Cena nafte na sveskom tržištu je najviša u poslednje četiri godine. Političke igre i trgovinski ratovi koje Amerika vodi protiv drugih velikih izvoznika, iako predsednik Tramp tvituje kako cena nafte mora biti niža, ne doprinose pojeftinjenju "crnog zlata".

Od početka godine cena nafte je rasla stopom od 50 procenata, a od momenta kada je Amerika jednostrano izašla iz nuklearnog sporazuma pet svetskih sila sa Iranom - 20 procenata.

U emisiji "Energija Sputnjika", gost Jelice Putniković, Nebojša Ćulum, član Izvršnog odbora strukovnog udruženja Srpske naftno-gasne asocijacije i stručni saradnik Nacionalnog komiteta Srbije, predvideo je burnu jesen na tržištu sirove nafte.

"U narednih mesec dana ćemo praktično biti svedoci velikih turbulencija na tržištu nafte. Prosto ne možemo da znamo koje zemlje će zaista da se odazovu američkom pozivu na sankcije. Vidimo da Japan praktično odustaje od sankcija Iranu, što znači da možemo da očekujemo nove sankcije, ali ovog puta prema Japanu".

Zemlje Evropske unije koje su imale velike investicije u Iranu nisu rade da prihvate uvođenje ultimativnih sankcija. Zbog toga može da se dogodi da neke od njih slede primer Japana. Ćulum kaže da te države već traže različite modalitete kako da se prevaziđe situacija putem određenih klirinških trgovačkih modela.

Krajem kolovoza su u njemačkom gradu Chemnitzu počeli prosvjedi i žestoki sukobi između radikalnih ljevičarskih i desničarskih skupina, koji su trajali danima.
Policija je na ulice poslala oko 600 pripadnika snaga sigurnosti, a procjenjuje se da je u višednevnim uličnim bitkama i demonstracijama sudjelovalo tisuće prosvjednika iz oba tabora, "desničara" i "antifašista". Kao i ranije, ove termine koristimo uvjetno, jer su tako prikazani od strane mainstream medija, iako je situacija puno složenija od opisane.

Kako li je besmislena ova naša današnja, obavezujuća - do prekršajne kazne ako se povrijedi - demokratska odredba o »izbornoj šutnji«

Naredba je u Bosni i Hercegovini - danas ni riječi o važnim stvarima. Jer izbori su, kao, najvažniji. Dobro, najlakše je tako za umiriti savjest i biti »politički korektan«. Posebno spram svega što se dešavalo do danas. Zato ova legaizirana šutnja ponajviše i liči na izrugivanje onome što je nekada, za nekoga, to bilo i poštivanje korektnog demokratskog koncepta u službi pojedinca i države. Druga vremena došla.

Vjerovalo se nakon »oslobođanja demokracije« u nas kako su izbori najpošteniji način da se promijeni ono što ne valja, prije svega mijenjajući slobodno i po vlastitom izboru one koji očekivani boljitak nisu donosili, ili su ga čak i kočili. Umjesto njih, je li, birali su se bolji. Sve ostalo, pravda, istina, zakoni itd. trebalo je biti u funkciji toga. I tako svake četiri godine. Ali, kako je vrijeme odmicalo, a vlast sa svojim čarima postajala ekskluzivno rezervirana prvo za pobjednike i njihove razne interese, pa ono što ostane kao milostinja se dijelilo onima što su birali - tako se odmicala i cijela priča o demokraciji od onih lijepih opisa u knjigama o državi, ustavu, pravu, zakonima, propisima i procedurama. I sve to dodatno ojačano himnama, patriotizmima, nacijama, vjerom i vazda istorijom...Izabrani su brzo shvatali da će se svega toga morati držati rukama, nogama i zubima time što i svi budući izbori moraju biti njima u korist. Narod je to teže shvatao jer mu se lažima, obećanjima i strahom od posljedica poraza nije dozvoljavalo da »shvata«. A i kupovalo ga se svim i svačim. One povodljive i korumpirane lakše, one u manjini što su skloniji vlastitoj pameti i očima - teže.

Ovakvoj demokratskoj sreći pomagale su i razne mahinacije poput prevara, recimo s potpuno netačnim izbornim listama, s trampom izbornih promatrača, s odavno mrtvima što će ipak »glasati«, sa živima koji su davno otišli odavde, ali im tamo gdje su niko nije doturio izborne listće, s predizbornim »tv debatama« među luzerima, a opet kandidatima kojima nema ko da postavi pravo pitanje... Ali, iznad svega ovoga, dostojanstven je zaključak: demokracija i njeni mehanizmi se moraju poštivati, a broj glasova za izabranike ako treba i za sutrašnju propast mjera su demokracije. Baš uzvišeno! Sasvim mali dio toga je za dobre i poslušne i ova propisana šutnja. Njoj se uostalom i ne može puno prigovoriti za razliku od one tišine što pritiskuje puno toga u svim ostalim danima i na svakom koraku. Kroz minule godine, a slutim i dalje.

Ova priča - evo dan prije izlaska pred glasačke kutije - o šutnji i kandidatima što će nam donijeti sreću i rahatluk, napredak i pravdu - poodavno je postala rutinska. Uostalom, malo je još toga što normalnog čovjeka može istinski iznenaditi. To nije ni planetarni politički besmisao pomnožen s utrkivanjem u lažima i obećanjima o budućem koliko toliko normalnom životu.

Obavještajni savez pet država engleskog govornog područja, koje je dobilo neslužbeni naziv "Five Eyes", od početka ove godine dijeli tajne informacije o inozemnim aktivnostima Rusije i Kine, što je za Reuters potvrdilo sedam dužnosnika iz četiri zemlje.

Međutim, novi geopolitički trendovi su doveli do širenja suradnje između skupine "Five Eyes", koja već uključuje Australiju, Veliku Britaniju, Kanadu, Novi Zeland i SAD, s Njemačkom i Japanom.

To je, prema riječima dužnosnika, znak širenja međunarodne fronte protiv kineskih operacija, ulaganja i utjecaja.

Prema brojnim anonimnim izvorima, širenje suradnje i neslužbena ekspanzija grupe "Five Eyes" se odnosi na specifična pitanja inozemne intervencije, piše Reuters.

Premda je Kina u središtu pozornosti obavještajnog saveza, tajne službe također razgovaraju i o aktivnostima Rusije.

"Konzultacije s našim saveznicima i istomišljenicima o tome kako odgovoriti na kinesku međunarodnu strategiju se sada provode mnogo češće. Ono što je moglo početi kao ad hoc diskusija sada su detaljnije konzultacije o najboljim praksama i daljnjim mogućnostima suradnje", za Reuters je potvrdio je američki dužnosnik.

Sve uključene vlade, uključujući Njemačku i Japan, odbile su komentirati ove navode.

Poboljšana koordinacija saveza pokazuje da, unatoč signalima američkog predsjednika Donalda Trumpa o njegovoj spremnosti da sami djeluje u sukobu s Kinom, članovi američke administracije nastavljaju raditi iza kulisa kako bi okupili neformalnu koaliciju kako bi se suprotstavili Pekingu.

Usprkos više od četiri godine sankcija i raznih ograničenja na globalnom tržištu uvedenih od strane američke administracije i zemalja Europske unije, koje na svoju štetu slijepo prate politiku Washingtona, podaci, zaključno s trećim kvartalom ove godine, govore da ova metoda pritiska "kako bi Moskva promijenila svoje ponašanje" jednostavno ne funkcionira.

Naime, jučer su objavljenu puni podaci o proračunu Ruske Federacije i on u odnosu na BDP bilježi suficit od 3,5%.

Savezni proračun je u razdoblju od siječnja do rujna 2018. godine popunjen s viškom od 3,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili 2 548,2 milijarde rubalja, ili 38,6 milijardi dolara, izvještava Ministarstvo financija Rusije. U istom razdoblju prošle godine je zabilježen deficit.

Proračunski prihodi su u razdoblju od siječnja do rujna 2018. iznosili 13 988,6 milijardi rubalja, a rashodi 11 440,4 milijardi rubalja.

Najveći troškovi su tradicionalno bili izdaci za socijalnu politiku - 3445 milijardi rubalja, te nacionalne obrane - 1985 milijardi rubalja. Pretvoreno u dolare, kako bi lakše razumjeli izdatke, od siječnja do kraja rujna je na socijalnu politiku je potrošeno oko 52 milijarde dolara, a na nacionalnu sigurnost 30 milijardi dolara.

U proračunskom zakonu za 2018. godinu, koji je usvojen uz predviđene cijene nafte od 50 do 55 dolara za barel Brenta, planirani proračunski deficit je bio 1,3% BDP-a. Međutim, prema procjeni prvog potpredsjednika vlade i ministra financija Antona Siluanova, proračun tekuće godine će završiti sa suficitom, uz napomenu da nije bilo povećanja poreznih opterećenja, a posebno ne rezanja javne potrošnje u socijalnoj sferi.

Svi navodni dokazi o umešanosti Moskve u hakerske napade predstavljeni su preko medija, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov odgovarajući na optužbe da je Rusija odgovorna za sajber-napade u zemljama Zapada.

U razgovoru s francuskim novinarima, saradnicima RT Frans, "Pariz meča" i "Figaroa", šef ruske diplomatije je rekao da je, uz sve poštovanje prema profesiji novinara, nemoguće ozbiljno razmatrati ozbiljne probleme bez oslanjanja na pravne norme.

Prema rečima Lavrova, Moskva će odgovoriti na takve ispade Zapada "konkretno i korektno".

"Ako naše zapadne kolege ozbiljno nameravaju da nas tom histerijom izvedu iz takta, slabo čitaju istorijske knjige", rekao je Lavrov i dodao da je, ukoliko je reč o prolaznom napadu "političkog besnila", Rusija spremna da sačeka zapadne partnere u pravnom polju, radi ozbiljnog, profesionalnog razgovora koji nije zasnovan na propagandi.

Moskva je nedavno optužena za niz hakerskih napada. Ministarstvo odbrane Holandije je 4. oktobra saopštilo da su specijalne službe te zemlje sprečile hakerski napad na Organizaciju za zabranu hemijskog naoružanja, koji su navodno planirala četvorica ruskih državljana. Oni su proterani iz zemlje.

Britanski "Forin ofis" je objavio saopštenje u kojem je navedeno da britanske vlasti "s visokim stepenom uverenosti" tvrde da je Glavna uprava Generalštaba Rusije (GRU) organizovala seriju hakerskih napada po celom svetu. London nije naveo nikakve praktične dokaze koji bi potvrdili te optužbe.

Početkom oktobra FBI je objavio imena sedmorice Rusa osumnjičenih za sajber-napade, krađu ličnih i poverljivih podataka i objavljivanje tih informacija. Moskva je te nove optužbe nazvala izrežiranom akcijom i novim informacionim napadom.

Rusija je jučer od Zapada zatražila da iz Sirije povuku Bijele kacige koje se ondje nalaze, tvrdeći da predstavljaju "prijetnju".

Hrvatski mediji i portali su umjesto "bijelih" naveli da je riječ o "Plavim kacigama" mirovne misije Ujedinjenih naroda, te unijeli pomutnju među javnim mnijenjem koje prati situaciju na Bliskom istoku.

Zahtjev je naišao na žestoku reakciju Washingtona, Londona i Pariza koji su osudili "dezinformaciju" da su pripadnici Bijelih kaciga surađivali s teroristima, rekli su zapadni diplomati u Ujedinjenim narodima.

"Prisustvo Bijelih kaciga je izvor prijetnje. Zahtijevamo od zapadnih zemalja da ih povuku iz Sirije", izjavio je ruski predstavnik na sastanku iza zatvorenih vrata Vijeća sigurnosti kojeg je zatražila Moskva.

"Teroristi moraju otići. Nije dobra ideja da ih se zadržava unutar društva", dodao je ruski predstavnik čije je riječi, nakon susreta, prenio neimenovani diplomat.

"Izvucite Bijele kacige iz zona u kojima se nalaze, posebno u Idlibu", prema riječima drugog diplomata, također neimenovanog, dodao je ruski predstavnik.

Pogrešno prevedena vijest u kojoj su hrvatski mediji zamijenili plave s bijelim kacigama je unijela pomutnju, jer nije poznato da su pripadnici mirovne misije Ujedinjenih naroda prisutni u pokrajini Idlib, Rusija podržava misiju Ujedinjenih naroda na Golanskoj visoravni.

Rusija s pravom Bijele kacige, prisutne u područjima koja nadziru teroristi, ne smatra "spasilačkim skupinama" i više puta ih je argumentirano optužila da su povezane s terorističkim skupinama.

Prema nekoliko diplomatskih izvora, SAD, Velika Britanija i Francuska su na ovaj apel reagirali tako što su rusko izvješće odbacili kao "lažne informacije".

Kako su Sjedinjene Države izgubile nadu da će nova iračka vladajuća koalicija i premijer biti američke marionete u Bagdadu, opet se aktualiziralo pitanje Kurdistana, adut na kojeg Washington u destabilizaciji regije igra u Iraku, ali i susjednoj Siriji.


To se vidjelo i po izjavi u ovim krajevima poznatog američkog diplomata Petera Galbraitha, koji je rekao kako je referendum o neovisnosti iračkih Kurda, održan 25. rujna prošle godine, bio "najuspješniji referendum o neovisnosti u modernim vremenima". Vjerojatno je zaboravio na legitimni referendum održan u Autonomnoj Republici Krim, dok je bio u sastavu Ukrajine, jer je u brojkama i po ishodu potonji ipak bio uspješniji.

Ipak, podsjetimo kako irački Kurdi nisu plebiscitarno izašli na referendum i od upisanih 4,5 milijuna je na referendum izašlo 3,3 milijuna. Nevažećih listića je bilo čak 6,65%, tako da je važećih glasova na referendumu bilo 3 milijuna, od kojih je 2,8 milijuna ili 92,7% glasalo za neovisnost, a 7,27% glasača je bilo protiv. Dakle, matematički, od 4,5 milijuna birača je 2,8 glasalo za neovisnost, što nije plebiscitarna podrška odvajanju regije Kurdistan od Iraka.

Ako tome dodamo nejasan stav frakcije koju vodi klan Talabani, pokreta Goran i manjina, panični bijeg kurdskih boraca iz spornih područja Kirkuka i ostalih pred intervencijom iračke vojske i iranskih provladinih milicija, blokadu od strane središnjih vlasti Turske i Irana, nakon čega je Massoud Barzani morao popustiti i tražiti pregovore s Bagdadom, govoriti o "najuspješnijem referendumu o neovisnosti u modernim vremenima", kako tvrdi Peter Galbraith, prilično je upitno.

Međutim, njegova izjava, nakon izbora Muhameda Al-Halbusija za predsjednika parlamenta i kurdskog političara Barhama Saliha, koji je u samo dva sata mandat za sastavljanje nove vlade dao Iranu sklonom tehnokratu Adilu Abdulu Mahdiju, znači da se Washington u Irak želi vratiti preko Erbila. Ovaj plan je na dnevnom redu bio još u vrijeme Obame i Joa Bidena, ali se vjerovalo da će nakon izbora u svibnju ove godine SAD uspjeti postaviti svoje ljude u sve grane središnje vlasti, pa je neovisnost iračkih Kurda pala u drugi plan. Sada sve počinje ispočetka.

Azerbajdžanski portal Salam News jučer je objavio riječi predsjednika iranskog parlamenta Alija Larijanija, o tome, kako Izrael nije sposoban napasti protuzračni sustav S-300 u Siriji.

Larijani je to izjavio nakon što su izraelski mediji priopćili kako je tamošnji ministar za regionalnu suradnju Tzachi Hanegbi izjavio, kako isporuke raketnih sustava S-300 u Siriju neće utjecati na učinkovitost američkih lovaca F-35, kojima raspolaže izraelsko zrakoplovstvo.

"Ne mislim kako su Izraelci sposobni na bilo kakav ozbiljni potez, Rusija ima pravo razmjestiti S-300 u Siriji i zaštititi svoje interese, poglavito nakon izraelskog napada na ruski zrakoplov, to je zakonito pravo Rusije", izjavio je šef iranskog parlamenta. (Larijani govori o ruskom zrakoplovu Il-20, oborenog prošlog mjeseca greškom sirijske PZO i njihovom raketom iz sustava S-200 koji je gađao izraerlskog lovca F-16 Fighting Falcon, za što je Moskva službeno optužila Izrael, tvrdeći, kako su se njegovi zrakoplovi, koji su izvršili napad na Siriju, prikrivali iza tog, znatno većeg ruskog zrakoplova. Tada je poginulo 15 ruskih obavještajnih časnika)

Ovoj vijesti pridodat ćemo i onu, koju je objavio vjetnamski portal Soha News, a odnosi se na tajni dolazak zajedničke američko-izraelske delegacije u Ukrajinu, gdje se ona upoznala s pojedinim tipovima najvažnijeg naoružanja te zemlje, uključno i raketama PZO sustava S-300.

Taj medij navodi kako su ukrajinski vojni stručnjaci članovima delegacije govorili o taktičko-tehničkim karakteristikama S-300 koje posjeduje ukrajinska vojska i predložili dolazak u Ukrajinu američkih i izraelskih lovačkih zrakoplova, koji bi ocijenili mogućnost tog sustava tijekom izvođenja vježbi.

U vijesti se dalje navodi, kako su, reagirajući na ugrozu ruskih PZO razmještenih u Siriji, Amerikanci u Ukrajinu, na vojne vježbe poslali 18 lovaca 4. generacije F-15C Eagle, a Izrael nekoliko vojnih pilota, koji su, koristeći se američkim zrakoplovima, dobili mogućnost testirati S-300.

"Da ne postoji EU, svijet bi propao", rekla je šefica europske diplomacije Federica Mogherini.

"Razmislite na trenutak, zatvorite oči i zamislite na trenutak da je Europska unija nestala sa svjetske pozornice, na primjer, za mjesec dana ili tjedan dana, čak i za nekoliko dana, svijet bi se jednostavno raspao", izjavila je Mogherini, priopćila je europska diplomatska služba.

Dodala je "kako svijet u ovom trenutku nije u najbolji, ali bez EU bi bio u još goroj situaciji".

"Zaboravite sve radnje koje EU, zajedno s državama članicama, poduzima diljem svijeta, bilo u području mira i sigurnosti, razvoja, humanitarne i diplomatske misije, i shvatit ćete da bi situacija u svijetu, bez sumnje, bila puno gora", rekla je Federica Mogherini u svom govoru na Sveučilištu u Tampereu u Finskoj u srijedu.

Prema riječima šefice europske diplomacije, više nije pitanje je li Europska unija supersila, nego što treba učiniti s tom svojom snagom.

Iako je Europska unija jedan od glavnih pokretača takozvanog Arapskog proljeća i razaranja arapskih država, na konferenciji 3. Regionalnog foruma Unije za Mediteran (UfM), Mogherini je rekla da bi bez uloge EU u Siriji situacija bila još gora.

"Pozivam vas da zamislite što bi se dogodilo da se Sirijcima i Sirijom, u Siriji ili u inozemstvu, da ne postoji EU, koja je među prvima donatorima humanitarne pomoći Sirijcima unutar Sirije ili u zemaljama poput Jordana, Libije, Turske i Europe", istaknula je Mogherini.

Šefica europske diplomacije je lukavo "zaboravila" kako EU ne pomaže većini Sirijaca koji žive na teritoriju vlade, protiv koje je Bruxelles uveo sankcije i otežava im život ne samo financirajući i naoružavajući islamističke terorističke skupine, nego i uskraćivanjem nužne medicinske opreme, hrane, lijekova i svega što bi Sirija puno lakše i slobodno mogla kupovati da nije pod sankcijama EU.