Smrznuto tijelo mamuta iskopano u Sibiru s nesumnjivim tragovima rana zadanih kopljem, dokaz je da su ljudi naseljavali arktička područja hiljadama godina prije nego što se do sada znalo.
Ruski su naučnici juče objavili da su mamuta, iskopanog ispod jedne litice u Jenisejskom zalivu u Arktičkom okeanu, ubili lovci prije 45.000 godina, što je najstariji dokaz ljudske prisutnosti u arktičkom području.

Najstariji dosadašnji dokaz poticao je iz razdoblja prije 'otprilike 30.000 godina', rekao je Vladimir Pitulko iz Instituta za istoriju materijalne kulture u Sankt Peterburgu.

Austrijski arheolozi saopštili su u četvrtak da su otkrili predmet od drveta za koji veruju da je dosad najstarije ortopedsko pomagalo. Kako prenosi AFP, reč je o drvenoj protezi u obliku stopala staroj 1.500 godina.

Drevni implant je otkriven na arheološkom nalazištu Hemaberg, u južnoj Austriji, u grobu muškarca bez levog stopala i članka koji je na donjem delu noge imao gvozdeni prsten i ostatke proteze napravljene od drveta i kože.

"Izgleda da je preživeo gubitak stopala i da je živeo još najmanje dve godine sa protezom. Prilično je dobro s njom hodao", kazala je Sabine Ladšteter iz Austrijskog arheološkog instituta (OeAl).

Grobnica muškarca s protezom, za kog arheolozi veruju da je bio dobrostojeći pripadnik franačkog naroda, pronađena je 2013, ali su "iznenađujući detalji" o drvenoj nozi tek nedavno otkriveni, objasnila je Ladštetner.

Vinčanska kultura prostirala se na teritoriji većoj od teritorije bilo koje neolitske kulture u Evropi, bila je tehnološki najnaprednija praistorijska kultura sa najranije razvijenom metalurgijom i najstarijim pismom. Ipak, i danas je okružena misterijama...

Vinčanska kultura je jedna od retkih ranoeneolitskih kultura jugoistočne Evrope koja je u vekovima oko 5000. godine pne. doživela u pravom smisli te reči procvat. Vinčanska kultura je bila tehnološki najnaprednija praistorijska kultura na svetu, a najranija metalurgija u Evropi, kao i najstarije pismo pronađeni su upravo na vinčanskom lokalitetu Belovode u istočnoj Srbiji, piše Newsweek.rs.

Figure koje je vinčanska kultura ostavila ispitivane su nebrojeno puta, a među mnogim objašnjenjima o njihovoj svrsi, oni najekstremniji otišli su toliko daleko da tvrde da figure predstavljaju vanzemaljce. Iako su ovakva objašnjenja odbačena, misterije koje okružuje vinčansku kulturu ne prestaje da intrigiraju i privlače.

Na isti način kao egipatske piramide, vinčanska kultura nastavlja da inspiriše umove u potrazi za odgovorima o poreklu i nastanku ljudske civilizacije.

PRAISTORIJSKA METROPOLA
Najstarija staništa u Vinči najčešće imaju elipsoidne osnove ukopane u les i šatorasti krov od pruća, trske i slame koji naleže neposredno na osnovu. Kolibe su grupisane po određenom sistemu oko centralne i podsećaju na arhitekturu kulture Lepenskog Vira.

Za iste tradicije se povezuju i stubaste antropomorfne figure i neraščlanjene keramičke posude.

Vinča je oko 4500. godine p. n. e. opustela, ali se neposredno posle kulturnog sloja sa šatorastim staništima javlja novo naselje, koje su izgradili nosioci kulture mlađeg neolita, kojoj je Vinča dala ime.

Specijalizovane delatnosti dovele su do privrednog uspona, društvenog raslojavanja i bogaćenja zajednica vinčanske kulture, koja se prostirala se na teritoriji većoj od teritorije bilo koje neolitske kulture u Evropi.

Američki naučni časopis Cretaceous Research objavio je kako su naučnici u pustinji u Tunisu pronašli do sada najveći fosil krokodila ikada, prenosi Anadolija.

Riječ je o fosilu teškom tonu i dugačkom skoro deset metara za kojeg se vjeruje da pripada krokodilskoj vrsti Machimosaurus Rex koja je na Zemlji živjela prije 120 miliona godina.

Kako se navodi u naučnom časopisu, pronađeni skeletni ostaci krokodila nisu kompletni, ali dovoljno dobro pokazuju kako je riječ o reptilu iz porodice krokodila koja je ranije živjela u blizini mora.

Fosil su pronašli naučnik Federico Fanti sa italijanskog Univerziteta u Bologni i članovi američkog Nacionalnog geografskog društva.

Na djelić sekunde, posada trećeg broda koji je krenuo u potragu za nestalim zrakoplovom MH370, pomislila je kako su uspjeli, da su pronašli nestali malezijski zrakoplov, no zapravo su otkrili nešto nevjerojatno.

Posada broda Havila Harmony tijekom potrage za nestalim malezijskim zrakoplovom MH370 na dubini od oko 6400 metara pronašla je neočekivano blago - tijelo prastarog broda koje je ležalo na dnu mirnog Indijskog oceana.
'Potvrđeno je da je anomalija koju je zabilježio radar broda predmet izrađen ljudskom rukom, a najvjerojatnije se radi o olupini potonulog broda', piše u izvješću.

Uslijed globalnog zatopljenja istraživači američke Nacionalne oceanske i atmosferske administracije (NOAA) u blizini Aljaske pronašli su olupine dva broda namijenjena za lov na kitove koji datiraju iz 19. stoljeća, javlja Anadolu Agency (AA).

Olupine su pronađene u blizini gradića Wainwright u Chukchi moru na sjeverozapadnoj obali Aljaske.

Dva broda dio su flote od 33 broda za lov na kitove koji su potonuli davne 1871. godine. U to vrijeme, prema podacima, na brodovima se nalazilo 1.200 uhvaćenih kitova dok se veliki broj ljudi uspio spasiti.

Nova istraživanja: Znanstvenici su u želucu "ledenog čovjeka" našli Helicobacter pylori, želučanu bakteriju sličnu onoj koju danas imaju ljudi koji žive u Indiji.

Najnovija istraživanja pokazala su da je Ötzi, "ledeni čovjek" imao problema sa želucem. Imao je Helicobacter pylori, želučanu bakteriju, sličnu onoj koju danas imaju ljudi koji žive u Indiji pa se pretpostavlja da je porijeklom iz Azije, piše OE24.

- Helicobacter pylori je već 100.000 godina "pratitelj" ljudi - rekao je Thomas Rattei sa sveučilišta u Beču. Danas polovica svjetske populacije nosi te bakterije u želucu dok deset posto inficiranih mogu dovesti do čira na želucu, čak i raka. Ötzi, koji je živio prije 5300 godina vjerojatno spada u tu skupinu. Tip bakterije koji su našli u njegovom želucu i probavnom sustavu izaziva upale želučane ovojnice. Pronašli su i bjelančevine koje je stvara imunološki sustav u slučaju upala. Najnovije otkriće je napravljeno s 90-postotnom vjerojatnošću. Izolirane bakterije usporedili su s današnjim bakterijama iz cijelog svijeta.

- Pronašli smo Helicobacter pylori koji danas imaju ljudi iz Azije - objasnio je Rattei.

Ötzi je, podsjetimo pronađen 1991. godine. Našao ga je njemački alpinist u Alpama u južnom Tirolu. Ötzi je visok 160 centimetara, težak 50 kilograma, a njegovo mumificirano tijelo sada je u muzeju u talijanskom Tirolu.

Grupa australskih naučnika pronašla je 1,7 kilograma težak kamen za koji se pretpostavlja da je nastao prije 4,5 milijardi godina, čime bi bio stariji od Zemlje.

Meteorit je pronašao tim naučnika sa Univerziteta Curtin.


Nalazio se u tlu gdje je nekada bilo jezero Eyre na jugu zemlje. Kako kažu naučnici, ovo je jedan od samo 20 meteorita pronađenih na našoj planeti.

Kada su znanstvenici iskopali gotovo 30 “govorećih čvorova” ili khipua, u arheološkom kompleksu Incahuasi u Peruu 2014. godine, 400 godina stare iskopine bile su specifične po tome što su se do tada takvi čvorovi pronalazili samo u grobovima.

Ti su pronalasci do tada zbunjivali znanstvenike jer nisu znali za što bi mogli služiti osim za osnovne matematičke operacije koje su se mogle izvoditi pomoću čvorova na špagi načinjenoj od pamuka ili vune.

Ali čvorovi pronađeni među iskopinama u Incahuasiu pronađeni su zajedno s hranom poput kukuruza, graha i feferona, što navodi da su se koristili za rađenje popisa i čuvanje podataka.

Arheološka konzervatorica Patricia Landa pažljivo je čistila i te alate Inka u nadi kako će kontekst u kome su pronađeni pomoći znanstvenicima u detaljnijem rasvjetljavanju zagonetke.

Škotski naučnici smatraju da kostur pronađen ispod jednog igrališta u Edinburghu zapravo pripada gusaru ubijenom prije 600 godina.

Arheolozi smatraju da blizina mora i činjenica da je ubijen vješanjem ukazuju na to da se zapravo radi o gusaru koji je prije više od pola milenija pljačkao brodove oko britanskih ostrva.

Tu tezu potvrđuje i to da je bio ukopan u plitkom neoznačenom grobom, što je u tom periodu bio običaj prilikom sahrana kriminalaca.

Kostur je pronađen sasvim slučajno prilikom radova na igralištu, a vlasti glavnog grada Škotske oduševljene su ovim pronalaskom.
"Edinburg ima veoma intrigantnu prošlost, a arheološki pronalasci su na najčudnijim mjestima, poput ovog igrališta. Nadam se da će nam ovo otkriće pomoći u razumijevanju vlastite prošlosti, ali i za edukaciju naše djece", rekao je Richar Lewis, direktor edinburškog Centra za kulturu.