Europa
Već neko vrijeme znanstvenici ozbiljno tragaju za vanzemaljskim životom u našem Sunčevom sustavu, a jedan od najvećih kandidata za mjesto na kojem bi tako nešto bilo moguće jest Europa, Jupiterov mjesec.

Sada su otkrivene naznake da bi ocean skriven ispod njegove zaleđene površine mogao biti slan i sličan našem moru, zbog čega bi mogao biti dodatno pogodan za razvoj života kakav poznajemo, piše New Scientist.

Mnogi astrobiolozi sve su većeg uvjerenja da u našem Sunčevom sustavu postoji izvanzemaljski život, no pritom manje nade polažu u egzistenciju neke izrazito razvijene civilizacije, a više u postojanje jednostavnijih oblika života na drugim planetima.

Glavni kandidati su im nebeska tijela na kojima su uočeni podzemni oceani, poput Encelada i Europe, odnosno mjeseca koji kruže oko divovskih planeta Jupitera i Saturna.

Ocean sličan našem

Već smo prije uočili soli na površini Europe, ali ranija promatranja pretpostavljala su da se radi o sulfatima, koji su nastali interakcijom između sumporne kiseline i drugih spojeva.

Planetarna znanstvenica Samantha Trumbo, sa sveučilišta California Institute of Technology, i njezini kolege proučavali su putem svemirskog teleskopa Hubble procese na površini ovog ledenog mjeseca. Pronašli su znakove natrijevog klorida, odnosno kuhinjske soli.

Najviše natrijevog klorida primijetili su na području naziva Tara Regio za koje se smatra da je oblikovano vodom koja prodire iz podzemnog oceana. To bi značilo da bi površinska sol zapravo potjecala iz podzemlja Europe ukazujući pritom na sastav skrivenog oceana.

"Ako su podzemni oceani puni natrijevog klorida, to znači da nalikuju našim oceanima. Kada bismo polizali sol s površine Europe, vjerojatno bi bila slana i imala bi poznat okus", smatra Trumbo.

To je naravno dobar znak u smislu mogućeg postojanja života. Oceani na Zemlji jedini su u svemiru za koje za sada znamo da su puni života.

NASA: Misija Europa

Kao što smo već pisali, misije koje će tražiti život na Europi nisu daleka znanstvena fantastika. NASA ih planira provesti u sljedećih par godina. Tako bi se 2023. trebala lansirati letjelica kojom će se moći tragati za aminokiselinama na Europi.

Misija Europa Clipper bit će prva detaljna studija oceanskog svijeta izvan Zemlje.

Letjelica će koristiti dva masena spektrometra, odnosno instrumente koji analiziraju molekule na temelju njihove mase. Njima će proučavati gejzire koji iz Europinog podzemnog oceana izbacuju ogromne količine vode.

Na Europa Clipperu nalazit će se i magnetometar koji će analizirati magnetsko polje Europe, pomažući time znanstvenicima da potvrde postojanje oceana na tom satelitu, kao i da odrede njegovu slanost i dubinu. Pomoću tog instrumenta, astrofizičari će pokušati odrediti i debljinu ledene kore.

Letjelica bi trebala napraviti krug oko Jupitera svaka dva tjedna, zbog čega će imati mnogo prilika za proučavanje Europe. Tijekom svakog preleta snimat će slike visoke rezolucije ledene površine tog mjeseca, istražiti njegov sastav i strukturu njegove ledene kore.