Putin
© Sputnik / Dmitry Astakhov
Ruski predsjednik Vladimir Putin je na marginama Međunarodnog gospodarskog foruma u St. Petersburgu pozvao zapadne zemlje da, obzirom na ruske interese, ne prelaze "crvenu liniju" u odnosima s Rusijom, koristeći se upravo tom terminologijom.

Ruski čelnik je podsjetio zapadne zemlje na državni udar u Ukrajini

Vladimir Putin se pitao zašto su neke strane vlade pomagale u nasilnom svrgavanju vlada u nekim zemljama, kao što su učinile u Ukrajini, gdje je se "prozapadna politika" vodila za vrijeme vladavine Viktora Juščenka i Julije Timošenko?
"Ne samo da je NATO došao do naših granica, nego sumnjamo da će se sutra u Ukrajini također postaviti radari i proturaketni obrambeni sustav", rekao je ruski predsjednik.

"Pa, postoje neke granice, shvaćate. Crvenu liniju ne možete prijeći", rekao je Putin pozivajući "partnere" da uvažavaju i poštuju ruske interese.
Podsjetimo da je u kolovozu prošle godine u Ukrajini povodom Dana nezavisnosti održana vojna parada na kojoj su sudjelovali i predstavnici zemalja NATO pakta.

Ukrajina i NATO

Ukrajinski političari su u ožujku ove godine s ushićenjem usvojili dokument namijenjen približavanju zemlje NATO paktu. Zakon koji je predstavljen Vrhovnoj Radi doista sadrži klauzule osmišljene kako bi Ukrajina bila poželjan kandidat za savez.

Nastavak kursa sjevernoatlantske integracije je Vrhovna Rada obrazložila potrebom zaštite "nacionalne sigurnosti Ukrajine", a ukrajinski mediji su pristupanje Europskoj uniji i NATO paktu opisali kao "temeljni nacionalni interes Ukrajine".

Na dan donošenja zakona Kijev je pozvao čelnik Pentagona James Mattis i tražio brzo donošenje zakona koji će pružiti solidnu pravnu osnovu za reforme u sektoru obrane za očuvanje sigurne i demokratske Ukrajine. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg je ranije izjavio "kako su Ukrajini otvorena vrata NATO-a".

Međutim, većina zapadnih političara su više puta rekli da su ukrajinske želje za ulaskom u NATO u ovom trenutku prerane.

NATO od Ukrajine traži da za obranu izdvaja najmanje 5% BDP-a. Govoreći na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, predsjednik Petro Porošenko je najavio da će za vojsku izdvojiti čak 6% BDP-a, čime je htio poručiti da je Ukrajina pod svaku cijenu spremna ući u NATO.

Za razliku od ranijih odredbi o upravljanju oružanim snaga, dokument kojeg je usvojio Kijev uspostavlja interakciju putem Glavnog stožera i uvodi funkciju zapovjednika podređenog zapovjednicima "združenih snaga", koji upravlja resursima dostupnima za operacije.

Situacija s javnim prihvaćanjem takvog kursa u Ukrajini nije ujednačena. Naime, zapadne regije žele ući u NATO još danas, jugoistočni dio s regijama Odesa, Harkov i Donjeck se natpolovičnom većinom, koja se kreće od 60 do 70% protivi ulasku zemlje u Sjevernoatlantski savez.

Problem za Ukrajinu je što po statutu NATO pakta zemlja ne može postati punopravna članica s neriješenim graničnim pitanjima, posebno "ako je zbog teritorijalnih sporova u sukobu s drugim zemljama".

Na primjer, situacija s Južnom Osetijom i Abhazijom Gruziju cijelo desetljeće drži i limbu čekaonice za ulazak u NATO i nema naznake da će se problem uskoro riješiti.

No, ruski predsjednik je toga svjestan i nije ni spomenuo punopravno članstvo Ukrajine u NATO paktu, nego se osvrnuo na moguće raspoređivanje radara i komponenti takozvanog "proturaketnog štita" na teritoriju susjedne zemlje.

U jeku ukrajinske krize i rata u Donbasu su ruski vojni stručnjaci upozorili da sustavi kakve SAD i NATO imaju u Rumunjskoj, uskoro i Poljskoj, uz minimalne preinake postaju ofenzivno nuklearno oružje sposobno za lansiranje projektila s nuklearnim bojevim glavama, koji bi iz područja Harkova učinkovito mogli neutralizirati ruske obrambene sustave smještene iza Urala.