Tajna povijest
Istraživač Hans Rešrajter iz bečkog Muzeja prirodne istorije rekao je da su DNK tragovi iz više od 6.000 svinjskih kostiju iz jedne praistorijske klanice stari više od 3.000 godina.
On je danas za agenciju APA rekao da je iskopavanjima na mestu te klanice u blizini gradića Halštata utvrdjeno da su sve svinje kastrirane, sistematski ubijane i da je njihovo meso odlagano u veliku drvenu burad pre nego što je kačeno da se suši u obližnjim pećinama.
Meksički naučnici su naveli da su pronašli fosilizirane ostatke do sad nepoznate vrste džinovskog ljenjivca. Ostaci su stari gotovo 10.000 godina, a životinja je uginula na dnu duboke jame.
Fosil iz doba pleistocena je otkriven 2010. ali se nalazio toliko duboko u vodom ispunjenoj jami da su istraživači mogli tek malo po malo da saznaju o čemu se radi, naveo je Nacionalni institut za antropologiju i historiju.
Do sada je iz vode izvađena lobanja, vilica i dijelovi kičme, rebara, kandži i drugih kostiju. Ostatak skeleta je na dubini od oko 50 metara ispod vode. Naučnici planiraju da do kraja godine izvade cijeli skelet da bi nastavili istraživanje, uključujući i procjenu o kolikoj životinji se radi.
- Sklapat će dijelove kao slagalicu - naveo je portparol Instituta Arturo Mendes.
Budući da je kostur gotovo cijeli, naučnici vjeruju da je ljenjivac "upao u jamu kada je bila suha ili je u njoj bilo veoma malo vode na dnu".
Vrstu su nazvali šibalbaoniks oviceps i dali mu nadimak "Lonac". Početne analize govore da je ljenjivac živio između 8.647 i 8.305 godine prije nove ere, u periodu kada su razne vrste džinovskih stvorenja naseljavale Zemlju.
Meksiko je poznat po brojnim erozivnim jamama, zvanim "senote", koje su često ispunjene odozgo osvjetljenim smaragdnim ili tirkiznim vodama.
Područje na kome je ljenjivac pronađen, među plažama poluostrva Jukatan, dom je za neke od najvećih podzemnih pećinskih kompleksa na Zemlji, te je veoma popularno među ljubiteljima pećina iz cijelog svijeta. .
Arheolozi su na jugu Egipta otkrili tri grobnice stare 2000 godina, prenosi u utorak BBC. Pronađene su u području Al-Kamin al-Sahrawi u pokrajini Minya, južno od Kaira.
U grobnicima je bilo nekoliko različitih sarkofaga i komadi gline. Egipatsko ministarstvo za starine priopćilo je da otkriće "pokazuje da je to područje dugo vremena služilo kao veliko groblje".
U jednoj grobnici, do koje su arheolozi došli kroz pukotinu u stijenama, bila su četiri sarkofaga ukrašena ugraviranim ljudskim licima.
Sto četrdeset rukopisa, koje su slučajno otkrila dvojica naučnika, obiluje vradžbinama, stihovima za prizivanje duhova, receptima za spravljanje ljubavnih napitka i još mnogo toga.
Oni koju su hteli da prizivaju duhove morali su to da rade u tajnosti. Morali su da znaju da čitaju, da budu imućni i da imaju vremena. Jer od astrološkog određenja pravog trenutka do oslobađanja duha često bi protekli meseci. Ono što danas zvuči mistično, u 18. veku je bila svakodnevica: ljudi su izvodili obrede da bi oterali nevreme, umnožili bogatstvo ili čak naučili da lete. Dragocene bajalice su zapisivali, uprkos tome što se to strogo kažnjavalo.
Tokom iskopavanja u mjestu Gokceada u Canakkaleu, na sjeverozapadu Turske, pronađen je građevinski kompleks sastavljen od nekoliko prostorija i star oko 7.000 godina.
Iskopavanja su počela 2009. godine, a tim predvodi profesor sa Univerziteta Trakya Burcin Erdogu.
Erdogu je kazao kako su tokom ovogodišnjih iskopavanja došli do značajnih otkrića. "Tokom iskopavanja u 2017. pronašli smo veoma važan građevinski kompleks od 7-8 prostorija", kazao je Erdogu.
Dodao je kako će istraživanja biti nastavljena jer je riječ o jednom nepoznatom procesu i periodu u zapadnoj Anadoliji.
Erdogu je izjavio kako su tokom istraživanja pronašli i veliki broj jama, a da je u jednoj od njih pronađen veći broj ljudskih kostura.
Kosti stare 15.000 godina pronađene u špilji u engleskom Cheddar Gorgeu imaju na sebi neobične cik-cak urezotine za koje znanstvenici smatraju da se radi o namjernom rezbarenju.
Već je ranije proučavanje tih kostiju pokazalo da se radi o dokazima kanibalizma. No paleontolozi raspravljaju da li su neki od tragova pronađenih na kostima namjerno rezbareni ili jednostavno tragovi klanja, piše Mirror.
Autori nove studije proučavali su ljudsku desnu palčanu kost iskopanu još 1987. u špilji Gough's Cave.
Kost je modificirana urezanim oznakama, štetom nastalom udaranjem i tragovima zubi, kao i neobičnim cik-cak urezima sa strane.
Kako bi istražili da li su ti cik-cak urezi rezultat namjernog rezbarenja kosti, znanstvenici su koristili makro i mikromorfometričnu analizu oznaka te su ih uspoređivali s drugim artefaktima istog perioda.
Analiza je otkrila kako su oznake namjerno urezane, što sugerira da su rezbarije "namjeran sastojak kanibalskog rituala".
Novozelandski znanstvenici u udaljenoj kolibi na Antarktici pronašli su "savršeno očuvan" 106 godina star voćni kolač.
Kolač što su ga umijesili i ispekli vrijedni britanski slastičari "Huntley and Palmers" pronađen je umotan u originalni papir i smješten u kositrenu limenku, izvijestili su znanstvenici Antarctic Heritage Trusta iz Christchurcha.
"Pronalazak ovako savršeno očuvanog i više od stoljeća starog kolača ovdje bilo je veliko iznenađenje za nas", kazala je progamerka Lizzie Meek.
Njezini kolege vjeruju da je kolač, pronađen na polici u kolibi u Cape Adareu pripadao ekipi legendarnoga britanskog istraživača, kapetana Roberta Falcona Scotta. On i njegova ekipa postali su prvi Britanci koji su stigli do Južnog pola.
Ostaci za koje se veruje da pripadaju kralju Sanahtu koji je vladao u periodu treće dinastije, smatraju se najstarijim slučajem gigantizma ikad pronađenim.
U radu objavljenom u časopisu "The Lancet Diabetes and Endocrinology" stručnjaci su analizirali skelet pronađen u grobnici u blizini Bet Halafa 1901. godine.
Sada nova metoda proučavanja DNK počinje razjašnjavati ovu misteriju, a prva otkrića u suprotnosti su s konvencionalnim teorijama ljudske evolucije. Nova studija tako tvrdi da bi broj neandertalaca mogao biti desetke, ili čak stotine puta veći nego što se do sada mislilo.
Uz to, sugerira kako su se neandertalci i denisovci razdvojili jedni od drugih prije oko 744.000 godina odnosno 300.000 godina ranije nego što se mislilo.
To bi značilo da je Homo heidelbergiensis, koji je živio na području Afrike, Europe i zapadne Azije prije između 600.000 i 200.000 godina, ustvari rani neandertalac.
Do sada se smatralo da je postojalo samo oko tisuću neandertalaca, koji su dijelili 99.7 % DNK s modernim čovjekom. No, znanstvenici sa Sveučilišta u Utahu sada procjenjuju da ta brojka ustvari iznosi više desetaka tisuća.
Komentar: 17 mumija otkriveno u egipatskim katakombama