OF THE
TIMES
“Istražiti sa svih strana, i razumeti, tačan značaj i svrhu života čoveka.”Tome je dodao drugi cilj, koji i danas ima veliki značaj:
“Otkriti, po svaku cenu, neki način ili sredstvo za uništenje sklonosti u ljudima za sugestivnošću koja uzrokuje da lako padnu pod uticaj 'masovne hipnoze'.”
Georgij Gurđijev je imao dva cilja:Nastavljamo našu diskusiju ovog fundamentalnog aspekta njegovog rada, njegov nastanak u vreme rata i revolucije, i diskutujemo paralele koje se nalaze u učenju don Huana Matusa koje je pripovedao Karlos Kastaneda. Laura Knight-Jadczyk ispituje koncept “sitnog tiranina”, još jedne ideje koja potiče iz perioda rata, iz španskog osvajanja Meksika, i gledamo kakvu primenu to može imati danas. Takođe se suočavamo sa svetom sitnih tiranina, globalnom patokratijom. Kako nam učenja Gurđijeva i don Huana mogu pomoći danas?
- da istraži sa svih strana, i da razume, tačan značaj i svrhu života čoveka;
- da otkrije, po svaku cenu, neki način ili sredstvo za uništenje sklonosti u ljudima za sugestivnošću koja uzrokuje da lako padnu pod uticaj “masovne hipnoze”.
“Što se tiče navodnog Noinog potopa, možemo reći da su u više nego u jednoj točki u našoj poznatoj povijesti, civilizacije i kulture padale i/ili nestajale, ili su bile uništene od tko zna čega...I nastavljam:
Istraživači iz područja arheologije i povijesti zbunjeni su nedostatkom direktnih arheoloških ili pisanih objašnjenja za uzroke (u odnosu na učinke), iako postoji veliki broj mitova i priča iz folklora koje mogu vrlo dobro dati odgovore ako se pravilno analiziraju..."
"Prije nekoliko desetljeća, određeni znanstvenici prirodnih znanosti postali su zainteresirani za taj problem, te su shvatili, koncentrirajući se na gore navedene kolapse Brončanog doba, da je raspon dokaza ukazivao na to da se radi o prirodnim uzrocima, a ne o uzrocima izazvanim ljudskim djelovanjem, kao što su invazije ili ratovanja. Tako su svi počeli govoriti o klimatskim promjenama, vulkanskim aktivnostima i potresima. Trenutno su ove vrste objašnjenja zapravo uključene u standardnu povijest Brončanog doba, iako mnogi problemi i dalje ostaju neriješeni: čini se da ni jedno objašnjenje ne uzima u obzir sve dokaze.
Immanuel Velikovsky je sve uznemirio kada je predložio da je Izlazak (židova iz Egipta) - ali samo Izlazak - uzrokovan bombardiranjem kamenja, prašine, ugljena i tome slično, kao posljedica prolaska Venere kroz Sunčev sustav i kaosom koji je ona napravila za vrijeme svog prolaska. On je uspio skupiti nevjerojatne količine mitova i legendi iz cijelog svijeta, koji su svi do jednoga snažno upućivali na to da se dogodila neka vrsta globalne kataklizme, ali kada, gdje i kako se to dogodilo je ostalo prilično nejasno. Postojali su i drugi ljudi koji su o tome pričali prije Velikovskog, uključujući Ignatiousa Donnellyja koji zaslužuje da ga se spomene za pripisivanje mitova Noinom potopu, za koji je tvrdio da je zapravo razaranje Atlantide onako kako je to opisao Platon. Je li ili nije postojala napredna civilizacija poznata kao Atlantida nije naša briga ovdje, već je li postojao potop i kada se on mogao dogoditi.”
Sad kad je anti-islamsko raspoloženje naraslo za 110% u Francuskoj, i "anti-islamske" demonstracije održane u nekoliko zemalja, svi su izgledi da će se ionako loša pozicija u kojoj su muslimani već bili prije pariškog napada (Charlie Hebdo, op. prev) još više pogoršati. Ne treba ni reći da to nije u redu, uzimajući u obzir da većina muslimana nije imala nikakve veze s nedavnim napadom u Parizu, kao što nisu imali ništa s napadima 11. rujna 2001. u SAD-u. Pa ipak, muslimani su postali prava meta za mržnju i to značajno utječe na njihov svakodnevni život.
- Bez obzira na etničku pripadnost i stav prema religiji, mnogi od europskih muslimana suočavaju se s diskriminacijom prilikom zaposlenja, obrazovanja i rješavanja stambenog pitanja.
- Diskriminacija muslimana se može pripisati islamofobnim stavovima, kao i rasističkim i ksenofobnim osjećajima, jer se ti elementi često isprepliću. Neprijateljstvo prema muslimanima se zato mora sagledati u općenitijem kontekstu ksenofobije i rasizma prema migrantima i manjinama.
- Očigledno je da muslimani doživljavaju islamofobne ispade, od verbalnih prijetnji do fizičkih napada, iako su podaci o incidentima s religijskim predznakom prikupljeni na ograničenom uzorku.
- Dostupni podaci o žrtvama diskriminacije pokazuju da su europski muslimani često neproporcionalno zastupljeniji u područjima sa siromašnijim stambenim uvjetima, da su njihova akademska dostignuća ispod prosjeka, te da je njihova stopa nezaposlenosti veća od prosječne. Muslimani često dobivaju niskokvalificirane poslove, a kao skupina su zastupljeniji od ostalih u slabo plaćenim sektorima ekonomije.
- Mnogi europski muslimani, naročito mladi, suočavaju se s preprekama u društvenom napredovanju. To može pobuditi osjećaje beznađa i društvenog izopćenja.
- Rasizam, diskriminacija i društvena marginalizacija su ozbiljne prijetnje integraciji u društvo i koheziji u zajednicama.
Komentar: Pogledajte i ostale članke iz serije Osnove ponerologije: