svemir
© Lucy Reading-Ikkanda / časopis Quanta
U ravnom svemiru, što se vidi s lijeve strane, ravna crta proteći će se do beskonačnosti. Zatvoreni svemir, desno, uvijen je poput površine sfere. U njemu će se ravna linija s vremenom vratiti na početnu točku
Prema najnovijem istraživanju, ako putujemo dovoljno daleko u svemir, mogli bismo završiti tamo gdje smo i započeli. Naime, prema mjerenjima opservatorija Planck, naš svemir mogao bi imati sferičan oblik, a ne onaj ravne ploče; što bi u konačnici promijenilo gotovo sve što znamo o kozmosu.

Znanstvenici su, koristeći se opservatorijem Planck koji je bio aktivan od 2009. do 2013. godine, uspjeli mapirati kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje, odnosno svjetlo preostalo još od Velikog praska. No, jedan skup promatranja ukazao je na drugo zanimljivo otkriće - da u svemiru postoji više fenomena gravitacijske leće nego što se to očekivalo.

Više tamne materije

Gravitacijska leća je zakrivljenje slike nekog nebeskog tijela zbog utjecaja gravitacije drugog masivnog tijela. Astrofizičar Alessandro Melchiorri sa Sveučilišta Sapienza i njegovi kolege izračunali su da bi razlog tolike učestalosti tog fenomena mogao ležati u činjenici da je oblik svemira drugačiji od onoga što smo mislili, piše New Scientist.

Svi drugi kozmološki podaci sugeriraju da je svemir ravan, poput lista papira. No, najnovija mjerenja pokazuju da bi mogao biti "zatvoren" ili sferan, što bi značilo da bismo, ako putujemo dovoljno daleko u jednom smjeru, završili tamo gdje smo i započeli s putovanjem. Trebao bi biti okrugao jer tolika razina fenomena gravitacijskih leća podrazumijeva prisutnost dodatne tamne materije koja bi svemir povukla u oblik sfere.

Prema tim opažanjima, vjerojatnost da je svemir sferičan je 41 puta veća nego da je ravan.

"Ovo su najpreciznija kozmološka mjerenja i predstavljaju nam drugačiju sliku svemira", kaže Melchiorri.

Neki su skeptični

No, neki drugi znanstvenici su još uvijek skeptični glede okruglog svemira i sumnjaju da se možda radi o nekoj statističkog greški prilikom izračuna.

"Ako je to istina, to bi imalo duboke posljedice na naše razumijevanje svemira", rekao je astrofizičar David Spergel sa Sveučilišta Princeton.

"Ovo je uistinu zanimljiva tvrdnja, ali nisam siguran koliko je potkrijepljena podacima. Zapravo, rekao bih da svi drugi dokazi tvrde upravo suprotno. Trebat će nam više godina istraživanja kako bismo utvrdili treba li ovu anomaliju shvaćati ozbiljno ili se radi o statističkoj pogrešci", dodao je.

Nedavna kriza u kozmologiji

Ovo je već druga kriza u kozmologiji u relativno kratkom vremenu. Prije dva mjeseca znanstvenici su objavili da se svemir širi mnogo brže nego što to predviđaju modeli, a da nitko ne zna zašto.

Tim astronoma došao je do ove spoznaje koristeći se novom teleskopskom tehnologijom s ogledalima koja mijenjaju oblik. Prema njihovoj studiji, precizna mjerenja brzine kojom se svemir širi ne podudaraju se sa standardnim modelom koji znanstvenici koriste desetljećima; odnosno svemir se širi za 9% brže nego što je predviđeno proračunima na temelju kozmičkog mikrovalnog pozadinskog zračenja.