"Vjerojatno svjetluca crveno i plavo poput rubina i safira. Ti dragulji su oksidi aluminija koji su na tom planetu česti", komentirala je Caroline Dorn, astrofizičarka sa Sveučilišta u Zurichu koja je vodila studiju koja je traga za poptuno novom vrstom egzoplaneta, a HD219134 b je jedan od tri najbolja kandidata.
Nastao malo preblizu zvijezdi
Planeti nastaju iz diska prašine i plinova oko protozvijede. Dalje od središta nastaju plinoviti divovi koji pokupe preostale plinove koji nisu završili u zvijezdi, dok bliže zvijezdi nastaju stjenoviti planeti.
"Nastaju najčešće u dijelovima gdje se kondenziraju elementi koji grade stijene poput željeza, magnezija i silicija", pojašnjava Dorn. Zato su stjenoviti planeti uglavnom sličnog sastava Zemlji sa željeznom jezgrom. No ovaj egzoplanet nastao je preblizu zvijezdi pa je zbog toliklo visokih temperatura sastavljen uglavnom od kalcija i aluminija, nešto magnezija i silicija te gotovo ništa željeza.
"Zato takvi planeti ne mogu imati ni magnetno polje", kaže Dorn i nastavlja: "Ova nebeska tijela su potpuno novi tip superzemalje s prilično egzotičnim sastavom".
Komentar: Znanost nije toliko sigurna kako se stvaraju planeti: Observations of young stars are overturning theories of planet formation
Komentar: Pogledajte i: