crna rupa, neutronska zvijezda
© Dana Berry / NASA
Astrofizičari su putem LIGO i Virgo interferometara uočili novi gravitacijski val za koji smatraju da dolazi od dosad nezabilježene kolizije crne rupe i neutronske zvijezde.

Interferometri su val, nazvan S190814bv, otkrili 14. kolovoza, dakle prije samo nekoliko dana, a znanstvenici još proučavaju podatke te promatraju nebo kako bi možda uočili svjetlost neutronske zvijezde koju proždire crna rupa, piše Science Alert.

"To je kao noć prije Božića. Svi jedva čekamo da vidimo što se nalazi ispod jelke", rekao je astronom Ryan Foley sa Sveučilišta California.

Gravitacijski val - kamen bačen u vodu svemira

Nakon što su 2016. otkriveni prvi gravitacijski valovi koje je odaslalo par crnih rupa udaljenih 1,3 milijarde svjetlosnih godina, ovo polje istraživanja postaje sve razvijenije. Tehnologija je danas toliko sofisticirana da možemo otkriti sudare između dviju neutronskih zvijezda, objekata mnogo manje masivnih od crnih rupa.

Gravitacijske valove bismo mogli najbolje opisati kao putujuće deformacije prostor-vremena. Kao što kamen bačen u vodu uzrokuje mreškanja na površini, tako i određeni snažni događaji u svemiru mogu prouzročiti valove u gravitaciji.

Prvi put u povijesti

No premda smo otkrili valove nastale zbog kolizije crnih rupa, nismo do sada uočili sudar između crne rupe i neutronske zvijezde. Početkom ove godine činilo se da jedan događaj upućuje na sudar ovakve vrste, ali vjerojatnost da se radilo baš o koliziji crne rupe i neutronske zvijezde bila je samo 13 posto, a signal je bio izuzetno slab i zagušen pa su astronomi odustali od daljnje analize.

No to nije slučaj sa S190814bv. Signal je zaista jak, a astronomi vjeruju da se radi o 99% vjerojatnosti da je uočen sudar neutronske zvijezde i crne rupe, što bi bilo prvi put u povijesti da je zabilježen takav binarni sustav.

Najmanja crna rupa?

Vjerovali ili ne, znanstvenici mogu puno toga saznati iz dovoljno jakog signala gravitacijskog vala. Pomoću njega mogu iščitati masu pojedinih objekata, njihove brzine i ubrzanja.

Foley i njegovi kolege stoga sada intenzivno promatraju galaksiju. udaljenu oko 900 milijuna svjetlosnih godina, iz koje misle da je došao signal. Ondje traže elektromagnetsko zračenje koje nastaje nakon sudara s neutronskom zvijezdom.

Ako ga ne otkriju, to bi moglo značiti da traže na pogrešnom mjestu, da je zračenje preslabo za pravilnu detekciju ili da gravitacijski val nije uzrokovao sudar s neutronskom zvijezdom, što bi bilo jako zanimljivo jer signal za sada sugerira da manji objekt, od dva koja su uključena u sudar, ima masu koja je manja od tri mase našeg Sunca. Ako se ne radi o neutronskoj zvijezdi, moglo bi se raditi o najmanjoj do sada uočenoj crnoj rupi.