Originalni članak na engleskom jeziku je prvotno objavljen u DCM-u, tadašnjem službenom glasilu Sott.net-a.
Uoči ovogodišnje Noći vještica, donosimo Vam prijevod odličnog eseja Laure Knight-Jadczyk, podijeljen u nekoliko dijelova, nakon kojeg ćete bundeve i "maškare" zadnjeg dana mjeseca listopada gledati u sasvim novom, objektivnijem svjetlu.
Prvi dio možete pogledati ovdje.
Posljednji dan mjeseca listopada je praznik za koji se smatra da predstavlja drevnu keltsku proslavu za "kraj ljeta", Samhain, Halloween ili večer uoči Svih svetih. Kao što sam spomenula na početku, mnogi ljudi pomisle na vještice kad se spomene riječ "Halloween" (Noć vještica, op. prev.). Čovjek se odmah zapita zašto bi 31. listopad imao veze s vješticama i zašto bi se tada slavilo "kraj ljeta" kada jesenski ekvinocij, koji pada mjesec dana ranije, predstavlja pravi završetak ljeta?
I eto nam priče!
Prema britanskom povjesničaru Ronaldu Huttonu, festival Samhain obilježava kraj "svijetlije polovice" godine i početak "tamnije polovice", te se ponekad smatra keltskom Novom godinom. Prema proučavatelju folklora Johnu Gregorsonu Campbellu i arheologinji Bettini Arnold, drevni Kelti su vjerovali da zastor koji razdvaja ovaj svijet od Onostranog postaje tanji na Samhain, što dozvoljava duhovima (i dobrima i lošima) da s lakoćom prelaze preko inače robusne barijere. Kelti su se s time nosili tako da su pozivali dobre duhove - obično obiteljske pretke - da dođu i koristili su razne tehnike tjeranja ili plašenja svih loših duhova. Pretpostavlja se da je to porijeklo nošenja kostima prerušavajući se u kosture, duhove i gobline, s principom da ako izgledate dovoljno strašno, možete uplašiti i otjerati i samog vraga!
Samhain je također bilo vrijeme kad su ljudi u starim vremenima skladištili svoje zalihe hrane, klali stoku i svinje, te pripremali žitarice i ostalu hranu za zimu.
Komentar: Sljedeći dijelovi ovog članka: