© wikipedia
Kraljica Tamar, slika mađarskog umjetnika Mihályja Zichya (1880)
Kraljica Tamar, slika mađarskog umjetnika Mihályja Zichya (1880)
Novčići su pronađeni u drvenoj kutiji zakopanoj ispod poda dvorane utvrđenog grada.
Tajna povijest
Novčići su pronađeni u drvenoj kutiji zakopanoj ispod poda dvorane utvrđenog grada.
Zlatni prsten sa ugraviranim žigom Viktorije, rimske boginje pobede, otkriven je na polju blizu Krukerna.
Prsten je izrađen od 48 grama 24-karatnog zlata, a Mejsi je takođe otkrio još 60 rimskih novčića.
Stručnjaci Britanskog muzeja tek treba da utvrde starost, ali procenjuju da potiče iz perioda od 200. do 300. godine.
Zbog svega toga veruje se da se na lokalitetu nalazila "rimska vila visokog statusa"
Klesar je u plitkom reljefu uklesao u kamenu ploču na grobu veoma realističan portret opata zvanog Houvel, koji je preminuo oko 1300. godine u vreme kada su Englezi osvojili Vels.
Arheolog česterskog Univerziteta Hauard Vilijams kaže da je ovo jedinstven slučaj jer uobičajeno je da se na nadgrobnim pločama u to vreme pokojnik prikazivao ili u molitvi ili veoma ozbiljan, a u ovom slučaju se smeši kao da "pozira za matursku sliku".
Prema pisanim dokumenatima opat Houvel je bio veoma ugledna ličnost i među Velšanima je bio jedan od pregovarača sa Englezima koji su osvojili nezavisnu kneževinu.
Izgleda da je klesar, kako veruje Hauard Vilijams, želeo da opata prikaže kao ličnost koja teši i posle smrti svoje sunarodnike da englesko osvajanje nije tako strašna stvar i da im svojim osmehom preporučuje da budu mirni i nastave da žive kako su i do tada živeli.
"U teškim vremenima opat je fratrima svojim osmehom želeo da pruži utehu jer je manastir u kojem je živeo bio teško oštećen tokom rata sa Englezima", zaključio je arheolog koji ga je našao.
Ekipa sa Sveučilišta u Oxfordu analizirala je kremirane ostatke 25 ljudi iz doba neolitika i otkrila da njih deset potječe iz zapadnog dijela Velike Britanije, a pet od tih deset potencijalno je iz jugozapadnog Walesa. Iz istog područja, inače, dolaze i stijene od kojih je izrađena izvorna struktura, no ovaj rad ne otkriva kako su stijene prešle taj put od više od 200 km.
Ostalih 15 ljudi, čini se, vuku podrijetlo iz područja Wiltshirea i Stonehengea.
Za ovo otkriće zaslužan je među ostalima belgijski znanstvenik dr. Christophe Snoeck, čiji rad pokazuje da je netočno uvjerenje kako nije moguće izvoditi testove na spaljenim kostima.
- Nedavno otkriće da neke od bioloških informacija preživljavaju visoke temperature tijekom kremacije (i do 1000 stupnjeva Celzijusa) omogućilo nam je uzbudljivu mogućnost da konačno izučavamo podrijetlo ljudi zakopanih na Stonehengeu - rekao je Snoeck.
Snoeckov tim vjeruje kako su ostaci ljudi koji nisu s lokalnog područja kremirani prije transporta na Stonehenge, i to zbog dva oblika ugljika apsorbiranog u kostima tijekom kremacije koji sugeriraju da je pritom korišteno gušće drvo, poput onog u Walesu.
© AFP
Izraelski ured za antičke spomenike (AIA) saopštio je da su u iskopavanjima blizu Gedere, južno od Tel Aviva, otkriveni radionica i zgrade za zabavu s 20 kupališta i dvoranom za igru.
Od trećeg stoljeća nove ere u radionici su se tokom 600 godina neprekidno izrađivale posude koje historičari nazivaju "Gaza", rekla je u utorak novinarima voditeljica istraživanja Alla Nagorsky.
Alla Nagorsky nosi 1600 godina staru igru Mancale iz bizantskog vremena pronađenog tijekom velikog iskopa u središnjem izraelskom gradu Gedera
U neposrednoj blizini drevnog ljubavnog para, sahranjena su i dva konja, koja su, kako se vjeruje bili žrtvovani, rekli su arheolozi, prenio je Dejli mejl.
© State Library of NSW
Sydney Cove, siječanj 26. 1788
Sydney Cove, siječanj 26. 1788
Povjesničari sa sveučilišta u Newcastleu kažu da se podaci do kojih su došli temelje na dnevnicima doseljenika, suvremenim izvješćima iz medija, dokazima i usmenoj predaji potomaka starosjedilaca te na podacima prikupljenim u državnim i saveznim arhivima.
"Dosad smo uspjeli identificirati i potvrditi podatak o oko 250 mjesta na kojima su u kolonijalnoj Australiji počinjeni pokolji, a procjenjujemo da ćemo ih, do kraja našeg projekta, otkriti oko 500", rekla je za Reuters voditeljica istraživanja Lyndall Ryan.
Znanstvenici dosad evidentirali 250 mjesta pokolja aboridžina
Kazala je da je na otkrivenih 250 mjesta pokolja pobijeno oko 6200 ljudi, među kojima i stotinjak Europljana. Dodaje da se "pokoljem" smatra svaki incident u kojemu se ubije najmanje šest ljudi.
Rezultati istraživanja, koje bi trebalo biti dovršeno 2019., postupno se objavljuju u trenutku kada zemlju potresaju emotivne rasprave o tomu na koji način obilježiti dolazak prvih europskih doseljenika na australsko tlo pri čemu se, po mišljenju mnogih, ne bi smio zaboraviti krvavi kolonijalni dio prošlosti zemlje.
Svake godine Australci 26. siječnja, na dan kada je u sydneysku luku 1788. uplovila prva skupina od 759 zatvorenika i vojnika obilježavaju državni praznik. Dio domorodačkog stanovništva taj dan naziva "Danom invazije".
Grob je pronađen netaknut u grobnici spomenika Episkopi, rijetkoj grobnici iz rimskog razdoblja, koja je kasnije pretvorena u bizantsku crkvu i manastir. U grobu su pronađene zlatne narukvice, prstenje, dugačka zlatna ogrlica i dijelovi ženske odjeće.
Naučni tim turskih i italijanskih arheologa na istraživanjima u nalazištu Kinik, u blizini Jesiljurta, u provinciji Nigde radi od 2011. godine. Na tom području prije otprilike dvije godine pronađen je hram star 2.500 godina, javlja agencija Anadolija.
Šef istraživačkog tima je Lorenco Dalfonso koji je rekao da su tokom višegodišnjih istraživanja pronašli hramove iz helenističkog i perzijskog perioda.
Podsjetio je kako su u Kiniku pronašli hram star oko 2.500 godina.
"U podnožju područja gdje smo pronašli hram, nastavili smo iskopavanja i pronašli još jedan hram star 2.100 godina koji se veže za helenistički period. Pretpostavlja se da u Kiniku od 30 godine prije nove ere ne postoji nikakav grad niti naselje. Ovdje smo pronašli djeliće skulpture bika napravljene od keramike", dodao je Dalfonso.
Šef Odjeljenja za kulturu i turizam Nigdea Basri Akdemir kazao je kako istraživanja ulaze u osmu godinu.
"Istraživanja se kontinuirano nastavljaju iz godine u godinu. Ova istraživanja koja vodi tim na čelu s profesorom Lorenvom Dalfonsom tiču se naselja tokom gvozdenog doba i helenističkog perioda. Muzej u Nigdeu je bogatiji za 207 pokretnih kulturnih nasljeđa otkrivenih tokom istraživanja od 2011. godine", naveo je Akdemir.
© novoross.info
Radovi su privremeno zaustavljeni dok znanstvenici proučavaju sadržaje špilje u kojoj se nalaze kosti nosoroga, hijena i životinja sličnih slonovima.
Dmitrij Starcev iz Muzeja zoologije Krimskog državnog sveučilišta smatra kako je nalazište jedinstveno te kako u Rusiji ništa slično još nije pronađeno.
Tvrdi kako su područje nekoć naseljavali mamuti, preci slonova koji su imali dlaku i duge zakrivljene kljove.
"Ako je riječ o brlogu hijena kao što mislimo, onda je to najveće i najočuvanije takvo mjesto ikad pronađeno", rekao je Starcev.
Komentar: Ovi su nalazi vrlo zanimljivi, a nova tehnika vjerojatno će biti dragocjena za mnoge druge lokacije, no čini se da velike misterije Stonehengea poput onoga tko ga je sagradio, kako su ga izgradili i zašto, tek treba otkriti: