Američka organizacija "Environmental Working Group" otkrila je još prošle godine da su hemikalije, koje dovode do poremećaja u endokrinom sistemu i povezane su sa pojavom raka, i dalje prisutne u proizvodnji tiganja i drugih kuhinjskih posuda. Međutim, sada je nesumnjivo utvrđeno da je supstanca opasna u mnogo manjim količinama nego što se mislilo.

Više od deset godina je prošlo od istrage koja je otkrila da su "Teflon" proizvodi sadržavali hemikaliju nazvanu PFOA, koja je povezana sa poremećajima kod novorođenčadi, oštećenjima endokrinog sistema i rakom.

Zabrinutost zbog toksičnih hemikalija proširila se širom SAD, gde lokalno stanovništvo i vlasti strahuju da bi vodeni tokovi mogli da budu zagađeni.

"Poznata razmera kontaminacije izrasla je iz regionalnog problema u nacionalnu zdravstvenu krizu koja se i dalje širi, a kraj se ne nazire", istakli su u pismu američkoj Agenciji za zaštitu okoline predstavnici organizacije "Environmental Working Group" (EVG).

Istrage su pokazale da je PFOA (perfluoroktanoinska kiselina) opasna po ljudsko zdravlje na nivou 1.300 puta nižem od onog za koji se ranije smatralo da je bezbedan.

Stručni časopis "JAMA Internal Medicine" je objavio rezultate istraživanja koje je sprovedeno na Univerzitetu Harvard, u kojem je učestvovalo 325 žena koje su bile uključene u programe medicinski potpomognute oplodnje.

Istraživanje je pokazalo da su žene koje su više od drugih konzumirale voće i povrće tretirano pesticidima, teže ostajale u drugom stanju.

Takođe, žene koje su jele isključivo voće i povrće bez ili sa malo pesticida, imale su veće šanse za začećem i to čak za 79 odsto.

Ovo istraživanje je potvrdilo i neka ranija sprovedena na životinjama, koja su pokazala da povezanost pesticida i disbalansa hormona u organizmima onih životinja koja su hranjena takvim namirnicama.

Međutim, to ne znači da ne treba jesti voće i povrće, već da treba kupovati ono za koje smo sigurni da je organski uzgajano, kažu naučnici i dodaju da je naveća prisutnost pesticida zabeležena u jabukama, spanaću, grožđu, kelju, paradajzu i jagodama, a najmanja u pomorandžama, pasulju, luku, šljivama, karfiolu i avokadu.

Sastojak koji sve domaćice imaju u svojem domaćinstvu, natrijev-bikarbonat ili soda bikarbona ima nebrojeno primjena, a američki znanstvenici tvrde da je njezina upotreba u ispiranju pesticida s voća djelotvornija od obične vode, vrlo blagog eko detardženta za posuđe ili razrijeđenog izbjeljivača u prahu.

Rezultate studije objavili su u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, prenosi Newsweek.

"U Americi je količina pesticida u jabukama pod stalnom kontrolom", kaže Lili He, znanstvenica na Sveučilištu Massachusetts i jedna od glavnih autorica studije.

Znanstvenici otprije upozoravaju da voće apsorbira pesticide i da ih je moguće isprati sodom bikarbonom. No nitko dosad nije izmjerio koliko su duboko u voće pesticidi prodrli.

"Prvi smo se posvetili proučavanju da bismo ustanovili koliko su duboko u voćku pesticidi prodrli i u kojoj ih je mjeri moguće isprati", rekla je He, dodavši da su ona i kolege u eksperimentima koristili organske jabuke te dvije kemikalije koje se često upotrebljavaju u tretiranju voća u Sjedinjenim Državama. Jedna je bila tiabendazol koji uništava gljivice, a druga fosmet koji uništava štetne kukce.

Zalili su voće najvišom dopuštenom količinom pesticida u skladu s pravilima. Potom su ih pokušali isprati običnom vodom, sodom bikarbonom i otopinom razrijeđenog izbjeljivača.

Nakon petnaestminutnog ispiranja sodom bikarbonom gotovo sve kemikalije uklonjene su s površine voća, no neke su ostale duboko u voću. Čak ni soda bikarbona nije onamo doprla.

U velikom broju prehrambenih proizvoda za sasvim malu djecu pronađene su opasne kemikalije, pokazalo je istraživanje neprofitne organizacije The Label Clean Project u kojemu se navodi da je riječ o arsenu, olovu, kadmiju i akrilamidu.
Grupa američkih znanstvenika analizirala je 530 različitih grickalica, žitarica i napitaka kupljenih u posljednjih pet mjeseci, prenosi Independent.

Krajem maja ove godine Proceedings of the National Academy of Science objavio je da je pronađena nova vrsta antibiotika koja deluje na rezistentne sojeve bakterija. Reč je o vankomicinu koji se koristi isključivo kada druge grupe antibiotika ne daju očekivane rezultate. Mada mu je upotreba ograničena, neki sojevi su ipak vremenom uspeli da izrgade rezistenciju, odnosno postanu otporni na njegovo dejstvo. Nova verzija ovog leka trebalo bi da deluje sa tri različita mehanizma. Kada bi bakterija razvila otpornost na jedan od tri načina delovanja, ostala dva bi bila letalna po nju.

Previše vježbanja vas doslovno može ubiti, objavili su američki znanstvenici.

Osobe koje u teretanama provode više od osam sati tjedno, trebali bi o toj navici dobro razmisliti, piše New York Post.

U studiji znanstvenika s čikaško sveučilišta otkriveno je da oni koji vježbaju triput više od preporučenog imaju mnogo veće izglede za razvoj srčane bolesti od onih koji vježbaju umjereno.

Ali ima jedna skupina koja je posebno pogođena pretreniranjem - bijeli muškarci. Oni imaju 86 posto veći rizik za gomilanje plaka u arterijama do svoje sredovječne dobi ako previše treniraju, navodi se u studiji.

Znanstvenici su za potrebe istraživanja analizirali količinu vježbanja 3.175 zdravih crnaca i bjelaca u dobi od 18 do 30 godina. Pratili su ih idućih 25 godina i podrvrgavali ih CT koronarografiji.

Otkriveno je da osobe koje vježbaju više od osam sati tjedno imaju u prosjeku gotovo dvostruko veći rizik za razvoj srčane bolesti od onih koji su vježbali manje od dva i pol sata tjedno.

Kardiolog Joel Khan kaže da je to zbog toga što previše vježbanja arterije izlaže predugom stresu, odnosno predugoj povišenoj razini kortizola.

Znastvenici zasad, međutim, ne znaju zašto su bijeli muškarci time tako disproporcionalno pogođeni i najavljuju dodatna istraživanja kako bi to utvrdili.

Rezultati su objavljeni u časopisu Mayo Clinic Proceedings.

Nakon što su se prošli tjedan na Madagaskaru pojavili novi slučajevi kuge, gradske su vlasti digle paniku. Škole su zatvorene, a javna okupljanja zabranjena. Pred ljekarnama su nastali dugi redovi za antibiotike, a ulični trgovci su prodavali maske za lice kao slatkiše. U posljednja dva mjeseca kuga je ubila 63 osobe na tom otoku u Indijskom oceanu, objavila je vlada, a po prvi puta je zaprijetila i dvama najvećim gradovima Antananarivu i Toamasinu. Inače su slučajevi kuge na Madagaskaru znali biti zabilježeni, ali u udaljenim, ruralnim područjima.

Zdravstveni su djelatnici brzo reagirali, piše ABC. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koju su kritizirali prije tri godine kad je u Zapadnoj Africi izbila epidemija ebole, ovaj je put odmah dala 1,5 milijun dolara (oko 9,5 milijuna kuna) te poslala stručnjake za kugu i epidemiologe. Crveni križ se također odmah uključio i osnovao prvi centar za liječenje kuge.

Ministar zdravstva Mamy Lalatiana Andriamanarivo u srijedu je okupio liječnike i zdravstvene djelatnike u glavnoj bolnici u zemlji te im zabranio uzimanje slobodnih dana i godišnjeg odmora dok se situacija ne riješi. Zaraza bi se mogla nastaviti širiti sve do travnja, upozoravaju stručnjaci.

Tip kuge koji se prenosi slinom

Madagaskar inače bilježi oko 400 slučajeva kuge godišnje što je polovica svjetske zaraze kugom prema podacima WHO-a iz 2016. Bubonska kuga najčešće izbija u ruralnim predjelima. Prenose je štakori, a na ljude prelazi preko ugriza buhe. Ako se ne liječi, više od polovice slučajeva bit će smrtonosno.

Većina zabilježenih slučajeva ovaj put definirani su kao plućna kuga, vrlo zarazan oblik koji se prenosi kašljem, kihanjem ili kapljicama sline te je u gotovo svim slučajevima smrtonosna ako se ne liječi. U nekim slučajevim može ubiti čovjeka u roku od 24 sata. Kao i bubonska kuga liječi se uobičajenim antibioticima.

Za vreme Hladnog rata zapadni antibiotici nisu korišćeni u Sovjetskom Savezu. Međutim, doktori sa druge strane Gvozdene zavese počeli su da koriste viruse da ubiju bakterije koje izazivaju infekcije. Ovaj čudni način lečenja mogao bi da predstavlja slamku spasa u situaciji kada modernoj medicini glavobolju zadaju mikrobi otporni na antibiotike.

Slobodno se može reći da će u postantibiotičkom svetu infekcija biti lek. Ali ne infekcija bilo čime, već virusima koji ubijaju određeni tip bakterija.

Tehnika se, doduše slučajno, koristi hiljadama godina. Vode određenih reka ili izvora su tokom istorije bile poznate po tome što su lečile određene bolesti, poput lepre (gube) ili kolere. Početkom 20. veka naučnici su shvatili da ta voda vrvi od posebnih tipova virusa koji ubijaju određeni tip bakterija. Nema bakterija, nema ni infekcije.

Dobro je poznato kako virusi deluju. Probijaju se u ćeliju, inficirajući njen DNK i koriste njenu reproduktivnu funkciju za proizvodnju novih virusa, koji se dalje šire i traže nove ćelije. U slučaju bakteriofaga cilj su određeni tipovi bakterija.

Početkom dvadesetih godina prošlog veka, naučnici u SAD i Gruziji počeli su da izučavaju i koriste bakteriofage u borbi protiv bakterioloških infekcija. Međutim, u periodu Drugog svetskog rata, zapadna medicina je oberučke prigrlila čudesnu moć antibiotika, dok je SSSR nastavio da usavršava terapiju fagovima (kraći naziv bakteriofaga).

I kada se film premota do današnjih dana, prevelika zavisnost zapadne medicine od antibiotika dovela je do evolucije u svetu mikroba i pojavu otpornih superbakterija. Zato, prema navodima časopisa Nature, istraživači počinju da se okreću fagovima.

U martu je američki Nacionalni institut za alergijske i infekcijske bolesti naveo terapiju fagovima kao jedan od načina borbe protiv otpornosti na antibiotike. Osim toga, na sastanku američkog Društva za mikrobiologiju u Bostonu, doktor Gregori Reš sa Univerziteta u Lozani predstavio je evropske planove za Fagoburn - prvi veliki centar za klinička ispitivanja terapija u kojima se koriste fagovi u lečenju infekcija kod ljudi.

Očekuje se da će rezistencija bakterija na antibiotike, fenomen u kojem bakterija prestaje da reaguje na lek, postati glavni uzrok smrti i ubiti 10 miliona ljudi do 2050. godine.

Mnoge farmaceutske kompanije širom sveta prestale su da prave nove antibiotike, a lekovi koji su trenutno u razvoju i dalje se suočavaju sa blokadama kada je njhova primena u pitanju. Zbog okolnosti u kojima se nalaze farmaceutske kompanije se sve više okreću ideji terapije fagom (bakteriofag).

Terapiju čini virus koji ubija bakterije, tačnije bakteriofag. Otkriven je početkom 20. veka kada je bakteriofag mogao da leči ljude sa bakterijskim infekcijama. Ovaj metod se koristio u zemljama Istočne Evrope i bivšem SSSR kao alternativna kada bi antibiotici zakazali. Pošto je programiran da se bori sa bakterijama, bakteriofag ne predstavlja pretnju po život čoveka.

Bakteriofag ili kraće fag je specifični bakterijski virus koji se umnožava koristeći bakterije. Fag pliva u kulturnom mediju dok ne nađe bakteriju koju inficira da bi njen proces razmnožavanja zaustavio, a umesto toga započeo proces izgradnje mnogih novih faga. Na kraju se bakterija rasprsne, a fagi se oslobađaju u kulturnom mediju gde se sve prethodno opisano ponavlja, ali na mnogo više bakterija.

"U ovom virusu se krije potencijal koji antibiotici nemaju. Mislim da moramo da radimo na razvijanju ovakve terapije kako bismo virusu napravili mesta da ubije bakterije", kaže kolumnista "Njujork Tajmsa" Karl Cimer.

Mnoge farmaceutske kompanije su spremile planove, ali čekaju se odobrenja kako bi se sa testiranjima započelo.

Odabrani citati vodećih potpisnika "The International EMF appeal"

Sada ulazimo u razdoblje "Interneta stvari" (IoT) gdje će svi naši uređaji biti povezani Wi-Fi-jem, beskrajno komunicirajući jedni s drugima i putem takozvanih pametnih uređaja. Ovaj "hrabri novi svijet" diktira da se ljudska izloženost radiofrekventnom zračenju mora uvelike povećati kako bi se omogućila tehnologija. Ovo je planirani svijet koji su stvorili tehnokrati potpuno neupućeni o stvarnosti naše biologije, neznanje koje njeguje postojeće toplinske učinke. Sada, više nego ikada, trebamo nove, biološki relevantne standarde kako bismo odgovorili na izazov budućnosti.
dr. sc. Don Maich (Australija)

"Postoji mnogo visokokvalitetnih istraživanja koja pokazuju bio-fiziološke učinke od dopuštenih elektromagnetskih izloženosti; ta otkrića ne poništavaju istraživanja koja ne uspijevaju pronaći učinke. Tvrditi da "težina dokaza" ne podupire ove učinke (čak i ako je to istina) dovodi u zabludu. Zaključak da to znači da nisu potrebne nikakve mjere predostrožnosti je nelogičan i neznanstven. ""Pomoglo bi roditeljima i kreatorima politike da se postigne konsenzus među savjetodavnim organizacijama i znanstvenicima priznajući da sigurnost kronične izloženosti radiofrekvencijama niskih doza ne može biti zajamčena i da je kod neki ljudi povezana s lošim zdravljem. To je razumno. To bi trebalo tretirati kao druge mjere opreza i upozorenja o zdravlju, kao što su one o prehrani. "
dr. sc. Mary Redmayne, Odjel za epidemiologiju i preventivnu medicinu, Sveučilište Monash, Australija

"Elektromagnetska polja proizvedena od strane čovjeka utječu na sve žive organizme, prvo djelujući na jediničnoj membrani. Moramo smanjiti našu ovisnost o "bežičnim" tehnologijama, smanjiti broj baznih postaja, Wi-Fi aparata, bežičnih telefona i tako dalje i jasno naznačiti, u javnim prostorima, intenzitet elektromagnetskog polja"
Prof. dr. sc. Marie-Claire Cammaerts, Slobodno Sveučilište u Bruxellesu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Belgija

"U posljednjih nekoliko desetljeća povećana je apsorpcija neionizirajućeg zračenja stanovništva, a zdravstveni učinci pokazat će dramatičan utjecaj u bliskoj budućnosti pa hitno treba usvojiti učinkovite mjere predostrožnosti s ciljem smanjenja izloženosti neionizirajućem zračenju kako bi se smanjili njegovi zdravstveni rizici, u skladu s preporukama IARC 2002 i 2011 da je neionizirajuće zračenje mogući ljudski kancerogen ".
prof. dr. sc. Alvaro Augusto de Salles, Savezno sveučilište Rio Grande do Sul - UFRGS, Porto Alegre, RS, Brazil.

SVE IZJAVE