Velika količina rastopljenog ugljenika koja bi značila katastrofu za planetu kada bi se proširila, pronađena je ispod američkog tla.

Nučnici su je otkrili na površini od 1.8 miliona kvadratnih kilometara. To je površina celog Meksika, a istraživači smatraju da može da izazove veliku štetu za okolnu prirodu.

Ovo otkriće bi moglo da promeni naše dosadašnje poimanje koliko ugljenika ima na Zemlji i sugeriše da ga ima mnogo više nego što smo ranije verovali.

Bilo bi nemoguće da kopamo dovoljno duboko da bi to mogli fizički da vidimo, tako da je grupa naučnika koristila masivne senzore da bi uspeli da naslikaju ugljenik ispod povšine zemlje.

Ugljenik ispod površine će u jednom momentu dospeti na površinu uz vulkanske erupcije i uticaće na klimatske promene, sporo, ali uz velike krajnje posledice.

Na osnovu ovog otkrića naučnici veruju da naša planeta sadrži 100 triliona metričkih tona CO2.

Australski i danski znanstvenici su kod oblića, vrste valjkastog crva s kojim ljudska vrsta dijeli čak 80 posto gena, otkrili važan gen odgovoran za osjećaj sitosti koji bi mogao biti koristan u razvoju metoda za borbu protiv pretilosti, odnosno u sprečavanju potrebe za prejedanjem.

Gen nazvan "ETS-5" kontrolira znakove koje mozak šalje probavnom sustavu i potiče osjećaj sitosti, ali i potrebu za snom ili potrebu za tjelovježbom nakon konzumiranja hrane, objasnili su znanstvenici s melburnskog sveučilišta Monash i danskog sveučilišta u Kopenhagenu.

Sličan regulatorni gen postoji kod ljudi, a otkriće bi moglo utrti put stvaranju molekule koja bi mogla pomoći u kontroli pretilosti smanjenjem apetita i aktiviranjem želje za fizičkom aktivnošću, objasnio je profesor na australskom sveučilištu Roger Pocock.

Kad želudac 'uskladišti' dovoljnu količinu masnoća, mozak prima poruku koja mu signalizira da se prestane kretati, potičući fazu pospanosti. Ako nije presit, crv nastavlja s kretanjem, objasnio je znanstvenik.

"Kada su životinje gladne, traže hranu lutajući okolo. No kad su site nemaju potrebu za vrludanjem, želudac je uskladištio dovoljnu količinu masnoća, što ih potiče na spavanje", objasnio je.

"S obzirom na činjenicu da oblići dijele 80 posto gena s ljudima, odličan su model za istraživanje i bolje razumijevanje procesa poput metabolizma, ali i raznih bolesti koje se javljaju kod ljudske vrste", objasnio je.

Znanstvenici su otkrili ulogu gena "ETS-5" analiziravši neurone u mozgu valjkastog crva, a potom su kontrolirali njihovu reakciju nakon unošenja hrane.

Ustanovili su da prehrana bogata hranjivim tvarima u mozgu crva, kao i kod sisavaca, potiče drukčiju reakciju nego prehrana siromašna nutrijentima. Kod sisavaca konzumacija hrane bogate masnoćama i šećerima potiče apetit, a to često vodi u pretilost.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the national Academy of Sciences.

Superdivovska crvena zvijezda, koja je bila udaljena oko 160 milijuna svjetlosnih godina u spiralnoj galaktici NGC 7610, ‘umrla’ je u spektakularnoj eksploziji, a astronomi su tu supernovu uspjeli promatrati ni tri sata nakon što je eksplodirala.

Njihova promatranja, rezultati kojih su objavljeni u časopisu Nature Physics, dogodila su se dovoljno rano da bi se uočile krhotine i shvatilo što se dogodilo prije eksplozije.

“Izravna opažanja vrlo ranog i ograničenog vremenskog okvira prije nego su područje izbrisali izbačeni materijali supernove može značajno poboljšati naše razumijevanje kasnih faza evolucije masivnih zvijezda, profila gustoće i povijesti gubitka mase, osobito neposredno prije eksplozije supernove”, objasnio je za Research Gate Ofer Yaron, astrofizičar sa Znanstvenog instituta Weizmann u Izrael.

Astronomi su prvi put uočili supernovu u robotskom pretraživanju provedenom na opservatoriju Palomar u južnoj Kaliforniji 6. listopada 2013. Nazvali su je SN 2013fs (odnosno iPTF13dqy - Palomar Transient Factory), a supernova se dogodila u galaksiji NGC 7610, udaljenoj oko 160 milijuna svjetlosnih godina.

Iako su supermasivne zvijezde i do 10.000 puta sjajnije od našeg Sunca, a u supernovi i još više, ova zvijezda je eksplodirala u supernovu Tipa II, najuobičajeniji tip supernova.

Znanstvenici su u novoj studiji došli do zanimljivog otkrića vezanog uz drevno biće koje nalikuje morskom čudovištu Nessie, piše Live Science. Dosad su bili uvjereni da ovaj zastrašujući morski reptil polaže jaja, baš kao i ptice i krokodili.

No, pomoću uzorka starog 245 milijuna godina otkrili su da su mladi ove vrste dolazili na svijet putem poroda. “Ovo je prvi dokaz trudnoće u životinjskoj skupini za koju se mislilo da nese jaja”, rekao je šef kineske istraživačke skupine Jun Liu, profesor paleontologije na Tehnološkom sveučilištu Hefei u Kini.

Otkrili fetus u majčinoj utrobi

Istraživači su otkrili fosilizirani embrij u majčinom trbuhu ove vrste reptila. Fetus je bio mali, činio je oko 12 posto veličine tijela majke, ali dovoljno velik da znanstvenici mogu raznati njegovu anatomiju, dugi vrat i izdužena rebra. Bio je sličan onoj odraslih dinocephalosaurusa, pojasnili su istraživači.

Ipak, istražitelji su napravili daljnje pretrage kako bi se utvrdilo da se radi o embriju. Napominju da je embrij bio zatvoren unutar majčina tijela, što isključuje mogućnost da se radi o nekoj drugoj životinji. Drugo, vrat embrija je bio okrenut prema naprijed.

Obično morska stvorenja progutaju plijen naglavce, majka je u trbuhu čak imala i djelomično probavljenu ribu, čija je glava bila okrenuta prema natrag, ističu istraživači. I konačno, embrij je bio uvijen u fetalnom položaju, baš kao što to bude slučaj i s drugim poznatim embrijima kralježnjaka tijekom razvoja, kažu znanstvenici koji su radili na istraživanju.

Značajno otkriće

Polaganje jaja kod životinja obično je karakteristika onih životinja koje su manje razvijene. Osim toga, znanstvenici su utvrdili kako nisu uočili nikakve dokaze ljuske jajeta u blizini embrija, što dodatno pospješuje ideju da ova vrsta svoje mlade na svijet donosi porodom.

Ovo je otkriće značajno i stoga što znanstvenici nisu bili sigurni je li vrsta dinocephalosaurus, u koju spada i ovo morsko biće nalik Nessie, ima genetske ili razvojne prepreke koje sprječavaju trudnoću, obzirom da se većina pripadnika skupine razmnožava polaganjem jaja. No, sada je jasno da nema prepreka. Nova studija je objavljena danas u časopisu Nature Communications.

Indijska kosmička agencija sutra će lansirati u kosmos raketu sa čak 104 satelita, a ako poduhvat bude uspješan, Indija će postaviti svjetski rekord kao zemlja koja je lansirala najveći broj satelita ođednom, čime bi pretekla Rusiju koja je u junu 2014. lansirala 39 satelita u samo jednoj misiji.

Raketa s komercijalnim satelitima biće ispaljena iz južne kosmičke stanice u Sriharikoti, saopštila je danas Indijska organizacija za kosmička istraživanja (ISRO), prenosi AFP.

Polarno satelitsko lansirno vozilo nosiće glavni satelit za osmatranje Zemlje, koji je težak 714 kilograma, i 103 manja "nato satelita" koji su zajedno teški 664 kilograma.

Skoro svi nano sateliti potiču iz drugih zemalja, među kojima su Izrael, Kazahstan, Holandija, Švajcarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, a 96 ih je iz SAD, navodi se u saopštenju.

Interesovanje za lansiranje komercijalnih satelita u kosmos je sve veće s obzirom na to da telekomunikacione, internetske i druge kompanije, kao i mnoge zemlje, teže ka boljim i tehnološki naprednijim komunikacijama.

Indija se nadmeće sa drugim međunarodnim igračima za veći udio na lansirnom tržištu, a poznata je po finansijski povoljnom kosmičkom programu, navodi francuska agencija.

Prošlog juna, Indija je postavila nacionalni rekord nakon što je uspješno lansirala raketu sa 20 satelita, uključujući 13 iz SAD.

Takođe je poslala raketu bez posade u orbitu Marsa 2013. po cijeni od samo 73 miliona dolara, dok je misija NASA-e na Mars koštala 671 milion dolara.

ISRO razmatra i mogućnost misija na Jupiter i Veneru.

Premijer Indije Narendra Modi često hvali kosmičku tehnologiju svoje zemlje, a 2014. je primjetio da je raketa koja je lansirala četiri strana satelita u orbitu koštala manje nego snimanje holivudskog filma "Gravitacija".

Holandski proizvođač automobila "Pal-Ve" napravio je leteći automobil dostupan za komercijalnu prodaju.

Kompanija je proizvela "liberti sport" i "liberti pionir", par automobila dvoseda sa tri točka koji mogu da lete brzinom do 180 kilometara na čas.

"Sport" je jeftiniji i početna cena osnovnog modela je oko 400.000 dolara. "Pionir" košta 600.000 dolara.

Mogućnost postojanja tajne odaje u Tutankamonovoj grobnici ne prestaje da privlači pažnju izazivajući oprečna mišljenja naučnika. Da li grobnica dečaka faraona krije tajnu odaju i ostatke kraljice Nefertiti?

Arheolozi planiraju da nastave istraživanje skrivenih pogrebnih prostorija u grobnici kralja Tutankamona. Nakon više od jedne godine spekulacija britanskog egiptologa Nikolasa Rivsa, postoje dokazi koji otkrivaju znakove skrivenog ulaza u grobnicu dečaka faraona. Svojevremeno, Rivs je izjavio da bi jedna od tajnih soba mogla da bude mesto gde je sahranjena kraljica Nefertiti.

Tim naučnika sada planira da koristiti sistem radara kako bi skenirali grobnicu staru 3.300 godina, koju je prvi put otvorio britanski istraživač Hovard Karter 1923. godine.

Istraživanje će sprovesti Politehnički univerzitet Turin (Italija), a ovo će biti treći tim istraživača koji će analizirati izgubljenu odaju.

„To će biti veoma rigorozni naučni rad i trajaće nekoliko dana, a možda i nedelja“, rekao je vođa istraživanja Franko Porceli otkrivajući da će u toku istraživanja koristiti tri sistema rada koji će pokrivati frenkvencije od 200 megaherca do 2 gigaherca.

Eksperimenti, koje sugeriraju znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu u novoj studiji, mogli bi testirati ideju Alberta Einsteina koju je razvio prije točno sto godina, i time riješiti misteriju o tome što utječe na širenje svemira. Dugo vremena istraživači se 'ubijaju' pokušavajući riješiti problem širenja svemira. Proračuni dobiveni uz korištenje napredne tehnologije, mogli bi napokon riješiti ovaj gorući problem fizike i znanosti.

Ili će pokazati da, zbog teorije relativnosti Alberta Einsteina treba tamna energija za širenje svemira, ili će popraviti teoriju gravitacije i nju prokazati kao odgovornom. Prema Einsteinovoj teoriji gravitacija se opisuje kao distorzija u prostorvremenu, a jednadžba uključuje nešto što se zove kozmološka konstanta. Einstein ju je originalno uveo kako bi objasnio statički svemir, no kasnije je ta konstanta odbačena kao pogreška jer je otkriveno da se svemir širi.

Zadnjih 20 godina pokazalo se kako se svemir, ne samo da se širi, već se širi ubrzano. Einsteinova konstanta mogla bi se opet naći u fokusu rasprava i doći ispod svjetla reflektora. Znanstvenici iz Edinburgha su otkrili da ovo mogu objasniti određivanjem 'brzine gravitacije' u svemiru iz studije o gravitacijskim valovima.

Ako se pokaže da se gravitacijski valovi šire brzinom svjetlosti, to bi isključilo alternativne teorije o gravitaciji, bez tamne energije, što bi išlo u prilog Einsteinovoj kozmološkoj konstanti. Tada bi njegova teorija morala biti malo 'popravljena', kako to u znanosti često biva.

Takav eksperiment bi se mogao provesti na laseru Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO). Ova studija znanstvenika sa Edinburgha je objavljena u časopisu Physical Letters B. Science Daily

Lucas Lombriser, Nelson A. Lima. Challenges to self-acceleration in modified gravity from gravitational waves and large-scale structure. Physics Letters B, 2017; 765: 382 DOI: 10.1016/j.physletb.2016.12.048

U potrazi za mogućim životom izvan planeta Zemlje, istraživači su otkrili 60 novih planeta blizu našeg Sunčevog sustava. Među tim planetima je vruća 'super-Zemlja', nazvana 'Gliese 411b', koja ima kamenu površinu i nalazi se u zvjezdanom sustavu koji je četvrti po udaljenosti od Sunca, javlja Daily Mail.

Istraživači tvrde da taj planet pokazuje da gotovo sve zvijezde najbliže suncu imaju planete koje orbitiraju oko njih, a neki od tih planeta bi 'mogli biti poput Zemlje'. Za ovo otkriće zaslužna je grupa međunarodnih znanstvenika koje vodi Sveučilište Hertfordshire.

Uz ovih 60 novih planeta, istraživači su otkrili nekoliko dodatnih dokaza koji upućuju na postojanje još 54 planeta, čime se broj potencijalnih novih svjetova penje na nevjerojatnih 114.

Ovi rezultati se baziraju na gotovo 61.000 individualnih istraživanja 1600 zvijezda tijekom zadnjih 20 godina uz pomoć teleskopa Keck-I koji je smješten na Havajima.

Istraživanja su započela 1996. godine pod vodstvom astronoma Stevea Vogta i Geoffreyja Marcyja sa Sveučilišta u Kaliforniji, te Paula Butlera sa Carnegie Instituta za znanost u Washingtonu.

- Fascinantno je za pomisliti da, kada pogledamo na najbliže zvijezde, da sve one imaju planete koje orbitiraju oko njih. Ovo je nešto u što astronomi prije pet godina nisu bili nimalo uvjereni. Također, ovi novi planeti pomažu nam i da shvatimo procese planetarnih sustava i pružaju nam interesantne mete za buduća izravna snimanja planeta - kazao je voditelj istraživačkog tima dr. Mikko Tuomi.

Dr. Butler je dodao: 'Ovo izvješće je jedno od mojih najvećih postignuća kao astronoma. Ono predstavlja dobar dio mojeg životnog rada'.

Kada lovite u totalnom mraku, pomaže imati svjetiljku sa sobom. A toga su se očito dosjetile i ribe Anomalops katoptron, koje love plankton po koraljnim grebenima, otkrili su njemački znanstvenici.

Uključuju i isključuju svjetlost

Ova vrsta riba ima organe u obliku graha smještene ispod očiju, a u njima drži bakterije koje proizvode svjetlost. Riba može jednostavnim treptanjem uključiti ili isključiti to svjetlo, pri čemu izgleda kao da šalje morseove signale u morskim dubinama, piše Mashable.