Dobrodošli na Sott.net
Pet, 23 Kol 2019
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta

Magnify

Kenija: Kod jezera Turkana pronađeno oko 150 kamenih komada oruđa starih 3,3 milijuna godina

Kenija: Kod jezera Turkana pronađeno oko 150 kamenih komada oruđa starih 3,3 milijuna godina.
© Carl De Souza/AFP
Jezero Turkana u Keniji.
Najstarije oruđe kojim su se koristili čovjekovi preci staro čak 3,3 milijuna godina otkriveno je u Keniji, objavio je časopis Science.

Do sada je, naime, najstarije pronađeno bilo čak 700 tisuća godina mlađe od kenijskog, a pripadalo je najvjerojatnije australopithecusu, majmunolikom pretku homo sapiensa.

Oko 150 kamenih komada oruđa pronađeno je kod jezera Turkana u Keniji.

"Sigurno je da su artefakti koji su pronađeni obrađeni čovjekovom rukom, kamenom o kamen, i da ih nije oblikovala priroda", kazala je Sonia Harmand, arheologinja a prenosi Independent.

Ovo otkriće potvrda je i jednog prijašnjeg. Naime, 2010. godine istraživači su u Etiopiji pronašli kosti životinja za koje su tvrdili da imaju na sebi tragove oruđa. Kosti su bile stare 3,4 milijuna godina.

Question

Por-Bajin - najmisterioznije rusko arheološko nalazište koje zbunjuje stručnjake

Por-Bajin
© Siberian Times
Por-Bajin
Pravougaono ostrvo Por-Bajin krije tajnu zidina koje podsjećaju na ostatke stare tvrđave ili zatvora, ali niko sa sigurnošću ne može tvrditi da zna pravu funkciju objekta izgrađenog prije 1.300 godina.

Ostrvo je smješteno usred sibirskog jezera, a naučnici i historičari ostaju podijeljeni u vezi sa njegovom svrhom više od 100 godina nakon njegovog otkrića.

Jedna hipoteza glasi da je građevina izgrađena kako bi privukla ljude iz daleka, a ne da ih zatvori unutar svojih zidova. Imajući to u vidu, objekat je mogao biti ljetna palata, manastir ili čak astronomski opservatorij.
Slika
© gdehorosho.ru

Magnify

U Turskoj otkriven misteriozni podzemni grad star 5.000 godina

U Turskoj otkriven misteriozni podzemni grad star 5000 godina.
© Facebook
Spektakularno arheološko nalazište nalazi se u Nevsehiru, u Turskoj. Sasvim slučajno na njega su naišli građevinari koji su rušili kompleks zgrada u sklopu rekonstrukcije grada. Nakon tri godine istraživanja stručnjaci kažu da se radi o najvećem i najkompleksnijem podzemnom gradu na planeti, piše Telegraph.

Skeniranjem tla utvrđeno je da se grad proteže na nekoliko razina, a njegova je površina usporediva s površinom - pazite sad - 64 nogometna terena.

Utvrđeno je da je grad star pet tisuća godina, a njegova je kompleksnost zapanjila arheologe. Naime, ljudi su u njemu imali kuhinje, sanitarne čvorove, primitivan vodovod i ventilacijski sustav, vinarije, kapelice i brojna stepeništa kojima se prelazilo s jedne razine na drugu te na kraju i na - površinu.

Regija puna tajnovitih podzemnih gradova

Novi grad otkriven je u blizini drugog podzemnog grada poznatog pod imenom "Derinkuyu" te se smatra da je za trećinu veći od njega. Derinkuyu je 1936. godine sasvim slučajno otkrio seljanin koji je srušio zid u svojem podrumu te naišao na stepenište. Kasnije se ispostavilo da se radi o nevjerojatnom podzemnom gradu koji se proteže kroz punih 8 razina do dubine od 85 metara i u kojemu je živjelo oko 30 tisuća ljudi.


Meteor

Sibir: Radnici naftne kompanije pronašli ostatke ženke mamuta stare 10 000 godina

Slika
© Flickr/ Tyler Ingram
Radnici naftne kompanije u zapadnom Sibiru pronašli su skeletne ostatke mamuta prilikom potrage za "crnim zlatom".

Radnici su obavljajući svoj uobičajeni posao u blizini grada Njagana primijetili da je bager slučajno otkopao kljove ženke mamuta, piše The Siberian Times.

"Imamo jedno pravilo, a to je da ukoliko neko nešto pronađe zaustavljamo radove i zovemo šefove. Ali sam iz znatiželje nastavio kopati i tako pronašao kljove, zube, a zatim i druge kosti", rekao je Vladimir Bednyakov, jedan od radnika firme Rosneft.

Čelništvo kompanije zatražilo je od Muzeja Kanti-Mansijsk da završi iskopavanje i prikupljanje ostataka drevne životinje.

Prema riječima Antona Revzija, čelnika paleontologije u muzeju, ostaci mamuta stari su blizu 10.000 godina, a životinja je u vrijeme smrti vjerovatno bila stara 30-40 godina.

Kljove će biti očišćene za oko šest mjeseci, a naknadni DNK testovi utvrdit će da li je mamut pripadao evropskoj ili sjevernoameričkoj podvrsti.

Slika
© The Siberian Times
Mjesto pronalaska

Cow Skull

U austrijskom podrumu pronađen kostur deve iz doba Otomanskog carstva

Pronađen kostur deve u austrijskom podrumu.
© AFP
Kostur iz austrijskog podruma.
Čitav kostur deve iskopan je iz jednog austrijskog podruma koji porijeklo vuče iz 17. stoljeća, iz doba Otomanskog carstva. Vjeruje se kako je deva ili ostavljena ili prodana na tom području u gradu Tullnu nakon otomanske okupacije Beča 1683. godine.

DNK analiza pokazala je da životinja spada u vrstu koja se koristila u vojsci, a malformacije kostiju ukazuju na to da su devu jahali te da je bila upregnuta, prenosi BBC.

Radi se o vrlo važnom arheološkom i povijesnom otkriću jer daje naznake da su deve bile vrlo važni članovi vojske Otomanskog carstva.

Cow Skull

U Sibiru otkrivena nova vrsta dinosaura koja je živjela prije 100 milijuna godina

U Sibiru otkrivena nova vrsta dinosaura.
Eksperti tvrde da su otkrili novu vrstu dinosaura koji je bio jedan od najvećih na planeti. Tim ruskih naučnica koji su analizirali misteriozna fosile pronađene na obalama sibirske rijeke Kiyje 2008. godine su došli do senzacionalnog otkrića potpuno nove vrste dinosaura. Oni tvrde da je ogromna zvijer živjela prije 100 miliona godina i u rodu je s Titanosaurom, koji je bio težak u prosjeku 100 tona, a bio je dug do 40 metara.

Eksperti su na Državnom univerzitetu Tomsk u Rusiji zaključili da kosti pripadaju veoma velikom biljojedu koji ranije nije bio otkriven. Osim velike dužine, Sibirosaurus je bio visok, čak do 20 metara.

Fosili su pronađeni zakopani u stijenama.

Regija oko sela Shestakovo, kroz koju protiče rijeka Kiya, poznato je nalazište ostataka dinosaura, a eksperti vjeruju da ih ima još mnogo.

Plan eksperata planira skupiti sve dostupne ostatke i pokušati ih spojiti u skelet.

Folder

U Srbiji, nakon odrona zemljišta, otkrivene kosti mamuta stare više od deset milijuna godina

Slika
Radisav Stepanović u dvorištu porodične kuće u Blacu našao je kosti životinje stare više od deset miliona godina.

Odron zemljišta u dvorištu porodične kuće u Blacu na jugu Srbije otkrio je kosti mamuta. Stručnjaci kažu da su na tom području i ranije pronalaženi ostaci prahistorijskih životinja.

Reporter Al Jazeere Zoran Kosanović bio je u mjestu Blace i razgovarao s onima koji su otkrili ostatke izumrlih životinja.

Kada u svom dvorištu nađete kosti životinje stare više od deset miliona godina, morate da budete ponosni. Tako se osjeća i Radisav Stepanović, koji je nakon odrona zemljišta u dvorištu otkrio kosti mamuta.

„Drago mi je, jer ipak narod je video nešto što nije možda nikad u životu video, kosti od mamuta. Prvo ja kao domaćin ove kuće nisam to primerio ni video, ali drago mi je što je došlo do toga i eto što u mom dvorištu ima takav slučaj“, kaže Stepanović.

Zub mamuta u temelju kuće

Kosti davno izumrlih životinja nisu jedini ostaci koji su pronađeni u dvorištu Stepanovića.

„Ovaj zub je nađen pre 35 godina u temelju kuće. Kad sam kuću pravio iskopali smo ga i videli smo da je nešto nalik na zub, to je i dokazano da je to lično zub od mamuta.“

Dio pronađenih kostiju mamuta sa ovog području čuva se i u Narodnom muzeju Toplice u Prokuplju.

„Čitavo naše područje je geološki izuzetno zanimljivo, pogotovo taj predeo oko Blaca, zato što tu još uvek postoje recidivi velikog Panonskog jezera“, obajašnjava arheologinja Julka Kuzmanović Cvetković.

„Na dnu tog jezera su u nekom vremenu nastali tektonski poremećaji, odnosno u čitavom kraju našle su se tadašnje životinje koje su fosilizirane i sad se na više mesta u blačkom kraju nailazi na fosilne ostatke.“

Ostatke otkrio kao dijete

Takvo područje je i paleontološko nalazište Prebreza kod Blaca koje je Srbija proglasila spomenikom prirode.

„Na ovom mestu pronađeni su fosilni ostaci životinja starih između 10 i 16 miliona godina. Među njima su ostaci nosoroga, hijene zebre i mamuta“, izvještava Kosanović iz Prebreza.

Ostatke izumrlih životinja i onih koje već dugo ne žive na području Evrope otkrio je još kao dijete Rade Rakonjac.

„Ovo nalazište ja sam pronašao još 1947. godine čuvajući stoku kao čobanin. Polomila mi se jedna ploča u rukama i iz nje je ispala kao cevčica. Kada sam počeo da lomim tu cevčicu ispao je zglob, onda sam kasnije našao i jednu vilicu u potoku.“

Fosilni ostaci iz Prebreze čuvaju se u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu dok će najnovije otkrivene kosti mamuta ostati u muzeju u Prokuplju i u kući Stepanovića dok opština Blace ne oformi stalnu muzejsku postavku.


Info

Arheolozi u iskopavanju u bugarskoj Varni otkrili 6500 godina star divovski kostur čovjeka

Slika

Ovaj divovski kostur, nazvan "Golijat", je pronađen u općini Santa Mare, Rumunjska

Tim arheologa naletio je na otkriće zbog kojeg bi se, ako bude potvrđeno, Darwin mogao okrenuti u grobu. Naime, prilikom iskopavanja na nalazištu nedaleko od bugarskog vrada Varna pronašli su skeletne ostatke diva ili barem tako tvrde, javlja Disclose.tv,

Smještena na istočnoj obali Crnog mora, Varna je već glavna turistička atrakcija, a sada će postati još popularnija. Pogotovo kod znatiželjnika alternativne povijesti i ljudi koji vjeruju u teorije zavjere.

Područje je bogato kulturom i poviješću još od 5000 godina prije Krista. Na primjer, najstarije zlatno blago pronađeno je tijekom iskopavanja kod Varna Nekropolisa, a datiranje ugljikom pokazalo je da je zakopano prije 6500 godina.

U sedmom stoljeću prije Krista, Grci su osnovali trgovačku ispostavu zvanu Odessos koja je kroz povijest postala Varna. Nastanjivali su je Grci i Tračani. Prema kraju drugog stoljeća naše ere, Odessos je pretvoren u rimsko sklonište te je preimenovan u Odessus.

Komentar: Pogledajte i neka od drugih otkrića divovskih kostura u svijetu:


Pyramid

Dr. Paul LaViolette: "Elektromagnetna svojstva bosanskih piramida su neoboriv dokaz tehnološke razvijenosti civilizacije koja ih je gradila"

Slika
Ugledni američki fizičar doktor Paul LaViolette priredio je članak o otkriću bosanskih piramida, a koji je u svom martovskom izdanju objavio popularni magazin Nexus iz Australije

Članak "Nova otkrića iz bosanskog piramidalnog kompleksa" bavi se energetskim, elektromagnetnim svojstvima bosanskih piramida, a koja su za LaViolettu neoboriv dokaz vještačkog karaktera ovih drevnih građevina u Visokom i tehnološke razvijenosti civilizacije koja ih je gradila.

On tvrdi da je "nakon posjete podzemnim tunelima u septembru 2014. postao uvjeren da je civilizacija iz Ledenog doba u Bosni izgradila ovaj podzemni kompleks kao zaštitu od kosmičkog zračenja koji su u to vrijeme bombardirali Planetu".

U svom radu LaViolette ističe da će pronalazak bosanskih piramida kao i otkrića do kojih istraživači koji rade na projektu svakodnevno dolaze, iz temelja promijeniti dosadašnja shvatanja o svrsi, načinu gradnje i starosti ovih objekata.

"Smatram da je projekt istraživanja bosanskih piramida jedan od najvažnijih arheoloških poduhvata na Planeti u ovom trenutku. Vjerujem da će rezultati istraživanja u potpunosti preokrenuti naša shvatanja o prahistorijskim civilizacijama", napisao je LaViolette.

U nastavku, dr. Laviolette podsjeća na poteškoće s kojima se susreće pronalazač bosanskih piramida dr.Semir Osmanagić u procesu otkrivanja istine o najvećim i najstarijim piramidama na svijetu.

"Iznimno poštujem i divim se dr. Osmanagiću. On se već duže vrijeme suočava s preprekama i poteškoćama i istrajno nastavlja s projektom uprkos upornim napadima zvanične arheološke zajednice. Iskusio je i napade lokalnih zvaničnika koji su čak promijenili zakone da bi spriječili dalja istraživanja iznad temelja piramide", istakao je LaViolette.

Nexus magazine je najveći svjetski časopis koji se bavi drevnim misterijama, medicinom, tehnologijom budućnosti, besplatnom i čistom energijom, klimatskim promjenama, itd. Izlazi svaka dva mjeseca, a objavljuje se na osam svjetskih jezika. U broju od marta 2015. (Nexus vol. 22., broj 2) na naslovnoj strani časopisa objavljena je fotografija Bosanske piramide Sunca.

Dr. Paul LaViolette je diplomirao fiziku na John Hopkins University, magistrirao na University of Chicago, a doktorirao na Portland State University. Autor je sedam knjiga iz domena fizike, astrofizike, astronomije i klimatologije. Predsjednik je "Starburst Foundation".

Kompletan tekst možete pročitati ovdje.

Meteor

U Australiji otkriven krater širine 400 kilometara

Meteor je udario u Zemlju prije više od 600 milijuna godina.
© EPA
Meteor je udario u Zemlju prije više od 600 milijuna godina.
Meteor se raspao u dva dijela neposredno prije nego što je udario u površinu Zemlje, prema Andrewu Gliksonu s Australian National University, koji je vodio istraživanje.

Rezultati su objavljeni u časopisu Tectonophysics.

"Postoje dvije duboke kupole u kori koje je stvorila Zemljina kora nakon što se oporavila od udara i "izbacila" stijene iz Zemljinog plašta", kazao je Glikson.

Oba asteroida mogla su biti promjera većeg od 10 kilometara i pogodila su područje poznato kao Waburtonov bazen.

Meteor je udario u Zemlju tako davno da je krater od tada pokrilo više od dva kilometra sedimenta i na površini nema nikakvih znakova nekadašnjeg udara.

Dokazi o udaru mogu se pronaći tek bušenjem dva kilometra u dubinu Zemljine kore gdje se pronalaze tragovi stijena pretvorenih u staklo zahvaljujući ogromnim temperaturama.

Okolne stijene stare su između 300 i 600 milijuna godina, no Glikson kaže da je do udara došlo prije toga kada je australski kontinent bio dio jedinstvenog južnog kontinenta Gondvane.

Udar je možda izazvao globalno uništavanje živih stvorova i mogao je igrati važnu ulogu u razvoju Zemlje, kaže Glikson.

Komentar: Postoji velika vjerojatnost da će nam nešto slično doći u skoroj budućnosti, više saznajte u sljedećem članku: Zaboravite na globalno zatopljenje, na jedan korak smo od izumiranja!