Dobrodošli na Sott.net
Pet, 30 Lis 2020
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta

Magnify

Arheolozi u Peruu pronašli artefakte stare 1000 godina, a u Argentini kosti nove vrste dinosaura

kosti dinosaura
U Peruu je pronađeno šest artefakata starih 1000 godina, koji su pripadali ženama. Zbog netipičnog položaja tijela, pretpostavlja se da su bile žrtve obreda.

"Ovdje je bila velika zgrada rezervirana za obrede. Pronašli smo i nekoliko vaza koje bi nam mogle otkriti više o vrsti obreda", izjavio je arheolog Edgar Bracamonte.

Arheolozi očekuju da će u blizini pronaći još artefakata jer sumnjaju da se na ovom prostoru nalazila masovna grobnica. Detaljnom analizom kostiju utvrdit će se kojim su plemenima pripadale žene, a daljnje iskapanje moglo bi pružiti nove informacije o nekadašnjim običajima na ovim prostorima.

Istodobno su argentinski arheolozi pronašli kosti dinosaura za kojeg tvrde da pripada novoj, dosad najvećoj otkrivenoj vrsti, notocolossus. "Posebnim znanstvenim metodama procijenili smo težinu dinosaura. Pretpostavljamo da je bio težak čak 60 tona. To vam je poput 13 slonova. Mislimo da je mogao biti dug između 28 i 30 metara", rekao je voditelj tima za istraživanje dr. Bernardo Gonzales Riga.

Dinosaur je bio i iznimno visok. Leđa su mu bila 7 - 8 metara od tla, a zbog dugog vrata glava mu je sezala i 14 metara u vis. Stručnjaci vjeruju da je dinosaur živio tijekom krede, prije 86 milijuna godina.

Magnify

Napredni sanitarni čvorovi koje su izgradili Rimljani bili su izvorišta raznolikih parazita

Rimljani su bili česta meta napada raznolikih parazita
Iako većina ljudi pri spomenu na Rimsko Carstvo odmah pomisli na rimsku vojsku, gladijatore, cara i Senat, nemali je broj onih koji se prisjete javnih kupki, zahoda sa sustavima za osobnu higijenu, razvijene kanalizacijske mreže, kao i sustava akvedukta koji su dovodili pitku vodu u rimske gradove i naselja. Ipak, sve navedeno nije uspjelo zaštititi Rimljane od najezde mikroba, koja je prema nedavnim istraživanjima bila izraženija od one iz ranijih razdoblja željeznog doba.
Napredni sanitarni čvorovi koje su izgradili Rimljani bili su izvorišta raznolikih parazita
© wikipedia
Rimski akvedukt Pont du Gard u Francuskoj je dio rimskog vodovoda koji je donosio vodu gradu Nimesu u Francuskoj, a sagrađen je 19. pr. Kr.
Uspoređujući arheološke ostatke iz antičkih septičkih jama, kanalizacijskih odvoda i odlagališta smeća, kao i rimskih grobišta, znanstvenici s odjela za arheologiju i antropologiju pri University of Cambridge, a pod vodstvom prof. Piersa Mitchella, došli su do zaključka kako je čistoća u rimsko doba ustvari nazadovala, nasuprot uvriježenom mišljenju o visokim standardima rimske higijene.
Rimljani su bili česta meta napada raznolikih parazita
© Fubar Obfusco via Wikimedia Commons
Rimski toalet

Map

Neki od izgubljenih gradova pod morem

Izgubljeni gradovi pod morem
Neka arheološka nalazišta pod morem ni stoljeće nakon otkrića nisu dosadila arheolozima. Druga, pak, za koje se mislilo da su legende, nedavno su tek otkrili.

Mit o Atlantidi već tisućljećima golica maštu laika i profesionalaca. Iako se profesionalci slažu da je ovdje riječ o mitu, ruševine stvarnih gradova pod morem ipak ostavljaju sve bez daha.

Atlit Yam, Israel

Izgubljeni gradovi pod morem

Magnify

Na engleskoj obali pronađena olupina stare njemačke podmornice

Pronađena olupina stare njemačke podmornice, 100 godina ležala na dnu mora
Olupina stare njemačke podmornice pronađena je u blizini obale Norfolka, istočne engleske pokrajine. Podmornicu su otkrile tvrtke koje se bave razvojem elektrana na vjetar, piše BBC.
Pronađena olupina stare njemačke podmornice, 100 godina ležala na dnu mora

Digitalnim skeniranjem otkrivena je podmornica na morskom dnu
Pronađena olupina stare njemačke podmornice, 100 godina ležala na dnu mora

Digitalno skeniranje: Olupina njemačke podmornice, koja je potonula s više od 30 članova posade, što se može vidjeti na ovoj slici


Magic Wand

Naučnici su u pojedinim bajkama otkrili drevne korijene Indo-europskih narodnih pripovijetki

Naučnici su u pojedinim bajkama otkrili drevne korijene Indo-europskih narodnih pripovijesti

Pojedine bajke, kao što su „Lepotica i zver“ i „Cvilidreta - zli patuljak“, stare su više hiljada godina, tvrde dvoje naučnika čija je studija objavljena u časopisu „Royal Society of Open Science“.


Portugalska naučnica Sara Graka da Silva sprovela je istraživanje u kome je analizirala 275 indoevropskih bajki i ističe da su pronađeni dokazi o dalekom poreklu nekih bajki.

„Primera radi, bajke kao što su 'Lepotica i zver' i 'Cvilidreta' datiraju iz vremena kada su nastale glavne grane indoevropskih jezika, pre više od 2.500 do 6.000 godina“, rekla je Da Silva, koja radi na portugalskom Novom univerzitetu u Lisabonu.

Da Silva dodaje da bajka „Kovač i đavo“ potiče još iz bronzanog doba!
Naučnici su u pojedinim bajkama otkrili drevne korijene Indo-europskih narodnih pripovijetki

Magnify

U Keniji pronađena masovna grobnica još iz kamenog doba

U Keniji pronađena najstarija masovna grobnica
Naučnici tvrde da su otkrili najstariji dokaz o ratovanju ikada pronađen. Radi se o masovnoj grobnici u Keniji za koju se pretpostavlja da je nastala još u kamenom dobu, prije najmanje 10.000 godina.
U Keniji pronađena masovna grobnica još iz kamenog doba
Prahistorijski ostaci 27 osoba pronađeni su na lokalitetu Nataruk, 30-ak kilometara udaljenom od jezera Turkana na sjeveru zemlje.

U lobanji jednog od pronađenih tijela još uvijek se nalazila sablja napravljena od vulkanskog stakla.

Pirates

Pet najvećih zločina Britanskog carstva, od kojih neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda

Pet najvećih zločina Britanskog carstva, od koji neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda
© Walter Crane
Najveće carstvo koje je se ikad prostiralo kuglom zemaljskom bio je Britanski imperij. Sa svim svojim kolonijama, protektoratima i drugim teritorijima u jednom se periodu prostirao na 33,670,000 kilometara kvadratnih, što je gotovo četvrtina ukupne površine na Zemlji, ako ne računamo mora i oceane.

To je carstvo kroz većinu 19. stoljeća i početkom 20 stoljeća držalo neprikosnoveni status prve svjetske sile, a u jednom je trenutku pod britanskom krunom živjelo 458 milijuna ljudi, što je tada odgovaralo petini svjetske populacije. Na vrhuncu moći Britanci su se hvalili "Carstvom u kojem sunce nikad ne zalazi", budući da je zbog raširenosti njihovih kolonija po svijetu sunce sjalo barem na jednom dijelu britanskog teritorija.
Pet najvećih zločina Britanskog carstva, od koji neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda


lustracija: Gary Kempston
Nedavna anketa koju je proveo YouGov kaže da 43 posto Britanaca smatra da je Carstvo bilo "dobro", dok se 44 posto ponosi britanskom kolonijalnom prošlošću. No, usprkos neupitnom kulturnom i jezičnom naslijeđu koje je ostalo iza imperija, tu je bilo i mnogo stvari zbog kojih se Britanci mogu stidjeti. Ponukani anketom, u Independentu su pobrojali pet najvećih zločina Britanskog carstva, od koji neki spadaju među najgore u povijesti ljudskog roda.

Colosseum

Knosos, drevni Grčki grad, bio je puno veći nego što se dosad mislilo

Knosos je u željezno doba bio puno veći grad nego što se dosad mislilo
© Ancient Images/CC BY NC SA 2.0
Umjetnički prikaz palače u Knososu
Zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima na području gdje se nalazio veličanstveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrđeno je kako je tijekom ranog željeznog doba dotični bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo.

„Knosos, poznat kao veličanstveni lokalitet grčke kulture brončanog doba, središte Krete i prijestolnica mitskog kralja Minosa, kao i dom zagonetnog labirinta, bio je napredni centar minojske kulture”, izjavio je arheolog dr. Antonis Kotsonas sa Sveučilišta Cincinnati.

Zahvaljujući nedavnim arheološkim iskapanjima na području gdje se nalazio veličanstveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrđeno je kako je tijekom ranog željeznog doba dotični bio oko triput veći nego što se dosad pretpostavljalo.
Knosos je u željezno doba bio puno veći grad nego što se dosad mislilo
© Bernard Gagnon/CC BY-SA 3.0
Ruševine Knososa, središta minojske civilizacije koja je svoj vrhunac doživjela u razdoblju od 2000. godine pr. Kr. do 1380. godine pr. Kr.
Knosos je u željezno doba bio puno veći grad nego što se dosad mislilo

Magnify

Kosti mamuta, pronađene u Sibiru, dokazuju da su ljudi na Arktiku živjeli prije 45 000 godina

Kosti mamuta, pronađeni u Sibiru, dokazuju da su ljudi na Arktiku živjeli prije 45.000 godina
© Pitulko et al., Science
Sergej Gorbunov iskapa truplo mamuta u smrznutom sedimentu u sjevernom Sibiru

Smrznuto tijelo mamuta iskopano u Sibiru s nesumnjivim tragovima rana zadanih kopljem, dokaz je da su ljudi naseljavali arktička područja hiljadama godina prije nego što se do sada znalo.

Kosti mamuta, pronađeni u Sibiru, dokazuju da su ljudi na Arktiku živjeli prije 45.000 godina
© Pitulko et al., Science
Ruski su naučnici juče objavili da su mamuta, iskopanog ispod jedne litice u Jenisejskom zalivu u Arktičkom okeanu, ubili lovci prije 45.000 godina, što je najstariji dokaz ljudske prisutnosti u arktičkom području.

Najstariji dosadašnji dokaz poticao je iz razdoblja prije 'otprilike 30.000 godina', rekao je Vladimir Pitulko iz Instituta za istoriju materijalne kulture u Sankt Peterburgu.

Magnify

U Austriji pronađeno najstarije drveno ortopedsko pomagalo

ortopedsko pomagalo
Austrijski arheolozi saopštili su u četvrtak da su otkrili predmet od drveta za koji veruju da je dosad najstarije ortopedsko pomagalo. Kako prenosi AFP, reč je o drvenoj protezi u obliku stopala staroj 1.500 godina.

Drevni implant je otkriven na arheološkom nalazištu Hemaberg, u južnoj Austriji, u grobu muškarca bez levog stopala i članka koji je na donjem delu noge imao gvozdeni prsten i ostatke proteze napravljene od drveta i kože.

"Izgleda da je preživeo gubitak stopala i da je živeo još najmanje dve godine sa protezom. Prilično je dobro s njom hodao", kazala je Sabine Ladšteter iz Austrijskog arheološkog instituta (OeAl).

Grobnica muškarca s protezom, za kog arheolozi veruju da je bio dobrostojeći pripadnik franačkog naroda, pronađena je 2013, ali su "iznenađujući detalji" o drvenoj nozi tek nedavno otkriveni, objasnila je Ladštetner.