2000 godina stari rimski kosturi pokazuju znakove malarije
© Luca Bandioli, Pigorini Museum
Analize dve hiljade godina starih ostataka ljudskih zuba prikupljenih sa nekoliko lokaliteta na Italijanskom poluostrvu potvrdile su prisustvo malarije u doba Rimskog carstva.

Malarija je ozbiljno, ponekada i fatalno oboljenje izazvano parazitom koji prenosi vrsta komarca. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti SAD, godine 2015. zabeleženo je 214 miliona slučajeva malarije u svetu, dok godišnje 438 000 ljudi, uglavnom dece, strada od posledica te bolesti.

Ranija istraživanja su nagovestila da je malarija bila jedna od glavnih bolesti koje su pogađale Rimsko carstvo. „Indirektni dokazi o postojanju malarije nalaze se u zapisima iz stare Grčke i Rima. Opisani su simptomi bolesti, napadi groznice i povišena telesna temperatura. Danas su otkriveni i u drevnim ostacima ljudskih skeleta", rekla je vođa studije Stefani Marsinijak, antropolog sa Univerziteta Pensilvanija u SAD.

Dosad, međutim, nije bilo jasno koja vrsta parazita je uzrokovala malariju u starom Rimu. Da li je to današnji plasmodium falciparum ‒ vrsta koja se pojavljuje u tropskim i suptropskim područjima i izaziva veliki broj smrtnih slučajeva širom sveta ‒ ili su u pitanju druge vrste tog parazita (plasmodium vivax, p. malariae i p. ovale) koje uzrokuju blaže oblike oboljenja. Saznanje o kojoj vrsti plazmodijuma je tačno reč pruža šansu naučnicima da rekonstruišu razvoj bolesti kroz istoriju. „Mogućnost da analiziramo drevne mikrobe prilika je da proučimo evolucioni tok malarije", istakla je Stefani Marsinijak.

Zajedno sa kolegama proučila je zube drevnih skeleta 58 odraslih osoba i desetoro dece iz perioda Rimskog carstva, odnosno razdoblja od 1. do 3. veka naše ere. Uzorci ostataka uzeti su sa tri groblja: dva se nalaze u predelu južne Italije, regije poznate po trgovini, dok se treće nalazi u centralnom, ruralnom delu zemlje. „Kako bi se dobro istražila bolest poput malarije važno je prikupiti uzorke sa više lokaliteta, jer je mogla da nastane u bilo kom delu zemlje", objasnila je S.Marsinijak.

Izdvajanje upotrebljivog DNK parazita predstavljalo je poseban izazov za tim. Poznato je da se mikrobi prevashodno nalaze u krvotoku i organima, uključujući slezinu i jetru, koji se nakon smrti dezintegrišu. Ipak, analize srži prikupljenje iz zuba pokazale su prisustvo plasmodium falciparum u ostacima dve odrasle osobe, jedne iz južnog, druge iz centralnog dela Italije. Nalazi ukazuju da je malarija pogodila Rimsko carstvo kako na obali tako i u unutrašnjosti poluostrva.

„Malarija je važan istorijski patogen koji je fatalno pogodio Rimsko cartsvo", smatra Hendrik Poinar, paleogenetičar sa Univerziteta Makmaster u Kanadi. Stefani Marsinijak se ne slaže i upozorava da iako su rezultati pokazali prisustvo parazita u starom Rimu, nije izvesno da su ljudi kod kojih je nađen stradali od malarije. „Prisustvo p. falciparum kod dve odrasle osobe nije dokaz da je parazit bio uzročnik opadanja moći Rimskog carstva", kaže ona.

Ipak, P. falciparum ostaje dominatan parazit današnjice i uzročnik najvećeg broja smrtnih slučajeva od posledica malarije u svetu.