Po prvi put u povijesti Libanona tamošnja je vlada izdala koncesiju za istraživačke radove na libanonskom šelfskom bloku br. 4. Dobio ju je međunarodni konzorcij u sastavu francuski "Total", talijanski "Eni" i ruski "Novatek". Vijest je objavila arapska televizija Al-Arabia, pozivajući se na libanonsku ministricu energetike i vodnih resursa Nadu Boustani Khoury.

U projektu "Total" i "Eni" imaju po 40%, a "Novatek" 20% udjela. Glavni obavljač radova je "Total".

Ministrica Boustani je izjavila kako će prva probna bušenja početi tijekom iduća dva mjeseca, s platforme Vintage, koja će iz Egipta u Libanon stići u siječnju iduće godine.

Bušenje bi trebalo omogućiti dobivanje važnih podataka o naftnim rezervama libanonskog šelfa, što je važno za provedbu novih natječaja na ostalim blokovima. Slijedeća aukcija planirana je za 31. siječnja 2020. godine.

Nosač aviona nazvan je "Šandong" po istoimenoj provinciji na istoku Kine, javila je kineska državna agencija Sinhua.

Ceremoniji predaje broda u upotrebu, održanoj u mornaričkoj bazi na ostrvu južne provincije Hajnan, prisustvovao je i kineski predsednik Si Đinping.

Posle zvaničnog dela ceremonije, usledilo je fotografisanje, a Si se potom ukrcao na nosač aviona i izvršio smotru počasne straže.

Vlasti su saopštile da je dizajn zasnovan na prvom nosaču aviona ove zemlje "Lijaoningu", koji je kupljen kao polovan od Ukrajine 1998. godine i prilagođen potrebama kineske mornarice.

Kako su ranije pisali mediji, poslednje testiranje je obavljeno od 27. februara do 5. marta.

Brod, koji je nadograđena verzija "Lijaoninga", jedinog kineskog operativnog nosača, prošao je kroz sve testove i pokazao svoj komandni sistem i borbene mogućnosti, preneli su kineski mediji u aprilu, kada je nosač prikazan i na kineskoj državnoj televiziji.

Brod ima radar integrisan sa jarbolom i oružani sistem postavljen na palubi. Opremljen je pistom koja ima dovoljno prostora za 32 borbena aviona J-15, šest više od svog prethodnika.

Nosač tipa 001A može da razvije brzinu od 31 čvor, odnosno 57 kilometara na sat. Kako je najavljeno, Kina će do 2035. godine izgraditi još šest nosača aviona, od čega četiri na nuklearni pogon.

Ujedinjeni narodi su ponovo uputili zahtjev izraelskom režimu da se pridržava rezolucija o okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni. Podsjetimo da su aneksiju sirijskog Golana od strane izraelskog režima u svijetu priznale samo Sjedinjene Države. Naime, američki predsjednik Donald Trump je u ožujku ove godine potpisao dokument kojim priznaje izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Priznanje je potpisano u nazočnosti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, prilikom njegove posjete Washingtonu.

"To se trebalo dogoditi prije nekoliko desetljeća", rekao je Donald Trump.

Ranije su Sjedinjene Države, iako su ostale glavni saveznici Izraela na Bliskom istoku, poštovale odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda prema kojima se izraelska kontrola nad Golanom smatra nezakonitom okupacijom sirijskog teritorija.

Sada je Opća skupština Ujedinjenih naroda u tekstu rezolucije pod nazivom "Okupirani sirijski Golan" ponovo pozvala Tel Aviv da se pridržava rezolucija o okupiranoj sirijskoj Golanskoj visoravni.

Rezolucija je usvojena 13. prosinca, a za nju je glasalo čak 157 zemalja, dok su dvije države glasale protiv, Sjedinjene Države i, naravno, izraelski režim. 20 zemalja se suzdržalo od glasanja.

Nadalje, rezolucijom se "ništavnom" proglašava odluka režima iz Tel Aviva, koja je u Knessetu legalizirala nametanje izraelskog zakonodavstva, nadležnosti i uprave na sirijskom Golanu.

Osim što su Ujedinjeni narodi utvrdili da silom utemeljenja "uprava" u suprotnosti s međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih naroda, dokument poziva Izrael da zaustavi promjenu arhitektonskog identiteta, demografske i institucionalne strukture i pravnog statusa Golana.

Kao što smo napomenuli, američki predsjednik Donald Trump je prošlog ožujka priznao suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni, što je mjera koja je u suprotnosti s više rezolucija Ujedinjenih naroda.

Trenutno na okupiranom Golanu živi oko 40 000 ljudi, od kojih su 50% Druzi i arapska vjerska manjina, ali se smatraju sirijskim državljanima.

Nakon što su američki senatori pokrenuli inicijativu za uvođenje sankcija Turskoj zbog kupnje ruskih sustava S-400, a zločine Osmanlija nad Armencima iz 1915. su priznali kao genocid, Ankara je ogorčeno reagirala i najavila da će se osvetiti Washingtonu zato što "iskrivljuje povijest kako bi ostvario kratkoročne političke ciljeve".

Ranije su turski mediji nagađali da bi Turska mogla uskratiti gostoprimstvo američkim nuklearnim bombama u bazi Incirlik i radarskim komponentama proturaketnog štita koje su raspoređene u Küreciku u jugoistočnoj Turskoj.

Međutim, aku su ranije ovu mogućnost spominjali turski provladini mediji, sada ista prijetnja dolazi iz ureda turskog predsjednika Erdogana.

Turski čelnik Recep Tayyip Erdogan obećao je da će u skladu s tim reagirati i zaprijetio da će zatvoriti američke vojne baze u Turskoj, javlja njemački Die Welt.

"Ako bude potrebno, Ankara će zatvoriti američka uporišta u Incirliku i Küreciku", rekao je Erdogan.

Turski predsjednik je naglasio da će to biti odgovor Ankare kao reakcija na moguću odluku Sjedinjenih Država "na takve mjere kao što su sankcije" .

"Američki senatori traže sankcije protiv Turske, jer je Ankara kupila ruske sustave S-400 od Moskve. Reakciju turske strane nije trebalo dugo čekati. Kao što je rekao Recep Tayyip Erdogan, Sjedinjene Države donose neprimjerene političke odluke", piše Die Welt.

TURSKA ĆE PRIZNATI AMERIČKI GENOCID NAD INDIJANCIMA

Međutim, protjerivanje američkih nuklearnih kapaciteta iz Incirlika i radarskih komponenti proturaketnog štita iz baze u Küreciku je upozorenje na sankcije koje tek trebaju biti usvojene, dok je "Armenski genocid", vrlo bolno pitanje za Tursku u cjelini, već priznat od strane američkih zakonodavaca.

Usred pogoršanja odnosa između Washingtona i Ankare, turski predsjednik je u vezi s tim rekao da bi njegova zemlja mogla službeno priznati genocid nad Indijancima u Sjedinjenim Državama. Mnogi su čuli za tragediju indijanskih plemena u Americi, koja je u svom opsegu nesumnjivo genocid, ali se postavlja pitanje hoće li Turska biti prva zemlja u svijetu koja bi službeno zločin nad autohtonim narodima Sjeverne Amerike proglasila genocidom ili je to samo propagandna retorika turskog predsjednika?

S obzirom na osjetljivost ne samo službene Ankare, već i cijelog turskog društva na službeno priznanje "Armenskog genocida" od bilo koje vlade u svijetu, nitko se ne bi trebao iznenaditi ako turske vlasti istrijebljene autohtonih naroda Sjeverne Amerike proglase američkim genocidom nad Indijancima.

Die Welt / News

Sin predsednika Brazila Eduarda Bolsonara saopštio je premijeru Izraela Benjaminu Netanijahuu da Brazil namerava da prenese svoju ambasadu u Jerusalim 2020. godine, saopštila je kancelarija izraelskog premijera.

"Bio sam sa predsednikom Žairom Bolsonarom pre nego što sam došao ovde. On namerava da preseli ambasadu u Jerusalim. Mi želimo da prenesemo (ambasadu) ne samo zbog Brazila, već da to bude primer za čitavu Latinsku Ameriku", rekao je Benjamin Netanijahu, čije reči citira kancelarija predsednika izraelske Vlade.

On je dodao da Brazil, pre ili kasnije, namerava da prizna libanski pokret Hezbolah kao terorističku grupu.

Netanijahu je, sa svoje strane, rekao da je otvaranje trgovinskog predstavništva deo onoga "što su se dve države dogovorile po pitanju jačanja odnosa".

"To se sada i dešava kao deo želje predsednika Bolsonara da otvori ambasadu u Jerusalimu naredne godine", rekao je premijer.

Još prošle godine bilo je najavljeno da će Brazil preneti svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad optužio je Sjedinjene Američke Države da prodaju Turskoj zaplijenjenu sirijsku naftu.

Za kinesku televiziju Phoenix, a na pitanje šta se dešava sa naftom proizvedenom u postrojenjima istočno od Eufrata, Assad je rekao da je "Amerika sada ta koja krade naftu i prodaje je Turskoj", prenosi Tanjug.

Prije Amerikanaca, tvrdi Assad, izvore nafte koristili su Jabhat al-Nusra, a kasnije i grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL), objavila je agencija SANA.

"Turski režim direktno učestvuje u prodaji nafte, prethodno sa Al-Nusrom, kasnije sa ISIL-om, a danas sa Amerikancima", rekao je Assad.

Kontrola nad naftom

Krajem oktobra američki predsjednik Donald Trump objavio je planove o povlačenju američke vojske sa sjevera Sirije gdje je Turska izvodila operaciju. Washington je ipak dodao da će zadržati kontrolu nad naftnim poljima na sjeveroistoku Sirije, navodi TASS.

Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da Washington krijumčari sirijsku naftu drugim zemljama i da su ti konvoji pod zaštitom američkih privatnih vojnih kompanija i specijalnih jedinica.

Sa druge strane, američki izaslanik za Siriju James Jeffrey naglašava da je prisustvo SAD-a u regiji legalno i da "Washington želi da osigura da naftna polja na sjeveroistoku Sirije ne dospije u ruke terorista". On je u novembru rekao da po sirijskom ustavu, nafta pripada sirijskom narodu.

Bivši ravnatelj FBI-ja James Comey priznao je u nedjelju da je savezna policija počinila "nepobitne propuste" na početku istrage o upletanju Rusije u američke predsjedničke izbore 2016.

Donald Trump koji je Comeyja otpustio 2017. odmah je komentirao da bi potonji mogao biti osuđen na "višegodišnju" zatvorsku kaznu.

James Comey je uvijek branio FBI od napada američkog predsjednika.

No u nedjelju je priznao da se prema Carteru Pageu, savjetniku Trumpova stožera na izborima 2016. za vanjsku politiku, brzo osumnjičenom u istrazi savezne policije o ruskom upletanju, nepravedno postupalo.

Treća serija dokumenata WikiLeaksa o "kemijskom napadu" na Dumu, sirijski grad u Istočnoj Gouti kojeg su tada držali teroristi skupine Jaish Al-Islam, a za napad je okrivljena vojska Bashara Al-Assada, otkriva detalje koji su, po svemu sudeći, neugodni za Ankaru.

WikiLeaks je objavio nove dokumente prema kojima autori izvješća Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) o navodnom kemijskom napadu u sirijskom gradu Dumi zapravo nisu bili u Siriji.

U dokumentu upućenom generalnom direktoru Organizacije za zabranu kemijskog oružja Fernandu Ariasu, znanstveniku koji je sudjelovao u Misiji utvrđivanja činjenica, koju je vodio OPCW (FFM), napisano je da postoji "oko 20 inspektora koji su izrazili zabrinutost zbog onoga što je OPCW predstavio kao svoja otkrića o navodnom sirijskom kemijskom napadu.

Prema memorandumu, završno izvješće koje je objavio OPCW, a koje je bilo osnova za brojne optužbe protiv vlade i vojske sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada, ne odražava rezultate Misije utvrđivanja činjenica (FFM), predstavljene u njihovom privremenom izvješću, koje je također dio novoga dokumenta.

Novi dokumenti, koje je objavio WikiLeaks, posljednji su u nizu dokaza koji, blago rečeno, "dovode u sumnju" završno izvješće OPCW-a o napadu koji je pripisan sirijskoj vladi.

Svetske elite žele da uspostave potpunu kontrolu nad finansijskim tokovima stvarajući "bezgotovinsko društvo", piše nemački "Kontra magazin".

Iz tog razloga banke i platni sistemi čine sve kako bi obeshrabrili ljude da koriste papirni novac. U budućnosti će biti dovoljan jedan pritisak dugmeta da se čoveku oduzmu sredstva za život, upozorava autor članka Marko Majer.

List piše da svetske elite mrze novac u gotovini. I nije slučajno da je nedavno Međunarodni monetarni fond (MMF) dao "preporuke" Centralnim bankama i vladama kako da obeshrabre ljude da koriste papirni novac.

Kao jedna od metoda predlaže se zamena novčanica sa visokim apoenima, piše autor članka. A svet se već kreće u tom pravcu — u Evropi i drugim razvijenim zemljama.

U idućih pet godina Hrvatska će dati više od šest milijardi eura za vojsku, od toga milijardu za kupovinu opreme. Treba li ova zemlja po diktatu NATO-a trošiti ogroman novac za gomilanje naoružanja, dok su zdravstveni, obrazovni i mirovinski sustav na rubu opstanka? O tome ne govori nitko relevantan u hrvatskoj politici
idućih pet godina Hrvatska će postupno povećati godišnje proračunsko izdvajanje za vojsku sa sedam milijardi i dvjesto milijuna kuna u 2020. na devet milijardi i četiristo milijuna u 2024. godini: ukupno će u tih pet godina na obranu biti potrošeno oko 48 milijardi kuna, a otprilike 16 posto tog iznosa - odnosno oko sedam i pol milijardi kuna ili milijardu eura - bit će potrošeno na opremanje i tehničku modernizaciju Hrvatske vojske. Radi se o ispunjavanju obaveze koju je ova zemlja preuzela prema NATO-savezu, čija je članica: cilj je da se 2024. godine dosegne trošak od dva posto BDP-a za obrambene troškove i da se na tom nivou zadrži u budućnosti, a da se unutar toga najmanje 20 posto novca troši za nabavu suvremenijeg naoružanja i borbenih sredstava. Ta obaveza preuzeta je 2014., ali do danas nije učinjeno gotovo ništa, osim što su mirovine bivših profesionalnih vojnika uračunate u ukupne troškove obrane, pa će ono što je trebalo provesti tokom devet ili deset godina morati biti provedeno u idućih četiri-pet. Neobjašnjivo je zašto je vlada Andreja Plenkovića u protekle tri godine propustila povećavati vojni budžet prema obećanom postotku BDP-a, s obzirom na to da je u te tri godine državni proračun bio ili u minimalnom deficitu ili u suficitu: objašnjivo je donekle time da se računalo da će biti kupljeni borbeni avioni zapadne proizvodnje i da će taj posao podignuti i udio vojne potrošnje u BDP-u i udio tehničke modernizacije u okviru obrambenog budžeta, ali propalo je zbog tvrdoglave namjere ministra obrane Damira Krstičevića i njegove ekipe da od Izraela kupe polovne američke avione F-16 u modificiranoj verziji Barak, mada Izrael nije mogao prodati te zrakoplove bez američke suglasnosti, a suglasnost je, na kraju, izostala.

'Vidjeli ste koliko se naoružava Srbija, i to je ta stvar. I prema tome, moramo voditi računa', odgovorio je ministar Krstičević u ponedjeljak na novinarsko pitanje zbog čega Hrvatska drastično povećava ulaganje u vojnu opremu i naoružanje. Nije rekao da se radi o dogovoru s NATO-samita u Walesu 2014. godine, i nije rekao da je američki predsjednik Donald Trump ultimativno zatražio od članica NATO-a da počnu poštovati preuzete financijske obaveze prema Savezu. Krstičević je radije posegnuo za Srbijom, jer valjda misli da građanima neće biti mrska potrošnja milijardi kuna na ratnu tehniku ako se i Srbija naoružava, ako se sa Srbijom nadmećemo u broju aviona i oklopnih vozila. No što je ministar htio reći? Da postoji opasnost da Srbija vojno udari na Hrvatsku? Ministar, naravno, obmanjuje javnost da se ne bi postavljala suvišna zdravorazumska pitanja. Vojno neutralna Srbija, koja balansira između Rusije i NATO-a s nešto većom naklonošću Moskvi, ne može pokrenuti rat ni protiv Hrvatske, to jest protiv NATO-a, ni protiv bilo koga drugog, jer bi to bilo i političko i vojno samoubojstvo objašnjivo samo pomračenjem uma. Zanimljivo je, međutim, da i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na isti način manipulira vlastitom javnošću opravdavajući opremanje srpske vojske novim sredstvima. 'Jeste li čuli da sam se žalio tko naoružava Albance, i Amerika i Turska i mnogi drugi, tko naoružava Hrvatsku, Amerika i Njemačka i drugi. Kažem, samo naprijed momci, radite svoj posao, mi ćemo svoj, ne kukam, a kao što vidite, ja znam u komad sve što su nabavili, da vidite koliko sam tome posvećen kao vrhovni zapovjednik', izjavio je Vučić prije mjesec dana. I na jednoj i na drugoj strani riječ je o političkom titranju većinski desnom biračkom tijelu i o nadi da bi se štogod moglo ušićariti u financijski krupnim poslovima u području kojim se vrzmaju sumnjivi tipovi i u kojem caruje tajnovitost.