Tajna povijestS


Radar

U Meksiku otkriven 'ulaz u podzemni svijet': Arheolozi otkrili tunele ispod drevne crkve


Jutarnji
Pon, 28 Lis 2024 18:35 UTC
tuneli
Drevni tuneli za koje se vjeruje da su 'ulaz u podzemni svijet' pronađeni su kako prodiru duboko u zemlju ispod stoljećima stare crkve
Ispod crkve stare nekoliko stoljeća pronađeni su tuneli za koje je drevna civilizacija Zapoteka vjerovala da su 'ulaz u podzemni svijet', piše Daily Mail.

Mitla (u prijevodu 'mjesto mrtvih'), bio je grad u južnom Meksiku poznat po povezanosti s Pitaom Bezelaom, zapotečkim bogom smrti. No Španjolci su u 16. stoljeću sravnili grad sa zemljom i na ruševinama najvažnijeg hrama sagradili crkvu.

Jedan svećenik je kasnije pisao da se ispod grada nalaze 'stražnja vrata pakla', odnosno golemi sustav špilja za koje se vjeruje da su ulaz u podzemlje starih Zapoteka.

Tijekom kasnijih arheoloških istraživanja nije pronađeno ništa nalik tom opisu - sve do sada!
Više...
Colosseum

Grčko kazalište staro 2400 godina otkriveno na turskoj obali


Klix
Pon, 28 Lis 2024 00:00 UTC
kazaliašte
© IHAPogled iz zraka na starogrčko kazalište staro 2400 godina s 12 000 sjedala u drevnom gradu Aleksandrija Troada u Dalyanu, Canakkale, Turska, 7. listopada 2024.
Tursko arheološko naslijeđe dobilo je još jedno izvanredno poglavlje, a to je novootkriveno pozorište staro 2.400 godina, koje je moglo primiti do 12.000 ljudi.

Turski naučnici su otkrili ruševine pozorišta u gradu Aleksandrija Troada u Canakkaleu. To je lučki grad smješten na južnoj obali Dardanelea duž Egejskog mora na sjeverozapadu Turske. Arheolozi vjeruju da je pozorište staro oko 2.400 godina. Veći dio pozorišta tek treba iskopati, no unikatne karakteristike su već zapanjile naučnike.

Pozorište je moglo primiti između 10.000 i 12.000 gledatelja, a mjesto na kojem je otkriveno prvobitno se zvalo Sigeia. Oko 306. godine prije nove ere je Antigon ponovo osnovao grad, proširio ga i nazvao Antigonia Troas. Kasnije 301. godine prije nove ere ga je Lizimah preimenovao u Aleksandrija Troada. Na ovoj lokaciji je danas preostalo svega nekoliko struktura ili njihovih dijelova.
Više...
Microscope 2

DNK pomaže u povezivanju kostura 'Dobrog čovjeka' s 800 godina starom norveškom sagom

Branimir Vorša
Zimo
Sub, 26 Lis 2024 09:03 UTC
Tim norveških znanstvenika vjeruje da su možda otkrili ostatke čovjeka opisanog u 800 godina staroj sagi.
kostur
© Age Hojem, Sveučilišni muzej NTNU
Saga o Sverrisu, povijesni staronordijski tekst sa 182 stiha, pripovijeda o životu kralja Sverrea Sigurdssona, koji je došao na vlast u kasnom 12. stoljeću. U sagi se kaže da je suparnički klan uzeo mrtvog čovjeka i bacio ga u bunar, a zatim ga napunio kamenjem kada su napali dvorac Sverresborg u blizini Trondheima u Norveškoj.

Taj bunar, smješten unutar zidina dvorca, služio je kao primarni izvor vode žiteljima dvorca. Pojavila su se nagađanja da je čovjek iz priče možda bio bolestan, što sugerira da je njegovo tijelo bačeno u bunar kako bi se kontaminirala voda, kao mogući rani oblik biološkog ratovanja.

Godine 1938. radnici su djelomično isušili srednjovjekovni bunar u ruševinama Sverresborga i pronašli kostur ispod slojeva kamenja i krhotina. Vjerovalo se da to otkriće, kasnije nazvano "Dobar čovjek", odgovara opisu sage, iako to u to vrijeme nije mogao potvrditi nijedan dokaz.
Više...
Radar

Dva izgubljena grada Puta svile otkrivena u uzbekistanskim planinama


Kozmos
Čet, 24 Lis 2024 00:00 UTC
gradovi
Po prvi put, arheolozi su upotrijebili lidar tehnologiju pomoću dronova u Srednjoj Aziji kako bi otkrili zadivljujuće detalje o dva nedavno dokumentirana trgovačka grada smještena visoko u planinama Uzbekistana. Gradovi, udaljeni svega 5 kilometara jedan od drugog, pružili su značajne uvide u povijest i urbani razvoj ove regije. Osim toga, otkrića su bacila novo svjetlo na davno zaboravljene trgovačke centre koji su igrali ključnu ulogu na Putu svile.

Tim istraživača, predvođen profesorom arheologije Michaelom Frachettijem sa Sveučilišta Washington u St. Louisu i Farhodom Maksudovom, direktorom Nacionalnog centra za arheologiju u Uzbekistanu, koristio je ovu naprednu tehnologiju kako bi mapirao veličinu i raspored srednjovjekovnih gradova na velikim nadmorskim visinama.
Više...
Map

Grobna komora Kelta otkrivena u blizini Riedlingena u Njemačkoj

Maja Miljević-Đajić
Sve o arheologiji
Sre, 23 Lis 2024 00:00 UTC
Arheolozi su pronašli grobnu komoru iz keltskog perioda u središtu humke iz 6. stoljeća prije nove ere.
humka
© Baden-WürttembergRekonstrukcija keltske kneževske humke sa grobnom komorom unutra
Tijekom arheoloških iskopavanja u dunavskoj ravnici kod Riedlingena, pronađena je grobna komora iz ranog keltskog perioda. Humka je visoka 65 m u prečniku i visoka oko 2 m. Nekada je bila visoka preko 6 m. Ova humka pripada tkozvanim kneževskim humkama, piše u priopćenju.

Kelti, koji su živjeli na području današnje jugozapadne Njemačke, izgradili su takve humke za istaknute članove zajednice između 620. i 450. godine prije nove ere.

Arheološka istraživanja nalazišta kod Heuneburga i okoline financiraju Njemačka istraživačka fondacija i Ministarstvo za regionalni razvoj i stanovanje u Baden-Virtembergu.
Više...
Radar

Izgubljeni kolonijalni grad otkriven u amazonskoj prašumi


Jutarnji
Uto, 22 Lis 2024 15:28 UTC
slika
© Getty
Arheolozi su otkrili izgubljeni kolonijalni grad u amazonskoj prašumi koji datira iz 18. stoljeća. Kako je otkrio Eduardo Neves, ravnatelj Muzeja arheologije i etnografije sa Sveučilišta Sao Paulo, koji je vodio istraživački tim, ovo portugalsko naselje ranije se pojavljivalo na nekim kartama, ali je njegova točna lokacija bila nepoznata.

"Bio je napušten, šuma je posvuda preuzela vlast, a kameni blokovi su uklonjeni... Uspjeli smo identificirati raspored ulica ovog grada, što je također bilo fascinantno otkriće", rekao je Neves, prenosi Newsweek.

Kolonizacija današnjeg Brazila započela je 1500. godine, a Portugal je uspostavio kolonijalnu upravu i iskorištavao brazilske prirodne resurse kao što su šećer, zlato i kava. Početkom 19. stoljeća, pod vodstvomprvog cara Pedra I. Brazilskog, Brazil je proglasio svoju neovisnost, okončavši tako preko 300 godina kolonijalne vladavine.
Više...
Cross

Arheolozi otkrili jednu od najstarijih crkava na svijetu u Armeniji


Kozmos
Pet, 18 Lis 2024 00:00 UTC
crkva armenija
© Armensko-njemački projekt ArtašatPreliminarna rekonstrukcija prikazuje kasnoantičku crkvu u Artašatu
Zapanjujuće arheološko otkriće u Armeniji otkrilo je ostatke jedne od najstarijih crkvi na svijetu, pružajući nove uvide u ranu kršćansku povijest ovog područja. Tim istraživača s Sveučilišta Münster, u suradnji s Armenskom akademijom znanosti, otkrio je drevnu osmerokutnu crkvu u povijesnom gradu Artašat. Ovo izvanredno otkriće donosi neprocjenjive informacije o ranom kršćanskom nasljeđu Armenije, a raskošna gradnja svjedoči o kulturnom i vjerskom značaju tog vremena.

Svjedočanstvo ranog kršćanstva

Kako prenosu CBSNews, ostaci ove crkve iz 4. stoljeća, s karakterističnim produženim krakovima, predstavljaju značajan arheološki iskorak. Prema profesoru Achimu Lichtenbergeru sa Sveučilišta Münster, glavnom arheologu istraživačkog tima, ovo je najstarija arheološki dokumentirana kršćanska građevina u Armeniji. Ovo otkriće pruža izvanredan dokaz o dubokim korijenima kršćanstva u regiji, potvrđujući povijesnu ulogu Armenije kao jedne od prveih države koja je usvojila kršćanstvo kao službenu religiju.
Više...
Map

Tragovi dvorane za slavlje i 8 kuća pronađeni na nalazištu brončanog doba u Njemačkoj


N1
Sre, 16 Lis 2024 07:04 UTC
nalazište
© Sean Gallup/Getty ImagesMjesto iskopavanja naselja iz nordijskog brončanog doba u blizini Seddina
Tragovi osam velikih kuća otkriveni su u pjeskovitom tlu izvan sela Seddin, oko 150 kilometara sjeverozapadno od Berlina, u blizini spektakularne "trostruke grobnice" kralja Hinza, zapamćenog kao voljenog vladara za kojeg se kaže da je pokopan u zlatni kovčeg, pored svoje žene i odanog sluge, piše Guardian.

Otkriće njihovog grobnog humka 1899. godine potaknulo je valove znanstvenog istraživanja i turizma na tom mjestu.

Tijekom prošle godine, arheolog Immo Heske i timovi sa Sveučilišta Göttingen i Državnog ureda za očuvanje povijesti Brandenburga pronašli su obrise impozantne dvorane iz otprilike 900. godine prije Krista, za koju se vjeruje da je korištena za slavlja i sajmove.

Nedavno su otkrili niz kuća nekoliko metara dalje u kojima je moglo biti smješteno do 300 ljudi tijekom dva stoljeća vladavine ove mini-monarhije.
Više...
Dig

Jordan: Skrivena grobnica pronađena u Petri

Zlatko Govedić
Dnevno
Uto, 15 Lis 2024 17:12 UTC
petra
Otkriće najmanje 12 kostura ispod Khaznaha ili Riznice moglo bi biti najveća zbirka ljudskih ostataka pronađena na jednom mjestu u Petri u Jordanu, kažu istraživači
Arheolozi su došli do revolucionarnog otkrića ispod jednog od najpoznatijih antičkih spomenika na svijetu, Riznica Khazne al-Firaun u napuštenom gradu Petri na jugozapadu današnjeg Jordana. Skrivena ispod fasade od ružičastog pješčenjaka, novootkrivena grobnica otkrila je najmanje 12 ljudskih kostura i artefakata za koje se procjenjuje da su stari više od 2000 godina.

Otkriće je vodio Pearce Paul Creasman, izvršni direktor Američkog centra za istraživanje. Njegov tim istraživao je Riznicu, oslanjajući se na nagađanja da se ispod spomenika nalazi još skrivenih odaja. Prethodna iskapanja 2003. otkrila su dvije grobnice na lijevoj strani spomenika, ali daljnje podzemne komore nisu bile potvrđene - sve do sada.

Koristeći radar koji prodire u zemlju, Creasman i njegov tim identificirali su strukturne sličnosti između lijeve i desne strane zgrade Riznice. Uz te nove dokaze, tim je dobio dopuštenje jordanske vlade za iskapanje.
Više...
Info

Iskapanjem u Iraku otkriveno je 478 artefakata uključujući klinaste pločice i cilindrične pečate

Oguz Buyukyildirim [Prijevod: Sott.net]
Arkeonews Net
Uto, 15 Lis 2024 22:42 UTC
Iraq Excavation
© Irački državni odbor za antikvitete i baštinu (SBAH)
Irački državni odbor za antikvitete i baštinu (SBAH) objavio je da je 478 artefakata otkriveno tijekom ekspedicije iskapanja u povijesnoj pokrajini Babilon.

Ravnatelj Odjela za iskapanja pratio je Odbor za praćenje misija na lokaciju 19/3 u sektoru 38 okruga Al-Fayyadiya kako bi ispitali rad arheološke misije u pokrajini Babil, navodi se u priopćenju koje je objavio SBAH.

Pod vodstvom arheologa Quhtana Abbasa Hassana Abouda, misija je otkrila informacije koje pružaju nove uvide u život i kulturu drevne Mezopotamije.

Tijekom posjeta, voditelj povjerenstva dobio je detaljno objašnjenje od voditelja misije o nalazima iskopavanja. Lokalitet iskopavanja 19/3 okruga Al-Fayadiya podijeljen je u dva sektora, A i B. Postoje dva sloja arheološke stratifikacije u Sektoru A, koji je veličine 6 dunuma (otprilike 6.000 kvadratnih metara).
Više...