Dobrodošli na Sott.net
Pon, 24 Lip 2019
Svijet za ljude koji misle

Tajna povijest
Karta

Bizarro Earth

Počelo iskopavanje 3000 kostura za koje se pretpostavlja da su žrtve "Velike kuge"

Bedlam Burial Ground, March 2015
© Telegraph.co.uk
Arheolozi su počeli sa iskopavanjem oko 3000 kostura za koje se pretpostavlja da su žrtve „Velike kuge" 1665. Mjesto iskopavanja nalazi se na novoj željezničkoj stanici u Londonu, a pretpostavlja se da se kao groblje koristilo između od 1589. do 1738., te da je bilo poznato pod imenom Bethlehem i novo crkveno groblje.

Testove koje će kasnije provoditi na žrtvama pružit će bolje razumjevanje evolucijskih promjena u bakteriji koja uzrokuje kugu. Tim od 60 arheologa radit će u smjenama, šest dana u tjednu kako bi iskopali sve ostatke, te pažljivo zabilježili sav dokazni materijal koji pronađu na mjestu za koje se već sada kaže da je najznačajnije londonsko groblje iz 16. odnosno 17. stoljeća, prenosi FTV.

Iskopavanja će se vršiti u naredna četiri tjedna, nakon čega će se arheolozi pozabaviti i putem iz rimskog perioda koji se nalazi na istom mjestu. Ranije su tu pronađeni artefakti poput konjskih potkovica i urni. Pretpostavlja se da će se sa istraživanjem završiti do rujna, nakon čega bi trebala biti nastavljena izgradnja željezničke stanice.

„Ovo iskopavanje predstavlja jedinstvenu priliku da saznamo više o životu i smrti stanovnika Londona 16. i 17. stoljeća", rekao je arheolog Jay Carver dodavši kako to mjesto predstavlja fascinantnu fazu Londona, uključujući i tranziciju tudorskog perioda u kosmopolitski, moderni London, prenosi britanski Telegraph.

„Ovo je vjerojatno prvi put da se na jednom mjestu nalazi ogromna količina dokaza iz jednog perioda, ali i da je dostupna arheolozima u Londonu", rekao je Carver. „Bedlam su koristili stanovnici iz svih sfera društva i sa različitih područja grada", dodao je.

Do danas je pronađeno preko 10 000 artefakata iz mnogih faza londonske prošlosti, na više od 40 mjesta rekonstrukcije. Smatra se da se radi o najvećem projektu arheologije u Velikoj Britaniji.


Komentar: Za informacije i činjenice o Crnoj Smrti pogledajte:


Magnify

U Etiopiji pronađen fragment najstarijeg ljudskog fosila

U Etiopiji pronašli 2.8 milijuna godina staru kost ljudske čeljusti.
© AFP
Grupa znanstvenika u Etiopiji pronašli je kosti čeljusti koja je, oni tvrde, pripadala prvim ljudima na Zemlji. Vjeruju da je kost stara oko 2.8 milijuna godina što je 400.000 godina starije od kosti koja se do danas mislila da je najstarija na svijetu. Lovci na fosile pronašli su čeljust na stjenovitom brdu udaljenom oko 250 kilometara od Adis Abebe.

"Kost je vjerojatno od nove vrste, ona je fragment najstarijeg ljudskog fosila koji je ikad pronađen. Ona otkriva da je čovjek nastao pola milijuna godina ranije nego što se mislilo", rekao je vođa istraživačkog tima i profesor sa sveučilišta u Nevadi Brian Villmoare.

Ovo otkriće bi moglo rasvijetliti period ljudske evolucije koji se odigrao u tom radzoblju (prije 2 ili 3 milijuna godina), kada se dogodila ključna transformacija ljudi iz majmunolike životinje do vrste koja koristi alate i pomalo nalikuje modernim ljudima.

Zanimljivo, novi fosil je pronađen na mjestu koje se zove Ledi-Geraru, a samo 40 kilometara dalje bila je iskopana tri milijuna godina stara Lucy. No, ova nova čeljust ima puno više modernih osobina, dok je Lucy roda Australopithecus afarensis, za koje se smatra da je najstariji predak ljudskog roda.

Znanstvenici već godinama vode utrku u tome tko će pronaći najstariju ljudski vrstu. Do sada je najstariji "Homo" datirao od prije 2.3 milijuna godina, ali rezultatom istraživanja objavljenim u časopisu Science su ga "pretekli".

"Zanimljivo je i mjesto gdje smo ga pronašli. Na jednom brežuljku, koji je inače prebogat fosilima, postoji potok gdje se inače skupljaju kosti uginulih životinja. Između tih kostiju pronašli smo i drevnu čeljust."

Znanstvenici još pokušavaju utvrditi pripada li ovaj fosil novoj vrsti ili nekoj već poznatoj vrsti izumrlih predaka modernog čovjeka.

Info

Arheolozi pronašli kameno oruđe u pećini istočnog Oregona koje bi moglo biti starije od Clovis kulture Sjeverne Amerike

Slika
© University of Oregon Museum of Natural and Cultural History
Kameno oruđe, koje su arheolozi pronašli u pećini u istočnom Oregonu, moglo bi da bude starije od bilo kojeg poznatog ljudskog staništa na zapadu Sjeverne Amerike.

Arheolog Univerziteta u Oregonu Patrik O'Grejdi, koji nadgleda nalazište, rekao je da lokalitet u blizini Rajlija nije u potpunosti istražen. Oruđe, napravljeno od komada agata, pronađeno je ispod vuklanskog pepela iz erupcije planine Sent Helens prije 15.800 godina.

Arheolog Biroa za menadžment zemlje Skot Tomas kaže da će, ako datum "proizvodnje" oruđa bude tačan, to biti još jedan predmet prije Klovis kulture za koju se vjeruje da su prvi ljudi koji su iz Azije stigli u Sjevernu Ameriku.

Info

Arheolozi otkrili grobnicu keltskog princa iz 5 st. prije nove ere

Slika
U francuskom regionu Šampanj, u blizini grada Lavau, pronađena je grobnica iz petog vijeka prije nove ere u kojoj je, kako se vjeruje, sahranjen keltski princ.

U grobnici su pronađeni umjetnički predmeti grčkog i etrurskog porijekla, saopštio je Nacionalni institut za arheološka istraživanja.

Naučnici vjeruju da će ovo otkriće pomoći da se više sazna o evropskoj trgovini u gvozdenom dobu.

Među pronađenim predmetima je i bronzani kazan za vino, navodi Bi-Bi-Si.

Tim Inrap-a radio je na iskopavanju na ovoj lokaciji od oktobra prošle godine, a vjeruje se da grobnica datira od kraja prvog gvozdenog doba, što je period karakterističan po raširenoj upotrebi metala.

U velikoj grobnoj humci prečnika 40 metara pronađena je posebna grobnica odnosno komora površine 14 kvadratnih metara u kojoj se nalaze posmrtni ostaci muške osobe i njegove kočije.

"Najvjerovatnije je riječ o keltskom princu", rekao je predsjednik Inrapa Dominik Garsija novinarima.

On je dodao da je ovo najveća pronađena grobnica iz tog perioda i da je izuzetna ne samo zbog veličine, već i zbog kvaliteta pronađenih predmeta i drugih materijala.

Peti i šesti vijek prije nove ere bili su karakteristični po usponu etrurskih i grčkih gradova-država kao što je Marsej na jugu Francuske.

Trgovci iz Sredozemlja, koji su tražili robove, metale i drugu vrijednu robu, otvorili su trgovinske kanale sa kontinentalnim Keltima.

Question

Nepoznata vrsta čovjeka je živjela na području Kine prije 60 - 120 tisuća godina

Slika
U Kini su pronađeni fosili koji se ne uklapaju u niti jednu dosad poznatu hominini vrstu. Svojim izgledom ne spadaju ni u neandertalce niti u suvremene ljude. Oni su nešto sasvim drugo, ali još nitko nije siguran što. Pogledajte priloženi članak da bi se detaljnije upoznali s novim otkrićem.

Fosili su prvi put otkriveni u špilji Xujiayao 1976. godine, a pronađeno je nekoliko fragmenata lubanje te devet zubi od četiri osobe. Sveobuhvatna analiza zuba objavljena je u časopisu American Journal of Physical Anthropology. Pregledani fosili pokazuju da je nepoznata vrsta čovjeka živjela na području Kine u razdoblju prije 60 000 do 120 000 godina.

Maria Martinon-Torres koja radi u "Nacionalnom istraživačkom centru za proučavanje ljudske evolucije" u Burgosu (Španjolska), te njezine kolege proučavali su pronađene fosile zubi. Gledali su veličinu i oblik krune, korijenski sustav zuba, žljebove, kvržice i neravnine na svakom pojedinačnom zubu te njihove pozicije u odnosu na druge zube. Zatim su analizirani zubi uspoređeni s preko 5 000 drugih zubi koji su predstavljali gotovo sve poznate hominine vrste.

Nakon analize bilo je jasno da pronađeni zubi ne nalikuju onima kod suvremenog čovjeka. Umjesto toga imaju nekoliko primitivnih značajki, od kojih neke izgledaju kao kod starije vrste Homo erectus, a neke više kao kod neandertalaca. Također, ni ostali dijelovi kostura pronađeni na istom mjestu ne odgovaraju poznatim homininim vrstama.

Ipak, fosili mogu biti rezultat križanja dviju poznatih vrsta, ali više o tome pročitajte u priloženom članku "Is this a new species of human?".

Pharoah

Arheolozi otkrili da je mumifikacija mrtvih u drevnih Egipćana starija nego se mislilo

Slika
Analizom egipatskog pogrebnog pokrova koji je u britanskom Bolton muzeju stajao od 1930-ih, arheolozi su došli do saznanja da su drevni Egipćani sa mumifikacijom mrtvih krenuli još 4.300 prije nove ere, što je za oko 1.500 godina kasnije nego što se mislilo.

Laneni pokrov potiče iz groblja u Badari regionu u Gornjem Egiptu i analizom je utvrđeno da na njemu postoje ostavi borove smole, šećera, gume, masti i aromatičnih ulja, kao i morskih sunđera - što se i kasnije koristilo u mumifikaciji.

Zanimljivo je i da je najbliža "destinacija" za pronalaženje borove smole bila današnja Turska, što znači da su Egipćani putovali prilično. Zanimljivo je i da su mumije u početku zamotavane samo oko glave, stopala i šaka a da je umotavanje cijelog tijela, vađenje unutrašnjih organa i ubacivanje soli poznija praksa.

Map

Duboko u prašumi Hondurasa pronađeni ostaci civilizacije?

Slika
Da li ste čuli za davno izgubljen "Beli grad" ili "Grad Boga majmuna"?

Do skoro je on bio samo mit, ali grupa eksperata tvrdi da ga je pronašla u prašumi Hondurasa zajedno sa ostacima civilizacije koja je cvetala pre više hiljada godina. Među ostacima se nalaze zemljane piramide, humke, veliki trgovi, ceremonijalna sedišta, rezbarene posude i zbirka skulptura, prenosi Newser.

Potraga za Belim gradom datira bar od 1920. godine, a napredak je zabeležen 1940. kada je Teodor Mord izašao iz kišne šume sa gomilom artefakata za koje se tada pretpostavilo da potiču iz Belog grada. Međutim, Teodor se ubio pre otkrivanja njegove lokacije. Istraživači tvrde da su otkrili grad tako duboko u prašumi da životinje iz tog dela nikada nisu videle ljude, a pošto seča šume ugrožava dolinu, detaljnija proučavanja ovog grada su teže izvodljiva.

Pharoah

Otkrivena grobnica stara 3.000 godina u Luksoru, Egipat

U Luksoru otkrivena grobnica stara 3.000 godina
© NBC News
U saopštenju se navodi da je grobnica, čiji su zidovi raskošno oslikani, pripadala Amenhotepu, čuvaru hrama egipatskog božanstva Amona, te da najvjerovatnije potiče iz vremena vladavine 18. dinastije Novog egipatskog kraljevstva (1543 - 1292 p. n. e), inače najpoznatije od svih staroegipatskih dinastija, prenosi AP.

Ministar antikviteta Mamduh el-Damati rekao je da grobnica sadrži slike jarkih boja velike ljepote, na kojima su u raznim scenama predstavljeni Amenhotep i njegova supruga.

On je, također, naveo da su u provinciji Ismailija, na sjeveroistoku Egipta, pronađeni ostaci rezidencije kralja Tutmosa II, faraona koji je također iz 18. dinastije.

Magnify

DNK dokaz: preci iz doba mezolitika bili su mnogo napredniji nego što smo mislili

Otkriće u podmorju Velike Britanije.
© The Maritime Archaeology Trust
Otkriće u podmorju Velike Britanije.
Sukladno novom podmorskom otkriću čini se kako je poljoprivredna revolucija nastupila mnogo ranije nego što se mislilo. Naime, naši preci su već u kamenom dobu, 6.000 godina prije nove ere koristili brašno.

Ovo je otkriće objavljeno u časopisu Science, a potkrijepljeno je DNK testovima sedimentnih stijena u kojima su pronađeni tragovi koji ukazuju da na to da su naši preci iz doba mezolitika bili mnogo napredniji nego što smo mislili.

DNK iz stijena ukazuje na prisustvo žitarica, vrlo vjerojatno pšenice, koja je korištena kao današnje brašno.

Do otkrića je došlo u Velikoj Britaniji, u okrugu Solent, na mjestu koje je sada pod vodom, ali je prije 6.000 godina bilo kopno koje su naseljavali naši preci, piše Independent.

Flashlight

U Armeniji otkriveni proročanski hramovi stari oko 3.300 godina

U Armeniji otkrivena tri hrama stara 3.300 godina.
© Professor Adam Smith
Hram iskopan na ulazu zapadne terase tvrđave u Gegharot u Armeniji.
U sklopu iskapanja tvrđave na brdskom lokalitetu Gegharot u Armeniji, otkrivena su i tri hrama stara oko 3.300 godina.

Svaki hram ima samo jednu prostoriju, zemljane spremnike, neku vrstu oltara...

Prostori su ispunjeni pepelom i keramičkim posudama. Otkriveno je i cijeli niz predmeta, idola, izrezbarenih životinjskih kosti, rogova, kadila, pečata sa simbolima...

Jedan od istraživača na projektu iskapanja, profesor sa Sveučilišta Cornell, Adam Smith, ističe kako su hramovi imali "proročansku namijenu i bili su dostupni samo za vladare te vladajući sloj u to vrijeme".

Profesor Smith nagađa kako su odabrani koji su mogli pristupiti ovom proročištu pili vino i udisali dim spaljenog ljekovitog bilja te tako dolazili u druga stanja svijesti.

Pogledajte fotografije iskopina i pronalazaka koji upućuju na okultnu i proročansku ulogu hramova.