uvjerenja da je život i na drugim planetama moguć.

Naučnici u atmosferama egzoplanete traže 'biološke potpise' koji bi mogli pomoći u određivanju ima li na njima života ili samo je to samo privid.

Smatraju da se prisutnost živih organizama može utvrditi uz pomoć proučavanja posebnog spektra svjetla koje se vidi u atmosferi neke planete.

To bi se moglo postići uz pomoć novog Džejms Veb teleskopa koji će se početi da se koristi 2018. godine. Naučnici se nadaju da će uz pomoć njega moći detektovati 'biološke potpise' na planatima izvan našeg sunčevog sistema i tako odmah isključiti one na kojima nema života. To znači da bi odmah mogli detektovati one na kojima ima - vanzemaljaca.
Istraživači koriste
Naučnici se nadaju da će uz pomoć njega moći detektovati 'biološke potpise' na planetima izvan našeg sunčevog sistema

Book

Naučnica smatra da je otkrila značenje drevnih tekstova u piramidama

Naučnica smatra da je otkrila značenje drevnih tekstova u piramidama
Prema naučnicima, tekstovi sa piramida najstariji su primjer vjerskih spisa na planeti. Najnovija knjiga predlaže novi prijevod drevnih tekstova, onaj prijevod koji nije objeručke dočekan od strane mainstream egiptologa.

Od kada su i otkriveni, istraživači vjeruju da su tekstovi sa piramida samo niz pogrebnih molitvi kojima su se drevni egipćani koristili, vjerujući da će kraljevsku porodicu čuvati i na onom svijetu.

Međutim, prema lingvistkinji Susan Brind Marrow, tekstovi na piramidama su mnogo više od molitive. Tekstovi su živopisno očitanje prirode i svega onoga što nas okružuje.

Takođe, tekstovi su složena religijska filozofija, ona koje se neće tumačiti kao mitologija, nego ona koja govori i životodavnoj sili prirode koja nas okružuje.

Zanimljivo je da Susan takođe smatra da su tekstovi odigrali važnu ulogu u razvoju i stvaranju mnogih drugih duhovnih tradicija koje su ‘zaživjele’ godinama kasnije.

Chalkboard

Znanstvenici razvijaju tehniku u Matrix stilu: ​​Trenutno pohranjivanje vještina u mozak

Znanstvenici razvijaju tehniku u Matrix stilu: Trenutno pohranjivanje vještina  u mozak
© Reuters
Zamislite da želite naučiti upravljati helikopterom, govoriti francuski ili igrati tenis. Potom zamislite da, umjesto tisuća sati vježbe i učenja, možete željenu vještinu jednostavno skinuti s računala i uprogramirati u svoj mozak. Takva tehnologija odnedavno više nije znanstvena fantastika.

Istina, još uvijek smo daleko od izravnog ubrizgavanja svih detalja neke vještine u naše mozgove, no kaliformijska tvrtka HRL Laboratories tvrdi kako je uspjela postići impresivne rezultate u učenju uz pomoć stimulacije mozga elektrodama.

Kada mozak uči nove vještine, na njemu nastaju vidljive, fizičke promjene, kako se stvaraju i ojačavaju nove veze između neurona. Ideja nove tehnologije je da se uz pomoć lagane stimulacije strujom potakne stvaranje veza između neurona u centrima odgovornih za određene vještine.

Znanstvenici iz HRL-a su snimali električnu aktivnost mozga šestero profesionalnih pilota dok su upravljali simulatorom letenja i pokušavali sletjeti.

Potom su uzeli grupu od 36 dobrovoljaca, od kojih je pola dobilo električnu stimulaciju u dijelovima mozga u kojima je kod pilota zabilježena najveća aktivnost, a druga polovica (kontrolna grupa) je dobilo nasumično generirane ili nikakve signale.

Attention

Nova studija otkriva da je nestrpljivost loša za naše zdravlje te je povezana s nesposobnošću da se nosimo sa životnim frustracijama

Nova studija otkriva da je nestrpljivost loša za naše zdravlje te je povezana s nesposobnosću da se nosimo sa životnim frustracijama
Nova studija znanstvenika sa Sveučilišta Singapur otkrila je da će nestrpljivi ljudi stariti brže od onih koji nisu nestrpljivi. To se događa zbog bržeg skraćivanja telomera, kapa na kraju DNK lanaca koji štite kromosome od razdvajanja. Što su te kape duže, to su oni bolji zaštitnici i osiguravaju dulji život. Sada su znanstvenici otkrili da se te kape brže mogu smanjivati ako smo nestrpljivi, kao što znamo biti u situacijama kada čekamo u redovima, kada čekamo javni prijevoz ili telefonski poziv.
Nova studija otkriva da je nestrpljivost loša za naše zdravlje te je povezana s nesposobnosću da se nosimo sa životnim frustracijama
© NHGRI
Xinh Zhang, koautor studije, rekao je da je nestrpljenje povezano s kognitivnom i društvenom nesposobnošću da se nosimo sa životnim frustracijama kao i rizikom od mentalnih poremećaja.

Rose

Zaboravljivost može pomoći biljci da se lakše oporavi i resetuje

Zaboravljivost može pomoći biljci da se lakše oporavi i resetuje
© Peter CrispPaprat raste iz kamenog zida na Machu Picchu
Izložene elementima ali bez mogućnosti micanja od njih, biljke moraju konstantno odgovarati na razne stresove kojime su izložene, od promjena temperature i vlage, do ograničenih hranjivih tvari - i gotovo uvijek nađu načina da prežive.

Novo istraživanje tvrdi kako, umjesto da se sjećaju prijašnjih teškoća, biljke su naučile “zaboraviti i resetirati” memoriju, što im je evolucijska strategija u borbi s fizičkim izazovima.

Biljke rastu u dinamičkom okolišu. Ponekad ekstremna suša ili hladnoća može trajati tjednima, ili čak mjesecima, a ponekad biljke koje rastu u zaklonu mogu iznenada biti izložene direktnom sunčevom svjetlu kako ono tijekom dana prelazi nebom. Drugim riječima, varijable mogu biti cikličke i predvidljive, ili nasumične i nepredvidljive.


Zadržavajući stresna sjećanja moglo bi pomoći pripremiti biljke za jače ili brže odgovore kada se poremećaji ponovo dogode u budućnosti, a to bi moglo rezultirati aklimacijom, i kvalitetnijom prilagodbom. Većina se znanstvenika slaže kako biljke posjeduju kapacitet za pamćenje, kao i za tzv. rasipanje pamćenja (zaboravljanje), iako su ta dva fenomena još uvijek slabo poznati.

Magnify

SAD: Otkrivena nova subatomska čestica nazvana tetraquark

SAD: Otkrivena nova subatomska čestica nazvana tetraquark
© Artwork by Fermilab

Naučnici koji rade za vladu Sjedinjenih Američkih Država u petak su saopštili da su otkrili novu subatomsku česticu nazvanu tetraquark, koja će im pomoći da razumiju unutrašnji rad atoma.


Quarkovi su male čestice koje su gradivni blokovi za subatomske čestice, kao što su neutroni i protoni. U proteklih 60 godina naučnici su posmatrali quarkove povezane u dvoje ili troje, ali je u petak objavljeno da su po prvi put vidjeli da se tetraquark sastoji od četiri različita quarka, što je prekretnica u otkrivanju osnovnih gradivnih blokova materije.

Podaci koji su doveli naučnike do ovog otkrića stigli su iz Fermilaba, laboratorije specijalizovane za fiziku visokoenergijskih čestica koju finansira odjel za energetiku.
SAD: Otkrivena nova subatomska čestica nazvana tetraquark
Nova čestica otkrivena je u laboratoriji Fermilaba

Magnify

Nova istraživanja pokazala da izumrla ptica dodo nije bila glupa kao što se ranije mislilo

Nova istraživanja pokazala da izumrla ptica dodo nije glupa kao što se ranije mislilo
Izumrla ptica dodo sinonim je za glupost. Ali nova istraživanja znanstvenika pokazuju da je dodo ipak bio relativno razumna ptica. Američki su stručnjaci analizirali dobro očuvani muzejski primjerak lubanje te ptice i utvrdili da je dodo imao mozak čija je veličina bila u potpunom proporcionalnom skladu s veličinom tijela.

Utvrdili su i da je dodo možda imao bolji osjet njuha od većine ptica zbog povećane olfaktorne regije mozga. Ta sposobnost, neobična za ptice, vjerojatno je služila tome da se nanjuši zrelo voće za jelo.

Istraživanje sugerira da je dodo bio u najmanju ruku inteligentan kao i druge vrste iz obitelji goluba i golubica.

"Ako uzmemo u obzir veličinu mozga, odnosno njegov volumen kao mjerilo inteligencije, onda je dodo bio pametan kao i golub", rekla je paleontologinja Eugenia Gold s njujorškog sveučilišta Stony Brook. "A golubi su pametniji nego što im se pripisuje, jer nisu bez razloga korišteni kao pismonoše tijekom ratova".

Satellite

Moćni laserski pogonski sustav mogao bi omogućiti letjelici munjevit let na Mars

Moćni laserski pogonski sustav mogao bi omogućiti letjelici munjevit let na Mars
© NASA
Sitne robotske letjelice mogle bi da dolete do Marsa za manje od sat vremena, ako se upotrebi tehnika lasera koja ubrzava let do dijelova brzine svjetlosti, navodi američki istraživač Filip Lubin.

Koncept poznat kao "pogon usmjerene energije" znači ispaljivanje lasera u sitnu svemirsku letjelicu, što bi je ubrzalo do znatnog djelića brzine svjetlosti i potencijalno omogućilo munjevit let na Mars.

Taj put bi, u tom slučaju, trajao samo 30 minuta, umjesto nekoliko mjeseci.

Ideju detaljno istražuje Filip Lubin, naučnik koji radi na programu Nasinih inovativnih naučnih koncepata. On ističe da bi nešto teže letjelice putovale neznatno duže.

"Mogli bismo da pošaljemo robotsku letjelicu težine 100 kilograma na Mars i ona bi tamo stigla za samo nekoliko dana", objašnjava Lubin.
Moćni laserski pogonski sustav mogao bi omogućiti letjelici munjevit let na Mars