Mađarska je izgubila osam milijardi dolara mogućeg izvoza od uvodenja zapadnih sankcija Rusiji, dok zapadnoevropske zemlje konstantno proširuju trgovinske i ekonomske odnose s Moskvom, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.

"Posao mađarske Vlade je da slijedi primjer zapadnoevropskih zemalja i da pomogne napredak mađarskih preduzeća na ruskom tržištu", rekao je on na otvaranju novog ureda Mađarske agencije za promociju izvoza (HEPA) u Moskvi, prenosi Tanjug portal Hungary Today.

U tom kontekstu navodi da je prošle godine od zemalja iz sastava Grupe 7 Njemačka povećala trgovinski promet s Rusijom za 56 procenata, Francuska za 40 posto, a Italija za 37 procenata.

Povećanje trgovine

Trgovinski promet između Njemačke i Rusije premašio je 60 milijardi dolara 2018. godine, dodao je.

Nasuprot tome, mađarsko-ruska trgovinska razmjena, koja je 2014. godine dostigla 10 milijardi dolara prije nego što se Rusija našla pod ekonomskim sankcijama, iznosila je prošle godine samo 6,4 milijarde dolara, rekao je Szijjarto.

Kako je objasnio, taj iznos je rezultat povećanja bilateralne trgovine od 17 posto u periodu od 2017. do 2018. godine.

Američke sankcije uvedene Iranu krše povelju i međunarodno pravo Ujedinjenih naroda, izjavio je malezijski premijer Mahathir Mohamad.

"Malezija ne podržava ponovno uvođenje jednostranih sankcija SAD-a protiv Irana", rekao je on na Doha forumu u Kataru, kojem je prisustvovao i katarski emir Tamim bin Hamad Al-Thani, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Malezija i druge zemlje izgubile su "veliko tržište" zbog sankcija protiv Irana, kazao je Mahathir.

"Takve sankcije jasno krše Povelju UN-a i međunarodno pravo. Sankcije može uvesti samo UN, u skladu s Poveljom", dodao je malezijski premijer.


Sankcije vodenom i zračnom transportu

Američki predsjednik Donald Trump je 2018. godine povukao SAD iz nuklearnog sporazuma koji je Iran potpisao sa svjetskim silama.

Prema tom sporazumu, Teheranu se ukidaju međunarodne sankcije u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja.

Od tada je Trump nametao sve oštrije sankcije Iranu; prvo na zabranu izvoza iranske nafte, a kasnije su pogodile i druge grane iranske privrede.

Američko Ministarstvo finansija saopćilo je nedavno da uvodi nove sankcije Islamskoj Republici, ovaj put protiv najveće brodarske kompanije te zemlje te privatne aviokompanije Mahan Air.

Nekoliko tisuća prosvjednika okupilo se u petak na ulicama najvećeg škotskog grada, Glasgowa, pod parolom "Nije moj premijer!", misleći pritom na čelnika konzervativne stranke Borisa Johnsona.

"Sinoćnji rezultati izbora pokazali su da se pogledi Engleske ne poklapaju s našima i mi ne možemo nastaviti činiti ono što oni čine samo zato što smo tehnički u istoj državi", izjavila je Tess Riley, jedna od prosvjednica, za škotski separatistički dnevnik The National.

"Ovdje sam jer je Škotska iznova i iznova ignorirana na svakim izborima i jer je vrijeme da dobijemo pravo glasa o našoj budućnosti", kazala je Lauren Pearson.

Johnsonova stranka pretrpjela je težak poraz u škotskim izbornim jedinicama, gdje je velika većina glasala za Škotsku nacionalnu stranku, koju predvodi škotska premijerka Nicola Sturgeon.

Škoti su većinom bili protiv Brexita, a prosječni škotski glasač znatno je bliži idealima EU nego vrijednostima za koje se zauzima aktualna verzija britanske konzervativne stranke. Škoti su otvoreni, liberalni, tolerantni, multikulturalni, željni trgovine s kontinentom i otvoreni spram migracija.

Građani Škotske prije pet godina izašli su na referendum o neovisnosti koji je odobrio tadašnji konzervativni premijer David Cameron. Netom prije glasanja zaprijetio je Škotima da će Ujedinjeno Kraljevstvo, ako ga Škotska napusti, uložiti veto na budući ulazak Škotske u EU.

Izigrani glasači

Mnogi analitičari vjeruju kako je upravo ta prijetnja bila presudna u odluci škotskih glasača da ostanu u UK, jer su time ostali i unutar EU. Dvije godine kasnije čak 62 posto Škota glasalo je za ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU, no preglasao ih je Wales i siromašni krajevi Engleske.

Palestina teži širenju ekonomskih veza s Rusijom, nadajući se da će to podstaći Kremlj da zauzme stav o delimičnom priznavanju palestinske države, prenosi "Monitor". Taj portal navodi da na saradnju s Rusijom Palestinu navodi pogoršanje odnosa sa SAD.

U okviru plana o ekonomskom udaljavanju od Izraela, koji je objavljen u maju prošle godine, palestinske vlasti teže da prošire saradnju s Rusijom u oblasti energetike i prerade nafte, pokušavajući da izvuku korist iz ruskog iskustva i potencijala, piše "Monitor".

Krajem novembra strane su potpisale do sada najveći paket novih bilateralnih sporazuma u raznim oblastima, uključujući ekonomiju, trgovinu, industriju, poljoprivredu, informacione tehnologije, energetiku, turizam, obrazovanje i investicije. Uskoro bi trebalo da bude potpisan i memorandum o uzajamnom razumevanju.

Palestinci se nadaju pomoći Rusije u izgradnji elektrane severno od Zapadne obale, a svojim ruskim kolegama su već predali plan izgradnje i spremni su da im omoguće realizaciju projekta.

Amerika, zavisno od sopstvenih interesa, ne preza da instrumentalizuje ni genocid Turske na Jermenima. Bela kuća je rezoluciju o osudi genocida, koji je imao više od milion žrtava, blokirala u Senatu kada joj je to trebalo u odnosima sa Turskom, da bi na kraju ipak dala zeleno svetlo za njeno usvajanje.

Prema oceni Aleksandra Gajića sa Instituta za evropske studije, nesporna istorijska činjenica o genocidu potvrđena je deklaracijom koju su SAD odlagale iz razloga političkog oportunizma, a istoričar Saša Adamović ukazuje na to da se velikim silama može da budu licemeri i da stvari mere dvostrukim aršinima kada za to imaju interes.

Za Ameriku — "jeste genocid, nije genocid"

Senat SAD. u kojem većinu čine republikanci, usvojio je rezoluciju kojom su masovna ubistva Jermena, koja su počinili Turci Osmanlije pre jednog veka, prepoznata kao genocid. To ne bi bilo ništa čudno da se senator Severne Dakote Kevin Kramer koliko prošle nedelje nije tome usprotivio. Ovoga puta je objasnio je da je to učinio na zahtev Bele kuće, jer se glasanje dešavalo u vreme samita NATO-a čija je članica, naravno, i Turska.

Predsedniku SAD Donaldu Trampu sigurno nije trebalo da se u Londonu dodatno objašnjava sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, sa kim su odnosi prilično zahladneli posle pokušaja puča u Turskoj uz uplitanje Amerike, od kada je krenulo otopljavanje na relaciji Ankara-Moskva.

Posle trogodišnje sudske bitke, Vašington post je objavio poverljive vladine dokumente koji otkrivaju kako su u poslednje gotovo dve decenije američki predsednici i vojni i civilni zvaničnici lagali i obmanjivali javnost o neuspehu rata u Avganistanu, u kojem se, ističu svetski mediji, potrošilo preko hiljadu milijardi dolara i u kojem su poginule desetine hiljada vojnika i civila.

Poverljivi vladini dokumenti koje je pribavio Vašington post otkrivaju da visoki američki zvaničnici u poslednjih 18 godina nisu govorili istinu o ratu u Avganistanu, često dajući izjave za koje su znali da su lažne i neretko prikrivajući dokaze o neuspesima.

Dokumenti su nastali projektom savezne agencije SIGAR, kojim su se ispitivali suštinski propusti u američkoj politici prema Avganistanu. Uključuju više od 2.000 stranica neobjavljenih beleški razgovora s ljudima koji su imali direktnu ulogu u ratu, od generala i diplomata do radnika i avganistanskih zvaničnika.

Američka vlada pokušala je da zaštiti identitete ogromne većine ispitanih za projekat i da prikrije gotovo sve njihove primedbe, ukazuje Vašington post koji je odlučio da objavi dokumente posle trogodišnje pravne bitke. U intervjuima za projekat "Naučene lekcije", vredan 11 miliona dolara, više od 400 insajdera nudilo je nesputanu kritiku onoga što je pošlo po zlu u Avganistanu - od nesigurnosti, nejasne strategije, problema korupcije tamošnje vlade, te proizvodnje opijuma, napominje list.

Penziona reforma je ujedinila Francuze sa levice, desnice, pa čak i sa centra u jedan "narodni blok" koji se suprotstavio Makronu
Naravno da postoji klasni rat, dokaz toga je da je moja klasa pobedila - izjavio je u jednom intervjuu 2011. američki milijarder Voren Bafet. Dokaz ovog dokaza mogla bi biti činjenica da je, prema agenciji Blumberg, u prvih šest meseci ove godine četrnaest najbogatijih Francuza svoj kapital povećalo za čak 35 posto, odnosno ukupno 78 milijardi dolara. I sam Blumberg primećuje da je do ovog dramatičnog povećanja bogatstva došlo u jeku masovnih protesta upravo zbog sve većeg ekonomskog jaza i povećanja siromaštva u Francuskoj.

Iako je protest Žutih prsluka, koji je započet 17. novembra prošle godine u međuvremenu gotovo zamro, delom zbog toga što je vlast predsednika Emanuela Makrona u izvesnoj meri izašla u susret demonstrantima, delom zbog nepodnošljive policijske represije, ali i zbog zamora demonstranata, gnev najširih narodnih slojeva nije nestao nego se samo pritajio i umirio do novog povoda kada se ponovo razbuktao i rasplamsao još žešće nego ranije. Odluka francuskih vlasti da sprovedu reformu penzionog sistema izazvala je najveće demonstracije u novijoj francuskoj istoriji kada je 5. decembra na ulice, prema procenama sindikata, izašlo milion i po demonstranata, dok policijska procena iznosi oko 700.000.

Sjedinjene Države su jučer najavile da uvode nove sankcije Iranu, naglasivši kako vojna akcija protiv Teherana treba biti posljednja opcija.
Američko ministarstvo financija je u utorak priopćilo da uvodi nove sankcije Iranu, ovaj put protiv najveće brodarske kompanije te zemlje, koju optužuje za krijumčarenje "ubojite vojne iz Irana u Jemen", tvrdnja koja se temelji na vrlo sumnjivoj "operaciji presretanja" u teritorijalnim vodama Jemena krajem studenog.


Osim toga, SAD su sankcije uvele i privatnoj zrakoplovnoj kompaniji Mahan Air, te trima prodajnim agentima Mahan Aira sa sjedištima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Hong Kongu, navodno zbog uloge koju je kompanija ima u "širenju oružja za masovno uništenje". Sve u svemu, uobičajena američka priča. Dokazi su kredibilitet State Departmenta, a sve ostalo je sporedno i nevažno.

Nakon toga je američki državni tajnik Mike Pompeo priopćio je da je Mahan Air pogođen sankcijama zbog transporta iranskog oružja u Jemen.

Dodao je da sankcije koje je Washington nametnuo Iranu nisu usmjerene protiv iranskog naroda nego "protiv režima, sve dok se ne obaveže da će se ponašati kao predstavnik normalne zemlje".

"VOJNA OPCIJA JE POSLJEDNJA"

Zapovjednik glavnog stožera američke vojske, general Mark Miley, dodao je kako upotreba vojne sile protiv Irana treba biti posljednji izbor Washingtona, a ne prvi. Međutim, ipak nije isključio ni tu opciju.

U utorak je general Miley dodao "kako je pokazivanje suzdržanosti za sada primjeren odgovor Iranu".

Prije nekoliko mjeseci, nakon što su iranske snage oborile američku bespilotnu letjelicu, izgledalo je da su Iran i Sjedinjene Američke Države na rubu sukoba. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je "da je u posljednjem trenutku odustao od vojnog napada na Iran, za koje su se SAD odlučile kao odgovor na iransko obaranje američke bespilotne letjelice i napade na tankere i teretne brodove".

Savjetnica Bašara Asada u Kini je kazala da SAD ljudska prava koriste kao alat za miješanje u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

Besina Ša'ban, savjetnica sirijskog predsjednika za politiku i medije, je u Pekingu, na sastanku sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Kine, Čenom Šijau Dungom, rekla da se Sirija i Kina kreću istom stazom s ciljem uklanjanja zapadnog jednopolarizma i hegemonije.

Sirijska zvanična novinska agencija SANA prenijela je njezine riječi kako su lažne tvrdnje Sjedinjenih Država u vezi s ljudskim pravima raksrinkane, jer ta zemlja ljudska prava koristi kao izgovor da se upliće u unutrašnja pitanja drugih zemalja.

Ona vjeruje da upravo zbog toga, sve zemlje na svijetu trebaju zauzeti zajednički stav i boriti se protiv zapadne hegemonije i za povratak svojih oduzetih prava.

Dung je kazao da će Kina nastaviti podržavati Siriju i čuvati zajedničke interese, naročito jer su se jednostrani potezi zapadnih zemalja prema drugim zemljama povećali.

On je također poručio da je Kina spremna učestvovati u obnovi Sirije i pomoći toj zemlji u borbi protiv terorizma.

Ne stišavaju se negativne europske reakcije na odluku američkog Kongresa o uvođenju sankcija protiv ruskog plinovoda "Sjeverni tok 2", namjenjenog europskom tržištu, prije svega onom njemačkom, kao i tržištima Njemačkoj susjednih zemalja. Nakon jučerašnjeg kategoričkog protivljenja toj odluci od strane predstavnika Europske komisije za trgovinu, mnogih EU zemalja, uključno i Francuske, kao i Udruge europskog biznisa, gdje je rečeno kako SAD nemaju pravo zabranjivati zakoniti biznis zbog otvoreno politiziranih razloga, američka je odluka izazvala pravi gnjev i u Njemačkoj.

Ako su se liberalni Nijemci do sada i uzdali u općenitu političku potporu američkih demokrata (a kako je to bilo u vrijeme administracije Baraka Obame), sada su končano spoznali kako niti s njihove, a ne samo strane predsjedinika SAD-a Donalda Trumpa i njegovih republikanaca, oni nemaju pravoga prijatelja. Jer u Zastupničkom domu Kongresa, koji je i izglasao spomenute sankcije u sklopu zakona o vojnom proračunu za 2020. godinu, većinu imaju upravo demokrati.

Osim same kancelarke Angele Merkel i vladajuće koalicije CDU/SPD, svoje snažno protivljenje američkim sankcijama protiv plinovoda "Sjeverni tok 2" izrazili su i tradicionalni neprijatelji takve vrste energije - njemačka stranka "Zelenih".

A njemačko Ministarstvo vanjskih poslova na sve je ovo reagiralo kroz izjavu svoga ministra Heiko Masa, koji je naglasio kako američki Senat mora iz spomenutog zakona o vojnom proračunu odbiti one točke koje se odnose na sankcije protiv ruskih plinovoda (osim na "Sjeverni tok 2" te se sankcije odnose i na plinovod "Turski tok", op. a.).

Podsjećamo: u ponedjeljak je Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao vojni proračun SAD-a za 2020. g., u kojega su ugrađene i odredbe o uvođenju sankcija protiv ruskih plinovoda "Sjeverni tok 2" i "Turski tok". Sankcije se najvećim dijelom odnose na tvrtke koje sudjeluju u njegovoj izgradnji tj. polaganju plinskih cijevi, prije svega švicarski Allseas i talijanski Saipem. Upravo se ova posljednja, koja sada izvodi radove u Meksičkom zaljevu, prestrašila američkih sankcija i najavlila svoje povlačenje iz projekata ruskih plinovoda čim sankcije stupe na snagu.

Ovaj zakon još mora odobriti gornji dom Kongresa tj. Senat, nakon čega ga mora potpisati predsjednik Donald Trump. Nakon toga se u roku od 30 dana mora sačiniti spisak pravnih i(li) fizičkih koje će se naći pod udarom sankcija, što mora potpisti predsjednik i nakon čega one i formalno postaju važeće.