organizam
© Stephen Douglas Atkinson
Spore parazita H. salminicola plivaju pod mikroskopom. Te izvanzemaljske "oči" zapravo su ubodne stanice, jedno od rijetkih obilježja koje ovaj organizam nije evoluirao
Neke činjenice, poput one da je svim životinjama potreban kiseonik da bi živjele, čine se nepobitnim. Naravno, sve dok se ne dokaže suprotno, a to su upravo naučnici uradili.

Naučnici su otkrili parazita koji nema mitohondrijski genom i to je prvi višećelijski organizam kojem je utvrđen taj nedostatak.

To, međutim, ne znači da ne diše, već u stvari u potpunosti živi bez kiseonika.

Otkriće ne samo da mijenja naše razumijevanje kako život može da se razvija na Zemlji, već ima velike posljedice i implikacije u potrazi za životom van naše planete.

Sposobnost da se metabolizuje kiseonik, odnosno da se diše, počela je pre 1,45 milijardi godina. Velike arheje progutale su male bakterije, a nekako je novi dom bakteriji bio pogodan i njoj i njenom domaćinu, pa su ostali zajedno.

Simbiotski odnos rezultirao je zajedničkom evolucijom oba organizma, a vremenom su bakterije postale mitihondrije. Svaka ćelija u našem tijelu, sem crvenih krvnih zrnaca, ima veliki broj mitohondrija, a one su ključne za proces disanja.

Mitohondrije razlažu kiseonik na adenozin-trifosfat, koji višećelijski organizmi koriste za ćelijske procese.

Poznato je i da su se neki organizmi adaptirali da žive u sredinama sa slabom koncentracijom kiseonika. Neki jednoćelijski organizmi razvili su organele slične mitohondrijama koje podržavaju anaerobni metabolizam.

Međutim, mogućnost da višećelijski organizmi budu isključivo anaerobni dugo je predmet debate u naučnim krugovima.

Slučaj izgubljene mitohondrije

Sve do sada. Tim istraživača, predvođen Dajanom Jahalomi sa Univerziteta u Tel Avivu, odlučio je da prouči parazita Henneguya salminicola koji se najčešće može naću u lososima.

Pripada žarnjacima i deli razdeo zajedno sa koralima, meduzama i anemonama. Iako stvara ciste na tkivu lososa, parazit nije štetan i živi sa lososom do kraja njegovog života.

Ušuškan unutar domaćina, sitni žarnjak živi u uslovima bez kiseonika. Kako to radi nije bilo moguće utvrditi bez analiziranja DNK.

Analize su pokazale da je Henneguya salminicola izgubio svoj mitohondrijski genom. Dodatno, izgubila je sposobnost za aerobnu respiraciju. Naučnici su utvrdili da je parazit razvio drugačije organele, koje se razlikuju od mitohondrijskih zbog unutrašnje membrane.

Stručnjaci su željeli da uporede svoje nalaze, pa su izveli iste testove sa DNK još jednog parazitskog žarnjaka Myxobolus squamalis, a nalazi su jasno pokazali postojanje mitohondrijskog genoma.

Rezultati bez ikakve sumnje pokazuju da je ovo prvi višećelijski organizam kojem nije potreban kiseonik da bi disao.

Kako tačno živi i dalje je misterija. Stručnjaci spekulišu da možda direktno od domaćina izvlači adenozin-trifosfat, ali to još nije utvrđeno.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PNAS, prenosi RTS.